ZAKON
O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA
"Sl.
glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006,
65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US,
7/2012, 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013, 47/2013, 48/2013 - ispr.,
108/2013, 6/2014, 57/2014 i
68/2014
Deo
prvi
OSNOVNE
ODREDBE
Član 1
Porez na dohodak građana
plaćaju, u skladu sa odredbama ovog zakona, fizička lica koja ostvaruju
dohodak.
Oporezivanje dohotka građana
uređuje se isključivo ovim zakonom.
Poreska oslobođenja i
olakšice mogu se uvoditi samo ovim zakonom.
Dohodak
Član 2
Porez na dohodak građana
plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su posebno izuzeti ovim
zakonom.
Oporezivi prihod predstavlja
razliku između bruto prihoda koji je po nekom od osnova predviđenih u članu 3.
ovog zakona ostvario poreski obveznik i troškova koje je imao pri njihovom
ostvarivanju i očuvanju, ako je to propisano ovim zakonom.
Dohodak predstavlja zbir
oporezivih prihoda iz stava 2. ovog člana, ostvarenih u kalendarskoj godini.
Prihodi koji podležu oporezivanju
Član 3
Porezu na dohodak građana
podležu sledeće vrste prihoda:
1) zarade;
2) (brisana)
3) prihodi od samostalne
delatnosti;
4) prihodi od autorskih
prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;
5) prihodi od kapitala;
6) (brisana)
7) kapitalni dobici;
8) ostali prihodi.
Prihodi iz stava 1. ovog
člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na
drugi način.
Oporezivanje pojedinih vrsta prihoda
Član 4
Na pojedine vrste prihoda iz
člana 3. ovog zakona, porez na dohodak građana plaća se:
1) po odbitku od svakog
pojedinačnog prihoda;
2) na osnovu rešenja
nadležnog poreskog organa;
3) samooporezivanjem.
Godišnji porez na dohodak građana
Član 5
Godišnji porez na dohodak
građana plaća se po rešenju nadležnog poreskog organa na dohodak ostvaren u
kalendarskoj godini, u skladu sa ovim zakonom.
Poreski obveznik
Član 6
Poreski obveznik je fizičko
lice koje je po odredbama ovog zakona dužno da plati porez (u daljem tekstu:
obveznik).
Rezident
Član 7
Obveznik poreza na dohodak
građana je rezident Republike Srbije (u daljem tekstu: rezident), za dohodak
ostvaren na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika) i u drugoj
državi.
Rezident Republike, u smislu
ovog zakona, jeste fizičko lice koje:
1) na teritoriji Republike
ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili
2) na teritoriji Republike,
neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji
počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Za određivanje boravka na
teritoriji Republike iz stava 2. tačka 2) ovog člana, punim danom boravka u
Republici smatraće se i boravak u delu dana, u bilo kom periodu između 00 i 24
časa, osim dela dana koji fizičko lice provede u tranzitu kroz Republiku.
Fizičko lice koje u
određenoj poreskoj godini nije boravilo na teritoriji Republike i koje u njoj
ne ispunjava uslov da se smatra poreskim rezidentom po osnovu kriterijuma
predviđenih u stavu 2. tačka 1) ovog člana, neće se smatrati rezidentom
Republike za tu poresku godinu.
Fizičko lice koje nije bilo
rezident u godini koja prethodi godini dolaska u Republiku, neće se smatrati
rezidentom za period pre dana kada je ono prvi put ušlo na teritoriju Republike,
pod uslovom da u periodu godine koji prethodi danu prvog ulaska na teritoriju
Republike ne ispunjava uslov da se smatra rezidentom po osnovu kriterijuma
predviđenih u stavu 2. tačka 1) ovog člana.
Fizičko lice koje nije
rezident u godini koja sledi godini u kojoj je ono konačno napustilo Republiku
neće se smatrati rezidentom za period godine koji sledi danu konačnog
napuštanja teritorije Republike pod uslovom da se u tom periodu ne može
smatrati rezidentom Republike po osnovu kriterijuma predviđenih u stavu 2.
tačka 1) ovog člana.
Fizičko lice koje u momentu
prvog ulaska na teritoriju Republike zna da će ispuniti uslove iz stava 2. tač.
1) ili 2) ovog člana, smatraće se rezidentom počev od momenta kada je prvi put
ušlo na teritoriju Republike.
Nezavisno od uslova
predviđenih u stavu 2. ovog člana, rezident Republike je i fizičko lice koje je
iz Republike upućeno u drugu državu radi obavljanja poslova u diplomatskom ili
konzularnom predstavništvu Republike, odnosno obavljanja poslova za Republiku u
međunarodnim organizacijama, u periodu obavljanja delatnosti u tom ili bilo kom
drugom diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike, odnosno
međunarodnoj organizaciji.
Nerezident
Član 8
Obveznik poreza na dohodak
građana je i fizičko lice koje nije rezident (u daljem tekstu: nerezident) za
dohodak ostvaren na teritoriji Republike.
Izuzimanja iz dohotka za oporezivanje
Član 9
Ne plaća se porez na dohodak
građana na primanja ostvarena po osnovu:
1) propisa o pravima ratnih
invalida;
2) roditeljskog i dečijeg
dodatka;
3) naknada za tuđu pomoć i
negu i naknada za telesno oštećenje;
4) naknada za vreme
nezaposlenosti;
5) materijalnog obezbeđenja
u skladu sa zakonom;
6) naknada iz zdravstvenog
osiguranja, osim naknade zarade (plate);
7) naknada iz osiguranja
imovine, izuzev naknada iz osiguranja za izmaklu korist, kao i naknada iz
osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije
nadoknađena od štetnika;
8) naknada materijalne i
nematerijalne štete, izuzev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate),
odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu);
9) pomoći u slučaju smrti
zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika - do 62.157
dinara;
10) pomoći zbog uništenja
ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih
događaja;
11) organizovane socijalne i
humanitarne pomoći;
12) stipendija i kredita
učenika i studenata - u mesečnom iznosu do 10.656 dinara;
13) naknade za ishranu -
hranarine koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje sport - u mesečnom iznosu do 8.880 dinara;
14) naknada i nagrada za rad
osuđenih lica i maloletnih učinilaca krivičnih dela u kazneno-popravnim
ustanovama;
15) naknada i nagrada za rad
pacijenata u psihijatrijskim ustanovama;
16) uplate doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje koje je privredno društvo dužno da plati za svog
člana u skladu sa zakonom koji uređuje doprinose za obavezno socijalno
osiguranje;
17) penzija i invalidnina
koje se ostvaruju po osnovu prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog
osiguranja, odnosno vojnog osiguranja;
18) otpremnine kod odlaska u
penziju - do iznosa koji je kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad;
19) otpremnine, odnosno
novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala
potreba, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi - do iznosa koji je
utvrđen tim zakonom;
20) novčane naknade koja se
isplaćuje licu kome prestaje radni odnos u procesu racionalizacije, restrukturiranja
i pripreme za privatizaciju u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program
za rešavanje viška zaposlenih u procesu racionalizacije, restrukturiranja i
pripreme za privatizaciju - do iznosa utvrđenog tim programom, a za lica
starija od 50 godina života - bez ograničenja iznosa;
21) naknada za rad
hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;
22) naknada koje se, u
skladu sa propisima koji uređuju Vojsku Srbije, isplaćuju vojnicima na služenju
vojnog roka, učenicima i kadetima vojnoškolske ustanove i licima na drugom
stručnom osposobljavanju za oficire i podoficire;
23) naknade koje se, u
skladu sa propisima koji uređuju unutrašnje poslove, isplaćuju studentima
visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe
policijskog obrazovanja;
24) premija, subvencija,
regresa i drugih sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede,
iz budžeta Republike, Autonomne pokrajine i lokalne samouprave plaćaju, odnosno
isplaćuju na poseban namenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog
gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa
propisima koji uređuju tu oblast;
25) PDV nadoknade, u skladu
sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, kao i naknada za
prikupljanje i prodaju sekundarnih sirovina i otpada (u daljem tekstu:
sekundarne sirovine) plaćenih na tekući račun prodavca;
26) nagrada učenicima i
studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja,
kao i osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema;
27) naknade troškova
volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje
volontiranje;
28) novčane pomoći fizičkim
licima koja služe za lečenje u zemlji ili inostranstvu, u visini stvarnih
troškova lečenja, dokumentovano računima zdravstvene ustanove koja je lečenje
izvršila.
Ostvarivanje prava na
poresko oslobođenje za primanja iz stava 1. tač. 10) do 13) ovog člana bliže
uređuje ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: ministar).
Član 9a
(Brisan)
Izdržavani članovi porodice
Član 10
Izdržavanim članovima
porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se sledeća lica koja obveznik
izdržava:
1) maloletna deca, odnosno
usvojenici;
2) deca, odnosno usvojenici
na redovnom školovanju ili za vreme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive u
domaćinstvu;
3) unuci, ako ih roditelji
ne izdržavaju i ako žive u domaćinstvu sa obveznikom;
4) bračni drug;
5) roditelji, odnosno
usvojioci.
Članom porodice, u smislu
ovog zakona, smatraju se bračni drug, roditelji, deca, usvojenik i usvojilac
obveznika.
Domaćinstvom, u smislu ovog
zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih
prihoda.
Poreski kredit
Član 11
Poreskim kreditom, u smislu
ovog zakona, smatra se iznos za koji se umanjuje obračunati porez na dohodak
građana.
Izbegavanje dvostrukog oporezivanja
Član 12
Ako obveznik - rezident
Republike ostvari dohodak u drugoj državi, na koji je plaćen porez u toj
državi, na račun poreza na dohodak građana utvrđenog prema odredbama ovog
zakona odobrava mu se poreski kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj
državi.
Poreski kredit iz stava 1.
ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primenom odredaba ovog
zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi.
Usklađivanje dinarskih iznosa
Član 12a
Dinarski iznosi iz člana 9.
stav 1. tač. 9), 12) i 13), člana 15a st. 2, 4. i 5, člana 18. stav 1. tač. 1),
2), 4), 5), 6) i 7) i člana 21a ovog zakona usklađuju se godišnjim indeksom
potrošačkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje
vrši, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.
Usklađene dinarske iznose iz
stava 1. ovog člana objavljuje Vlada.
Usklađeni dinarski iznosi iz
stava 1. ovog člana primenjuju se od prvog dana narednog meseca po objavljivanju
tih iznosa.
Deo drugi
OPOREZIVANJE
POJEDINIH VRSTA PRIHODA
Glava prva
POREZ
NA ZARADE
Predmet oporezivanja
Član 13
Pod zaradom u smislu ovog
zakona, smatra se zarada koja se ostvaruje po osnovu radnog odnosa, definisana
zakonom kojim se uređuju radni odnosi i druga primanja zaposlenog.
Zaradom, u smislu ovog
zakona, smatraju se i ugovorena naknada i druga primanja koja se ostvaruju
obavljanjem privremenih i povremenih poslova na osnovu ugovora zaključenog
neposredno sa poslodavcem, kao i na osnovu ugovora zaključenog preko omladinske
ili studentske zadruge, osim sa licem do navršenih 26 godina života, ako je na
školovanju u ustanovama srednjeg, višeg i visokog obrazovanja.
Zaradom, u smislu ovog zakona,
smatra se i isplaćena lična zarada preduzetnika utvrđena u skladu sa ovim
zakonom.
Zaradom, u smislu ovog
zakona, smatraju se i primanja koja zaposleni u vezi sa radom kod poslodavca
ostvari od lica, koje se u smislu zakona koji uređuje porez na dobit pravnih
lica, smatra povezanim licem s poslodavcem (u daljem tekstu: povezano lice).
Član 14
Zaradom, u smislu ovog
zakona, smatraju se i primanja u obliku bonova, novčanih potvrda, robe,
činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda
obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem.
Hartije od vrednosti, osim
akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, koje zaposleni dobije od
poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica smatraju se zaradom u momentu
sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti.
Zaradom iz stava 2. ovog
člana smatraju se i hartije od vrednosti koje zaposleni dobije na osnovu
pravila nagrađivanja (opcije na akcije i dr.) od poslodavca ili od s
poslodavcem povezanog lica.
Izuzetno od stava 2. ovog
člana, ako za primanja iz st. 2. i 3. ovog člana, koja zaposleni dobije od s
poslodavcem povezanog lica, trošak snosi poslodavac, ta primanja smatraju se
zaradom u momentu u kojem poslodavac ovaj trošak evidentira u poslovnim knjigama.
Osnovicu poreza na zaradu iz
stava 1. ovog člana predstavlja:
1) nominalna vrednost bonova
i novčanih potvrda,
2) cena koja bi se postigla
prodajom robe na tržištu,
3) naknada koja bi se
postigla na tržištu za uslugu, odnosno pogodnost koja se čini obvezniku,
4) novčana vrednost
pokrivenih rashoda,
uvećana za pripadajući porez
i doprinose za obavezno socijalno osiguranje koje iz zarade plaća zaposleni (u
daljem tekstu: pripadajuće obaveze iz zarade).
Ako je zaposleni na ime
primanja iz stava 5. ovog člana izvršio novčana plaćanja isplatiocu zarade,
osnovicu poreza na zaradu čini razlika između vrednosti tih primanja i novčanih
plaćanja uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade.
Osnovicu poreza na zaradu iz
st. 2. i 3. ovog člana čini tržišna vrednost hartija od vrednosti uvećana za
pripadajuće obaveze iz zarade, u momentu sticanja prava raspolaganja na tim
hartijama od vrednosti.
Ako je hartije od vrednosti
iz st. 2. i 3. zaposleni stekao kupovinom po povlašćenoj ceni, osnovicu poreza
na zaradu čini razlika između tržišne cene tih hartija od vrednosti u momentu
sticanja i iznosa koji je zaposleni platio, uvećana za pripadajuće obaveze iz
zarade.
Ako je tržišna vrednost
hartija od vrednosti izražena u stranoj valuti, osnovicu poreza na zarade
predstavlja njena dinarska protivvrednost po zvaničnom srednjem kursu Narodne
banke Srbije na dan sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti.
Cenu, visinu naknade,
odnosno novčanu vrednost iz stava 5. tač. 2) do 4) i tržišnu vrednost iz stava
7. ovog člana utvrđuje isplatilac zarade u momentu kada se davanje vrši,
odnosno u momentu prenosa prava raspolaganja na hartijama od vrednosti.
Član 14a
Primanjima po osnovu
činjenja ili pružanja pogodnosti u smislu člana 14. stav 1. ovog zakona,
smatraju se naročito:
1) korišćenje službenog
vozila i drugog prevoznog sredstva u privatne svrhe;
2) korišćenje stambenih
zgrada i stanova koji su u vlasništvu poslodavca ili na raspolaganju poslodavca
po osnovu zakupa ili po drugom osnovu, uz plaćanje zakupnine ili bez plaćanja
zakupnine.
Vrednost primanja iz stava
1. tačka 1) ovog člana mesečno, za svaki započeti kalendarski mesec korišćenja
vozila, predstavlja iznos u visini 1% tržišne vrednosti službenog vozila i
drugog prevoznog sredstva, prema podacima nadležne organizacije sa stanjem na
dan 31. decembra godine koja prethodi godini korišćenja vozila, umanjena za
iznos koji je zaposleni platio za to korišćenje.
Vrednost primanja iz stava
1. tačka 2) ovog člana čini iznos zakupnine koju poslodavac plati za
zaposlenog, odnosno u slučaju u kojem poslodavac ne plaća zakupninu iznos
zakupnine prema tržišnim cenama u mestu u kome se stambena zgrada ili stan
nalaze, umanjena za iznos koji je zaposleni platio kao zakupninu.
Kod utvrđivanja osnovice
poreza na zaradu primanja iz ovog člana uvećavaju se za pripadajuće obaveze iz
zarade.
Član 14b
Zaradom, u smislu čl. 13. i
14. ovog zakona, smatraju se i premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja, kao
i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za
zaposlene - osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje, odnosno za
zaposlene - članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje
dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljne penzijske fondove i penzijske
planove.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, zaradom u smislu čl. 13. i 14. ovog zakona ne smatra se:
1) premija koju poslodavac
plaća za sve zaposlene kod kolektivnog osiguranja od posledica nezgode,
uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i
kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija;
2) premija dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski
fond, koje poslodavac plaća za zaposlene - osiguranike, odnosno članove
dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisima koji uređuju
navedene oblasti, do iznosa koji je oslobođen od plaćanja doprinosa saglasno
zakonu koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje.
Poreski obveznik
Član 15
Obveznik poreza na zarade je
fizičko lice koje ostvaruje zaradu.
Poreska osnovica
Član 15a
Osnovicu poreza na zarade iz
čl. 13. do 14b ovog zakona čini isplaćena, odnosno ostvarena zarada.
Osnovicu poreza na zarade
čini zarada iz člana 13. st. 1. i 3. i čl. 14. do 14b ovog zakona, umanjena za
iznos od 11.242 dinara mesečno za lice koje radi sa punim radnim vremenom.
Za lice koje radi sa nepunim
radnim vremenom, umanjenje iz stava 2. ovog člana je srazmerno radnom vremenu
tog lica u odnosu na puno radno vreme.
Kad lice ostvaruje puno
radno vreme kod dva ili više poslodavaca, umanjenje iz stava 2. ovog člana vrši
svaki poslodavac srazmerno radnom vremenu kod poslodavca u odnosu na puno radno
vreme, s tim što ukupno umanjenje iznosi 11.242 dinara mesečno.
Kad lice ostvaruje nepuno
radno vreme kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac vrši umanjenje
srazmerno radnom vremenu kod poslodavca u odnosu na ukupno radno vreme, s tim
što zbir umanjenja mora biti manji od 11.242 dinara mesečno, odnosno srazmerno
ukupnom radnom vremenu lica u odnosu na puno radno vreme.
Način i postupak
obračunavanja poreza na zarade iz st. 2. do 5. ovog člana i dostavljanje
podataka Poreskoj upravi bliže uređuje ministar.
Član 15b
Za fizička lica - rezidente
Republike koji su upućeni u inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica
- rezidente Republike, osnovicu poreza na zarade čini isplaćeni novčani iznos
zarade za izvršeni rad.
Poreska stopa
Član 16
Zarada iz čl. 13. do 14b
ovog zakona oporezuje se po stopi od 10%.
Član 17
(Brisan)
Poreska oslobođenja
Član 18
Ne plaća se porez na zarade
na primanja zaposlenog po osnovu:
1) naknade troškova prevoza
u javnom saobraćaju (za dolazak na posao i povratak sa posla) - do visine cene
mesečne pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza ako ne
postoji mogućnost da se obezbedi mesečna pretplatna karta, a najviše do 3.552
dinara;
2) dnevnice za službeno
putovanje u zemlji do iznosa od 2.132 dinara, odnosno dnevnice za službeno
putovanje u inostranstvo do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog
organa;
3) naknade troškova smeštaja
na službenom putovanju, prema priloženom računu;
4) naknade prevoza na
službenom putovanju, prema priloženim računima prevoznika u javnom saobraćaju,
a kada je, saglasno zakonu i drugim propisima, odobreno korišćenje sopstvenog
automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe - do iznosa 30% cene
jednog litra super benzina, a najviše do 6.216 dinara mesečno;
4a) dnevne naknade koju
ostvaruju pripadnici Vojske Srbije u vezi sa vršenjem službe, saglasno
propisima koji uređuju Vojsku Srbije;
5) solidarne pomoći za
slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili
člana njegove porodice - do 35.519 dinara;
6) poklona deci zaposlenih,
starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića - do 8.880 dinara godišnje
po jednom detetu;
7) jubilarne nagrade
zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad - do 17.758 dinara godišnje.
Ne plaća se porez na zarade
na primanja iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana koja ostvaruju lica koja nisu
u radnom odnosu, ali za svoj rad ostvaruju prihode za koje su obveznici poreza
na zaradu u smislu ovog zakona.
Ostvarivanje prava na
poresko oslobođenje za primanja iz stava 1. tačka 5) ovog člana bliže uređuje
ministar.
Član 19
(Brisan)
Član 20
Obaveze plaćanja poreza na
zarade ostvarene za rad u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima
ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika takvih
predstavništava ili organizacija, oslobođeni su:
1) šefovi stranih
diplomatskih misija akreditovanih u Srbiji, osoblje stranih diplomatskih misija
u Srbiji, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu
državljani ili rezidenti Republike;
2) šefovi stranih konzulata
u Srbiji i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije,
kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu
državljani ili rezidenti Republike;
3) funkcioneri Organizacije
ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija, stručnjaci tehničke
pomoći Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija;
3a) funkcioneri, stručnjaci
i administrativno osoblje međunarodnih organizacija, ako nisu državljani ili
rezidenti Republike;
4) zaposleni u stranim
diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama,
ako nisu državljani ili rezidenti Republike;
5) počasni konzuli stranih
država, za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za obavljanje
konzularnih funkcija;
6) zaposleni kod lica iz
tačke 1) do 5) ovog člana, ako nisu državljani ili rezidenti Republike.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, obaveze plaćanja poreza na zarade ostvarene po osnovu radnog angažovanja
u Organizaciji ujedinjenih nacija i njenim specijalizovanim agencijama,
oslobođena su fizička lica koja su državljani ili rezidenti Republike.
Član 21
Ne plaća se porez na zarade
osoba sa invaliditetom zaposlenih u preduzeću za radno osposobljavanje i
zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Član 21a
Ne plaća se porez na zarade
na:
1) premiju za dobrovoljno
zdravstveno osiguranje koju poslodavac obustavlja i plaća iz zarade zaposlenog
- osiguranika uključenog u dobrovoljno zdravstveno osiguranje u zemlji, u
skladu sa zakonima koji uređuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje i aktima
donetim za sprovođenje zakona;
2) penzijski doprinos u
dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac obustavlja i plaća iz zarade
zaposlenog - člana dobrovoljnog penzijskog fonda, po zakonu koji uređuje
dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.
Ukupan iznos koji može biti
predmet oslobođenja iz stava 1. ovog člana zbirno ne može biti veći od 5.329
dinara mesečno.
Poreska olakšica za zapošljavanje novih lica i
lica sa invaliditetom
Član 21b
(Brisan)
Član 21v
Poslodavac – pravno lice,
odnosno preduzetnik koji zaposli novo lice ima pravo na povraćaj dela plaćenog
poreza na zaradu za novozaposleno lice, isplaćenu zaključno sa 30. junom 2016.
godine.
Novozaposlenim licem iz
stava 1. ovog člana smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o
radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na
obavezno socijalno osiguranje kod nadležne organizacije za obavezno socijalno
osiguranje i koje je pre zasnivanja radnog odnosa kod Nacionalne službe za
zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje šest
meseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri meseca, i za to vreme
nije ostvarivalo bilo koju vrstu prihoda po osnovu radnog angažovanja.
Novozaposlenim licem iz
stava 1. ovog člana ne smatra se lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo
zaposleno kod poslodavca koji je povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva
radni odnos, odnosno kod poslodavca koji bi, da nije prestao da postoji, bio
povezano lice sa poslodavcem kod koga novozaposleno lice zasniva radni odnos,
nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.
Poresku olakšicu iz stava 1.
ovog člana može ostvariti poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa
novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj
zaposlenih na dan 31. marta 2014. godine.
Poresku olakšicu iz stava 1.
ovog člana može da koristi i poslodavac koji započne obavljanje delatnosti
posle 31. marta 2014. godine.
Poslodavac ima pravo na
povraćaj plaćenog poreza iz stava 1. ovog člana, i to:
1) 65% ako je zasnovao radni
odnos sa najmanje jednim, a najviše sa devet novozaposlenih lica;
2) 70% ako je zasnovao radni
odnos sa najmanje 10, a najviše sa 99 novozaposlenih lica;
3) 75% ako je zasnovao radni
odnos sa najmanje 100 novozaposlenih lica.
Povraćaj plaćenog poreza iz
stava 6. ovog člana vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju poreski
postupak i poreska administracija, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva
za povraćaj nadležnom poreskom organu.
Poslodavac koji za određeno
lice koristi bilo koju vrstu podsticaja u skladu sa odgovarajućim propisom,
osim u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno
osiguranje, po osnovu zasnivanja radnog odnosa tog lica nema pravo da za to
lice ostvari poresku olakšicu iz ovog člana.
Poresku olakšicu iz ovog
člana ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, Zaštitnik građana,
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, Državna revizorska institucija, Poverenik
za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencija za
borbu protiv korupcije, Republička komisija za zaštitu prava u postupcima
javnih nabavki, Komisija za zaštitu konkurencije, Komisija za hartije od
vrednosti, Fiskalni savet, Republička radiodifuzna agencija, Agencija za
energetiku Republike Srbije i druge javne agencije, javna preduzeća, javne
službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici
javnih sredstava.
Član 21g
Poslodavac koji na
neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji uređuje
sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajućom
pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se
obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog lica, za
period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
Novozaposlenim licem sa
invaliditetom iz stava 1. ovog člana smatra se lice sa kojim je poslodavac
zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koje je prijavio
na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno
socijalno osiguranje.
Novozaposlenim licem sa
invaliditetom iz stava 1. ovog člana neće se smatrati lice koje je pre
zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano
lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je
postojao prekid radnog odnosa.
Poresku olakšicu iz ovog
člana ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne
službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici.
Poslodavci koji za određeno
lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom
pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice
ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana.
Način i postupak primene
odredaba ovog člana bliže uređuje ministar.
Član 21d
(Brisan)
Čl.
22-30
(Brisano)
Glava treća
POREZ
NA PRIHODE OD SAMOSTALNE DELATNOSTI
Predmet oporezivanja
Član 31
Prihodom od samostalne
delatnosti smatra se prihod ostvaren od privrednih delatnosti, uključujući i
delatnosti poljoprivrede i šumarstva, pružanjem profesionalnih i drugih
intelektualnih usluga, kao i prihod od drugih delatnosti, ukoliko se na taj
prihod po ovom zakonu porez ne plaća po drugom osnovu.
Prihodom od samostalne
delatnosti smatra se i prihod ostvaren trajnim ili sezonskim iskorišćavanjem
zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (vađenje peska, šljunka i kamenja,
proizvodnja kreča, cigle, crepa, ćumura i sl.), inkubatorskom proizvodnjom
živine i drugim sličnim delatnostima, nezavisno od toga da li su kao samostalne
delatnosti registrovane kod nadležnog organa.
Poreski obveznik
Član 32
Obveznik poreza na prihode
od samostalne delatnosti je fizičko lice koje ostvaruje prihode obavljanjem
delatnosti iz člana 31. ovog zakona, i svako drugo fizičko lice koje je
obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez
na dodatu vrednost (u daljem tekstu: preduzetnik).
Obveznik poreza iz stava 1.
ovog člana po osnovu prihoda od poljoprivrede i šumarstva je fizičko lice -
nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva upisano u registar
poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast i koje
vodi poslovne knjige u skladu sa članom 43. stav 2. ovog zakona.
Poreska osnovica
Član 33
Oporezivi prihod od
samostalne delatnosti je oporeziva dobit, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
Oporeziva dobit utvrđuje se
u poreskom bilansu usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspeha, sačinjenom u
skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija ako preduzetnik
vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno u skladu sa propisom iz člana 49. ovog
zakona ako preduzetnik vodi prosto knjigovodstvo, na način utvrđen ovim
zakonom.
Član 33a
Preduzetnik koji porez plaća
na stvarni prihod od samostalne delatnosti može da se opredeli za isplatu lične
zarade.
Ličnom zaradom iz stava 1.
ovog člana, u smislu ovog zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik
isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje
uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade.
Preduzetnik iz stava 1. ovog
člana koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku
dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši
isplatu lične zarade.
Obaveštenje iz stava 3. ovog
člana dostavlja se najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1.
januara naredne godine.
Preduzetnik koji se opredeli
za isplatu lične zarade, ovakvo opredeljenje ne može da menja tokom poreskog
perioda.
Ako se preduzetnik opredeli
da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku
dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine.
U slučaju iz stava 6. ovog
člana, preduzetnik od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je dostavio
obaveštenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade.
Usklađivanje prihoda i rashoda
Član 34
(Brisan)
Član 35
Usklađivanje prihoda i
rashoda, utvrđivanje kapitalnih dobitaka i gubitaka i poreski tretman gubitaka
iz ranijih godina iskazuju se u poreskom bilansu preduzetnika u skladu sa
odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica,
ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Način na koji preduzetnici u
poreskom bilansu iskazuju transferne cene bliže uređuje ministar.
Član 35a
Amortizacija stalnih
sredstava koje je preduzetnik iskazao u svojim poslovnim knjigama priznaje se
kao rashod u iznosu i na način utvrđen zakonom kojim se uređuje porez na dobit
pravnih lica i podzakonskim aktom donetim na osnovu tog zakona.
Član 36
Licima povezanim sa
preduzetnikom, pored fizičkih i pravnih lica koja imaju to svojstvo prema
odgovarajućim odredbama zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica,
smatraju se i:
1) članovi porodice
obveznika;
2) braća i sestre obveznika;
3) roditelji bračnog druga i
pastorci.
Član 37
Kod duga prema poveriocu sa
statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik uzima od poverioca sa
statusom povezanog lica, kamata koja se priznaje u rashode u poreskom bilansu
ne može biti veća od one koja bi nastala da je na tržištu bilo moguće zadužiti
se, odnosno uzeti kredit u obračunskom periodu.
Kod potraživanja od dužnika
sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik daje dužniku sa statusom
povezanog lica, kamata koja ulazi u prihode u poreskom bilansu ne može biti
manja od one koja bi se ostvarila da je na tržištu bilo moguće ugovoriti ta
potraživanja, odnosno odobriti kredit u obračunskom periodu.
Razlika između tržišne
kamate i obračunate kamate po kreditu između povezanih lica iz st. 1. i 2. ovog
člana ulazi u oporezivu dobit.
Član 37a
Preduzetnicima se u rashode
u poreskom bilansu priznaju:
1) isplaćena lična zarada
preduzetnika;
2) troškovi službenog
putovanja do iznosa iz člana 18. stav 1. tač. 2) do 4) ovog zakona;
3) obračunati i plaćeni
doprinosi za lično obavezno socijalno osiguranje po osnovu samostalne
delatnosti ako se preduzetnik nije opredelio za isplatu lične zarade.
Član 37b
Uzimanje koje preduzetnik
vrši iz poslovne imovine za privatne potrebe ima tretman poslovnog prihoda.
Ulaganje lične imovine u
poslovnu imovinu, osim ulaganja u stalnu imovinu, ima tretman poslovnog rashoda
preduzetnika.
Uzimanje, odnosno ulaganje
imovine iz st. 1. i 2. ovog člana koje nije u novčanom obliku, procenjuje se
prema uporedivoj tržišnoj vrednosti, u skladu sa načelom stalnosti.
Poreska stopa
Član 38
Stopa poreza na prihode od
samostalne delatnosti iznosi 10%.
Poreski podsticaji
Član 39
Poreski podsticaji po osnovu
ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenu registrovanu delatnost i po osnovu
ulaganja u skladu sa propisima kojima se uređuje podsticanje ulaganja u
privredu Republike, priznaju se preduzetnicima pod uslovima i na način kako se
priznaju pravnim licima po zakonu kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Paušalno oporezivanje
Član 40
Preduzetnik koji s obzirom
na okolnosti nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim poslovne knjige o
ostvarenom prometu, ili kome njihovo vođenje otežava obavljanje delatnosti, ima
pravo da podnese zahtev da porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na
paušalno utvrđen prihod (u daljem tekstu: paušalno oporezivanje).
Pravo na paušalno
oporezivanje ne može se priznati preduzetniku:
1) koji obavlja delatnost iz
oblasti: računovodstvenih, knjigovodstvenih i revizorskih poslova, poslova
poreskog savetovanja, reklamiranja i istraživanja tržišta;
2) koji obavlja delatnost iz
oblasti: trgovine na veliko i trgovine na malo, hotela i restorana,
finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama;
3) u čiju delatnost ulažu i
druga lica;
4) čiji je ukupan promet u
godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je
planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti - veći od 6.000.000 dinara;
5) koji je evidentiran kao
obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez
na dodatu vrednost.
Izuzetno od odredbe stava 2.
tačka 2) ovog člana, preduzetniku koji trgovinsku ili ugostiteljsku delatnost
obavlja u kiosku, prikolici ili sličnom montažnom ili pokretnom objektu može
se, na njegov zahtev, odobriti da porez plaća na paušalno utvrđen prihod.
Delatnosti iz st. 2. i 3.
ovog člana opredeljuju se u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija
delatnosti.
Član 41
Ako su ispunjeni uslovi iz
člana 40. ovog zakona, paušalni prihod se utvrđuje, u skladu sa sledećim
kriterijumima i elementima:
1) visina prosečne mesečne
zarade po zaposlenom u Republici, opštini, gradskoj opštini, odnosno gradu u
kojem nisu formirane gradske opštine, ostvarene u godini koja prethodi godini
za koju se utvrđuje paušalni prihod;
2) mesto na kome se radnja
nalazi;
3) (brisana)
4) broj zaposlenih radnika;
5) tržišni uslovi u kojima
se delatnost obavlja;
6) površina lokala;
7) starost obveznika i
njegova radna sposobnost;
8) visina prihoda obveznika,
koji pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu delatnost;
9) ostale okolnosti koje
utiču na ostvarivanje dobiti.
Kod utvrđivanja paušalnog
prihoda, nadležni poreski organ uzima u obzir i sve dokaze, činjenice i podatke
do kojih je došao putem kontrole i na drugi način.
Vlada Republike Srbije
uređuje bliže uslove, kriterijume i elemente za paušalno oporezivanje.
Član 42
Zahtev za paušalno
oporezivanje može se podneti nadležnom poreskom organu do 30. novembra tekuće
godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana upisa u registar
nadležnog organa, odnosno u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog
poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu
vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.
Nadležni poreski organ dužan
je da po zahtevu preduzetnika donese rešenje u roku od 30 dana od dana
podnošenja zahteva.
Ako nadležni poreski organ
ne reši po zahtevu u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da je zahtev za
paušalno oporezivanje prihvaćen.
Preduzetnik kome je utvrđeno
pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne
utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmenjeni
uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje.
U slučaju iz stava 4. ovog
člana, nadležni poreski organ će rešenjem naložiti preduzetniku vođenje
poslovnih knjiga od polovine tekuće godine ili od početka naredne godine.
Preduzetnik kome prestaje
pravo na paušalno oporezivanje po osnovu iz člana 40. stav 2. tačka 5) ovog
zakona, dužan je da vodi poslovne knjige najkasnije od dana kada postane
obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez
na dodatu vrednost, bez utvrđivanja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem
nadležnog poreskog organa.
Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave
Član 43
Preduzetnici su dužni da
vode poslovne knjige i da u njima iskazuju poslovne promene na način određen
ovim zakonom.
Preduzetnici vode poslovne
knjige po sistemu prostog knjigovodstva, u skladu sa ovim zakonom ili po
sistemu dvojnog knjigovodstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje
računovodstvo i revizija.
Preduzetnici koji porez plaćaju
na paušalno utvrđen prihod dužni su da vode samo poslovnu knjigu o ostvarenom
prometu.
Član 43a
Poslovne knjige po sistemu
dvojnog knjigovodstva preduzetnici vode u skladu sa zakonom i drugim propisima
kojima se uređuje računovodstvo i revizija.
Član 44
U poslovnim knjigama po
sistemu prostog knjigovodstva obezbeđuju se podaci o prihodima, rashodima,
osnovnim sredstvima, alatu i inventaru sa kalkulativnim otpisom, kao i drugi
podaci, u skladu sa ovim zakonom i propisom iz člana 49. ovog zakona.
Član 45
Preduzetnik je dužan da
poslovne knjige iz člana 44. ovog zakona vodi ažurno i uredno, tako da one
obezbeđuju kontrolu ispravnosti knjiženja, čuvanja i korišćenja podataka, kao i
uvid u hronologiju poslovnih promena.
Knjiženje prihoda vrši se
najkasnije narednog dana od dana kada je prihod ostvaren, knjiženje troškova u
roku od sedam dana od dana njihovog nastanka, a ostala knjiženja u rokovima i
na način određen ovim zakonom i propisima koji su doneti na osnovu njega,
odnosno u skladu sa propisima koji uređuju računovodstvo i reviziju.
Član 46
Knjiženje svake poslovne
promene na sredstvima, prihodima i troškovima poslovanja vrši se na osnovu
verodostojnih knjigovodstvenih isprava, koje moraju biti takve da pokazuju
nastalu poslovnu promenu i sadrže odgovarajuće podatke za knjiženje.
Član 47
Preduzetnik je dužan da
poslovne knjige i druge knjigovodstvene isprave drži u poslovnoj prostoriji.
Kad je vođenje knjigovodstva
povereno profesionalnoj računovodstvenoj firmi, knjige i druge isprave o
finansijskom poslovanju mogu se čuvati u prostorijama te firme.
Član 48
Poslovne knjige i
knjigovodstvene isprave čuvaju se najmanje pet godina od poslednjeg dana
poslovne godine na koju se odnose, ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 49
Ministar bliže propisuje vrste
i sadržinu poslovnih knjiga i drugih evidencija koje se vode po sistemu prostog
knjigovodstva, način njihovog vođenja i iskazivanja finansijskog rezultata.
Poreski bilans
Član 50
Preduzetnici koji vode
poslovne knjige po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva sastavljaju
godišnji poreski bilans.
Bliže propise o sadržini
poreskog bilansa i načinu njegovog sastavljanja donosi ministar.
Evidentiranje prihoda i rashoda kod banke
Član 51
Preduzetnik je dužan,
nezavisno od načina na koji se oporezuje, da sva plaćanja vrši preko tekućeg
računa kod banke i da vodi sredstva na tom računu, uključujući i uplatu
primljenog gotovog novca, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet.
Glava četvrta
POREZ
NA PRIHODE OD AUTORSKIH PRAVA, PRAVA SRODNIH AUTORSKOM PRAVU I PRAVA
INDUSTRIJSKE SVOJINE
Predmet oporezivanja
Član 52
Prihodom od autorskih prava
smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu:
1) pisanih dela (književna,
naučna, stručna, publicistička i druga dela, studije, recenzije i slično);
2) govornih dela;
3) dramskih i
dramsko-muzičkih dela;
4) pantomimskih i
koreografskih dela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na neki drugi
način;
5) muzičkih dela sa rečima
ili bez njih;
6) kinematografskih dela i
dela stvorenih na način sličan kinematografiji;
7) dela likovne umetnosti;
8) kartografskih dela;
9) idejnih projekata, skica,
crteža i plastičnih dela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju
ili koju drugu oblast nauke ili umetnosti;
10) stripova, ukrštenica i
slično;
11) redakcijskih dela koja s
obzirom na izbor i raspored građe, predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu;
12) prevoda, lekture,
aranžmana muzičke obrade i druge prerade autorskih dela;
13) nagrada na konkursima za
izradu umetničkih, naučnih, stručnih i ostalih autorskih dela, nagrada na
konkursima za izradu idejnih projekata, kao i nagrada za postignuti uspeh u
nauci i umetnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;
14) izvođenja muzičkih,
književnih i drugih dela;
15) korišćenja izvedenih
muzičkih materijala;
16) izrada prototipa
umetničkih predmeta koji se ustupaju preduzećima kao modeli za umnožavanje
(proizvodnju) takvih predmeta;
17) likovnih dela iz oblasti
primenjenih umetnosti;
18) ostalih autorskih dela.
Likovnim delom iz oblasti
primenjenih umetnosti iz stava 1. tačka 17) ovog člana smatraju se unikati koje
je autor sam izradio po sopstvenoj zamisli - u nacrtu ili u materijalu - u
granama primenjenih umetnosti, kao što su:
1) plastična dela od raznih
materijala (kamen, drago kamenje, drvo, metal, plemeniti metali, staklo,
plastika i drugo);
2) umetnička keramika;
3) radovi iz oblasti
unutrašnje arhitekture, fasadne arhitekture, oblikovanja prostora, kao i
obavljanje nadzora nad izvođenjem tih radova;
4) umetnička rešenja iz
oblasti hortikulture;
5) zidno slikarstvo i
slikarstvo u prostoru (u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija, vitraž,
emajl i sl.) kao i intarzirani predmeti i predmeti od emajla;
6) umetnička grafička
rešenja (plakati, prigodna grafika, serigrafija, oprema knjiga, časopisa i
listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i sl.);
7) umetnička fotografija i
dela proizvedena postupkom sličnim fotografiji;
8) umetnička obrada tekstila
(tapiserija, tkani tekstil i sl.);
9) umetnička rešenja za
scenografiju i kostimografiju;
10) modno kreatorstvo;
11) rešenja za industrijsko
oblikovanje;
12) restauratorska i
konzervatorska dela iz oblasti kulture i umetnosti;
13) idejne skice i crteži u
primenjenoj umetnosti, kao i prodati prototipovi primenjene umetnosti, ako su
po postojećim običajima zadržali karakter originala.
Član 52a
Prihodom od prava srodnih
autorskom pravu (u daljem tekstu: srodna prava), smatra se naknada koju
obveznik ostvari po osnovu:
1) prava interpretatora;
2) prava proizvođača
fonograma;
3) prava proizvođača
videograma;
4) prava proizvođača
emisije;
5) prava proizvođača baze
podataka.
Član 53
Prihodom od prava
industrijske svojine smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu:
1) patenata;
2) malih patenata;
3) žigova;
4) modela i uzoraka;
5) tehničkih unapređenja.
Poreski obveznik
Član 54
Obveznik poreza na prihode
od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je fizičko lice koje
kao autor, nosilac srodnih prava, odnosno vlasnik prava industrijske svojine
ostvaruje naknadu po osnovu autorskog i srodnog prava, odnosno prava
industrijske svojine.
Obveznik poreza na prihode
od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je i naslednik
imovinskog autorskog i srodnog prava i prava industrijske svojine i svako drugo
fizičko lice koje ostvaruje naknadu po tim osnovama.
Poreska osnovica
Član 55
Oporezivi prihod od
autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine čini razlika između
bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju
prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Normirani troškovi
Član 56
Obvezniku - autoru, odnosno
nosiocu srodnog prava priznaju se sledeći normirani troškovi:
1) za vajarska dela,
tapiserije, umetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za umetničku
fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama: freska, grafika,
intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno
kreatorstvo i umetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.)
- 50% od bruto prihoda;
2) za slikarska dela,
grafička dela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu
plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje
arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području
hortikulture, vršenje umetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti
unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa
izradom modela i maketa, umetnička rešenja za scenografiju, naučna, stručna,
književna i publicistička dela, prevođenje, odnosno prevodi, muzička i
kinematografska dela i restauratorska i konzervatorska dela u oblasti kulture i
umetnosti, za izvođenje umetničkih dela (sviranje i pevanje, pozorišna i
filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i
kostimografiju kad se ne izvode u materijalu - 43% od bruto prihoda;
3) za interpretaciju,
odnosno izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, proizvodnju
fonograma, proizvodnju videograma, proizvodnju emisije, proizvodnju baze
podataka i za druga autorska i srodna prava koja nisu navedena u tač. 1) i 2)
ovog člana - 34% od bruto prihoda.
Član 56a
Obvezniku - autoru, odnosno
nosiocu srodnog prava, pored normiranih troškova iz člana 56. ovog zakona
priznaju se i stvarni troškovi iz člana 57. stav 1. ovog zakona.
Stvarni troškovi
Član 57
Obveznicima iz člana 54.
ovog zakona, priznaje se kao trošak u punom iznosu naknada koju plaćaju za
usluge odgovarajućoj autorskoj agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog
autorskog prava i preduzećima i drugim pravnim licima ovlašćenim za prodaju i
naplatu prihoda od autorskih dela.
Obvezniku - autoru i nosiocu
srodnih prava, na njegov zahtev, umesto normiranih priznaće se stvarni troškovi
koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
Obvezniku - vlasniku prava
industrijske svojine, priznaju se kao trošak kod utvrđivanja oporezivog prihoda
sledeći stvarni troškovi:
1) takse i troškovi koji se
plaćaju za zaštitu patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i
tehničkih unapređenja, prema potvrdi nadležnog organa za njihovu zaštitu;
2) troškovi izrade nacrta i
tehničkog opisa patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih
unapređenja, koji su bili sastavni deo prijave kojom se od nadležnog organa
traži njihova zaštita, prema potvrdi stručnog lica koje je izradilo te nacrte i
tehničke opise i uz mišljenje o realnosti ovih troškova koje izdaje
odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača;
3) troškovi za izradu
prototipa, potrebnog da bi se patent, mali patent, žig, model, uzorak ili
tehničko unapređenje proverili, pod uslovom da su prijavljeni, odnosno
zaštićeni. Ako je prototip izrađen u preduzeću, odnosno ustanovi, potvrdu o
troškovima izrade izdaje izrađivač. Ako je prototip izradio pronalazač u
sopstvenoj režiji, priznaju se stvarni troškovi koje je imao, a mišljenje o
realnosti troškova izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača.
Poreska stopa
Član 58
Stopa poreza na prihode od
autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine iznosi 20%.
Vremensko razgraničenje prihoda
Član 59
Prihodi od autorskih i
srodnih prava i prava industrijske svojine koje je obveznik - autor, nosilac
srodnih prava ili vlasnik prava industrijske svojine ostvario za delo koje je
stvarao duže od jedne godine, prilikom utvrđivanja prihoda, dele se, na zahtev
obveznika, na onoliko jednakih delova koliko je godina delo stvarano, a ne duže
od pet.
U slučaju iz stava 1. ovog
člana u svakoj godini oporezuje se srazmerni deo prihoda.
Procena poreske osnovice
Član 60
Ako Poreska uprava utvrdi da
je interpretator, menadžer ili drugo angažovano lice po osnovu estradnog
programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa ostvarilo
prihod, a nije zaključilo ugovor sa organizatorom takvog programa, ili oceni da
je ostvareni prihod veći od ugovorenog prihoda, bruto prihod se utvrđuje
procenom u skladu sa zakonom koji uređuje poreski postupak i poresku
administraciju, a oporezuje bez priznavanja normiranih, odnosno stvarnih
troškova.
Glava peta
POREZ
NA PRIHODE OD KAPITALA
Predmet oporezivanja
Član 61
Prihodom od kapitala
smatraju se:
1) kamata po osnovu zajma,
štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju) i po osnovu dužničkih i
sličnih hartija od vrednosti;
2) dividenda i učešće u
dobiti;
3) prinos od investicione
jedinice otvorenog investicionog fonda;
4) prihod od izdavanja
sopstvenih nepokretnosti.
Dividendom iz stava 1. tačka
2) ovog člana smatra se i likvidacioni ostatak iznad vrednosti uloženog
kapitala utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih
lica.
Prihod od izdavanja sopstvenih
nepokretnosti iz stava 1. tačka 4) ovog člana je zakupnina u koju se uračunava
i vrednost svih izvršenih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac, osim
obaveza plaćanja troškova nastalih tokom zakupa a koji zavise od obima
potrošnje zakupca (npr. električne energije, telefona i slično).
Izuzetno od stava 3. ovog
člana prihodi koje od izdavanja nepokretnosti ostvari preduzetnik koji obavlja
delatnost izdavanja nepokretnosti ne smatraju se prihodom od kapitala.
Nepokretnostima iz stava 3.
ovog člana, smatraju se:
1) zemljište;
2) stambene, poslovne i
druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i
podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi (u daljem tekstu:
objekti).
Član 61a
Prihod od dividende umanjuje
se, pre utvrđivanja poreske osnovice, za iznos godišnje rate prodajne cene po
osnovu kupovine društvenog i državnog kapitala, odnosno imovine javnom
aukcijom, u smislu propisa kojima se uređuju uslovi i postupak promene
vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala, uplaćene pre isplate
dividende, a najviše do iznosa isplaćene dividende.
Poreski obveznik
Član 62
Obveznik poreza na prihode
od kapitala je fizičko lice koje ostvaruje te prihode.
Poreska osnovica
Član 63
Oporezivi prihod od kapitala
čini novčani ili nenovčani iznos ostvarenog prihoda.
Ako su prihodi od kapitala
ostvareni u nenovčanom obliku, vrednost tih prihoda se utvrđuje prema tržišnoj
vrednosti prava, dobara, odnosno usluga na dan ostvarivanja prihoda.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog
člana, oporezivi prihod od kapitala iz člana 61. stav 1. tačka 4) ovog zakona
čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 25%, a ako je on
ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje
je plaćena boravišna taksa normirani troškovi se priznaju u visini od 50% bruto
prihoda.
Obvezniku poreza na prihode
od kapitala iz člana 61. stav 1. tačka 4) ovog zakona, na njegov zahtev, umesto
normiranih troškova priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju
i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
Poreska stopa
Član 64
Stopa poreza na prihode od
kapitala iznosi 15%.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, stopa poreza na prihode od kapitala iz člana 61. stav 1. tačka 4) ovog
zakona iznosi 20%.
Poreska oslobođenja
Član 65
Ne plaća se porez na prihode
od kapitala na kamatu:
1) na dinarska sredstva po
osnovu štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju);
2) po osnovu dužničkih
hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika, Autonomna pokrajina, jedinica
lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije.
Čl.
66-71
(Brisano)
Glava sedma
POREZ
NA KAPITALNE DOBITKE
Pojam kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka
Član 72
Kapitalni dobitak, odnosno
gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava,
udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom:
1) stvarnih prava na
nepokretnostima;
2) autorskih prava, prava
srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;
3) udela u kapitalu pravnih
lica, akcija i ostalih hartija od vrednosti, uključujući i investicione
jedinice, osim investicionih jedinica dobrovoljnih penzijskih fondova.
Pod prenosom iz stava 1.
ovog člana smatra se prodaja ili drugi prenos uz novčanu ili nenovčanu naknadu.
Obveznik poreza na kapitalni
dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo
prenos prava, udela i hartija od vrednosti iz stava 1. ovog člana.
Član 72a
Kapitalnim dobitkom, odnosno
gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra se razlika nastala prenosom prava,
udela ili hartija od vrednosti, kada:
1) su stečeni nasleđem u
prvom naslednom redu;
2) se prenos vrši između
bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji;
3) se prenos vrši između
razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka;
4) se vrši prenos dužničkih
hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika, Autonomna pokrajina, jedinica
lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;
5) je obveznik izvršio
prenos prava, udela ili hartija od vrednosti koje je pre prenosa imao u svom
vlasništvu neprekidno najmanje deset godina.
Član 72b
Prenos računa iz postojećeg
u drugi dobrovoljni penzijski fond, koji izvrši fond po nalogu i za račun člana
dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljne
penzijske fondove i penzijske planove, ne smatra se kapitalnim dobitkom.
Određivanje kapitalnog dobitka
Član 73
Za svrhu određivanja
kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cenom se smatra ugovorena
cena, odnosno tržišna cena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako oceni da je
ugovorena cena niža od tržišne.
Kao ugovorena, odnosno
tržišna cena iz stava 1. ovog člana uzima se cena bez poreza na prenos
apsolutnih prava.
Kod prenosa prava putem
razmene za drugo pravo, prodajnom cenom se smatra tržišna cena prava koje se
daje u razmenu.
Prodajnom cenom investicione
jedinice smatra se otkupna cena investicione jedinice koja se sastoji od neto
vrednosti imovine otvorenog društva po investicionoj jedinici na dan podnošenja
zahteva člana fonda za otkup investicionih jedinica, uvećane za naknadu za
kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji
uređuje investicione fondove.
Član 74
Za svrhu određivanja kapitalnog
dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cenom se smatra cena po kojoj je
obveznik stekao pravo, udeo ili hartiju od vrednosti.
Kod prenosa nepokretnosti
koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos
troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, osnovica
poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu.
Kod prenosa nepokretnosti u
izgradnji, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje
koje je obveznik imao do dana prenosa i koje može da dokumentuje.
Nabavna vrednost
investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine otvorenog fonda po
investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je
društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione
fondove.
Kod hartija od vrednosti
koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se trguje na regulisanom tržištu
kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala (u daljem
tekstu: hartije od vrednosti kojima se trguje na tržištu kapitala), nabavnom
cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao
stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabeležena cena po kojoj se
trgovalo u periodu od godinu dana od dana koji prethodi prodaji hartije od
vrednosti.
Ako u periodu iz stava 5.
nije bilo trgovine tom hartijom od vrednosti, nabavnom cenom smatra se najniža
zabeležena cena u prvoj prethodnoj godini u kojoj je bilo trgovanja.
Kod hartija od vrednosti
koje je obveznik stekao kupovinom, a kojima se ne trguje na tržištu kapitala,
nabavnom cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje
kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrednost, a ako
je reč o akcijama bez nominalne vrednosti, srazmerni deo neto imovine društva u
momentu sticanja.
Nabavna cena iz stava 1.
ovog člana uvećava se godišnjim indeksom potrošačkih cena od dana sticanja do
dana prenosa, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove
statistike.
Izuzetno od stava 8. ovog
člana kod prenosa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavna cena
revalorizuje se za svaku godinu počevši od 1. januara godine koja sledi godini
u kojoj je izvršeno ulaganje do dana prenosa.
Za hartije od vrednosti
kojima se trguje na tržištu kapitala čija je nabavna cena utvrđena kao najniža
zabeležena cena iz stava 5, odnosno stava 6. ovog člana, nabavna cena
revalorizuje se od narednog dana od dana kad je zabeležena najniža cena po
kojoj se trgovalo do dana prenosa.
Član 75
Ako je pravo, udeo ili
hartiju od vrednosti obveznik stekao poklonom ili nasleđem, nabavnom cenom iz
člana 74. stav 1. ovog zakona smatra se cena po kojoj je poklonodavac, odnosno
ostavilac stekao to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti, a ako ne može da se
utvrdi ta cena onda njihova tržišna vrednost u momentu sticanja tog prava,
udela ili hartije od vrednosti od strane poklonodavca, odnosno ostavioca,
utvrđena od strane nadležnog poreskog organa.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, ako je obveznik pravo, udeo ili hartiju od vrednosti stekao od
poklonodavca, odnosno ostavioca koji je to pravo, udeo ili hartiju od vrednosti
stekao pre 24. januara 1994. godine, nabavnu cenu utvrdiće nadležni poreski
organ prema tržišnoj vrednosti tog prava, udela ili hartije od vrednosti na dan
24. januara 1994. godine.
Ako je pravo, udeo ili
hartiju od vrednosti obveznik stekao ugovorom o doživotnom izdržavanju,
nabavnom cenom iz člana 74. stav 1. ovog zakona smatra se tržišna cena prava,
udela ili hartije od vrednosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica
poreza na prenos apsolutnih prava u momentu njihovog sticanja od strane
obveznika.
Poreska osnovica
Član 76
Oporezivi prihod na koji se
plaća porez na kapitalni dobitak čini kapitalni dobitak utvrđen na način iz čl.
72. do 75. ovog zakona.
Poreska stopa
Član 77
Stopa poreza na kapitalni
dobitak iznosi 15%.
Prebijanje kapitalnih dobitaka i kapitalnih
gubitaka
Član 78
Kapitalni gubitak ostvaren
prodajom jednog prava, udela ili hartije od vrednosti, može se prebiti sa
kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava, udela ili hartije od
vrednosti.
Prebijanje kapitalnog
gubitka sa kapitalnim dobitkom iz stava 1. ovog člana može se izvršiti u
slučaju kada obveznik prvo ostvari kapitalni gubitak, a kasnije ostvari
kapitalni dobitak.
Ako se i posle prebijanja iz
stava 1. ovog člana iskaže kapitalni gubitak, dopušteno je njegovo prebijanje u
narednih pet godina, počev od godine u kojoj je ostvaren prvobitni kapitalni
gubitak u vezi sa kojim se vrši prebijanje sa kapitalnim dobitkom, na račun
budućih kapitalnih dobitaka.
Poresko oslobođenje
Član 79
Obveznik, koji sredstva
ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u
rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice,
odnosno domaćinstva, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak.
Obvezniku koji u roku od 12
meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti
uloži za namene iz stava 1. ovog člana, izvršiće se povraćaj plaćenog poreza na
kapitalni dobitak.
Ministar bliže uređuje
kriterijume za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje iz stava 1. ovog
člana.
Član 79a
(Brisan)
Poreski kredit
Član 80
Ako obveznik u rešavanje
stambenog pitanja u smislu člana 79. ovog zakona uloži samo deo sredstava
ostvarenih prodajom nepokretnosti, poreska obaveza mu se srazmerno umanjuje.
Glava osma
POREZ
NA OSTALE PRIHODE
Predmet oporezivanja
Član 81
Ostalim prihodima smatraju
se: prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup opreme, transportnih
sredstava i drugih pokretnih stvari, dobici od igara na sreću, prihodi od
osiguranja lica, prihodi sportista i sportskih stručnjaka i drugi prihodi, osim
onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom.
Prihodi od davanja u zakup pokretnih stvari
Član 82
Obveznik poreza na prihode
od davanja u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari je
fizičko lice koje te stvari daje u zakup.
Bruto prihodi od davanja u
zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari obuhvataju
ostvarenu zakupninu i vrednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se
obavezao zakupac.
Oporezivi prihod od
izdavanja u zakup pokretnih stvari utvrđuje se odbijanjem normiranih troškova
od bruto prihoda u visini od 20%.
Obvezniku koji to zahteva i
dokumentuje, poreski organ će umesto normiranih troškova priznati troškove koje
je imao u vezi sa stvarima koje je dao u zakup.
Dobici od igara na sreću
Član 83
Obveznik poreza na dobitke
od igara na sreću je fizičko lice koje ostvari dobitak od igara koje se
smatraju igrama na sreću u smislu zakona kojim se uređuju igre na sreću.
Oporezivi prihod za dobitke
od igara na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim
onih koji su oslobođeni ovim zakonom.
Ako se dobitak sastoji od
stvari i prava, oporezivi prihod iz stava 2. ovog člana predstavlja tržišna
vrednost stvari ili prava u momentu kada je dobitak ostvaren.
Porez na dobitke od igara na
sreću ne plaća se na:
1) pojedinačno ostvaren
dobitak do iznosa od 11.000 dinara;
2) ostvaren dobitak od igara
koje se priređuju u igračnicama (kazinima) i na automatima.
Oporeziv iznos, koji je veći
od 11.000 dinara, umanjuje se za iznos uplate na osnovu koje je pojedinačno
ostvaren dobitak, osim kod klasičnih igara na sreću..
Prihodi od osiguranja lica
Član 84
Obveznik poreza na prihode
od osiguranja lica je fizičko lice koje ostvari naknadu iz osiguranja lica.
Oporezivi prihod od
osiguranja lica predstavlja vrednost isplaćene naknade iz osiguranja lica
umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja,
ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa članom 9. stav 1. tačka 7) ovog
zakona.
Izuzetno od stava 2. ovog
člana, oporezivi prihod od osiguranja lica, u slučaju kad se povučena
akumulirana sredstva po osnovu udela člana u neto imovini dobrovoljnog
penzijskog fonda, po nalogu i za račun člana fonda, ulože u kupovinu anuiteta u
društvu za osiguranje saglasno zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske
fondove i penzijske planove, predstavlja vrednost isplaćene naknade iz
osiguranja lica umanjenu za iznos povučenih akumuliranih sredstava uloženih u
kupovinu anuiteta.
Iznos uplaćenih sredstava po
osnovu sticanja investicionih jedinica dobrovoljnog penzijskog fonda iz stava
3. ovog člana, uvećava se godišnjim indeksom potrošačkih cena od dana kada se
povučena akumulirana sredstva po osnovu udela člana u neto imovini dobrovoljnog
penzijskog fonda ulože u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje do dana
isplate naknade iz osiguranja lica, prema podacima republičkog organa nadležnog
za poslove statistike.
Prihodi sportista i sportskih stručnjaka
Član 84a
Prihodi sportista i
sportskih stručnjaka obuhvataju primanja koja ostvare profesionalni sportisti,
sportisti amateri, sportski stručnjaci i stručnjaci u sportu od sportske
organizacije, odnosno organizacije za obavljanje sportske delatnosti, sportskih
društava i saveza, koja nemaju karakter zarade u smislu propisa kojima se
uređuje sport, odnosno radni odnosi.
Prihodima iz stava 1. ovog
člana smatraju se naročito primanja po osnovu:
1) naknade na ime
zaključenja ugovora (transfer i dr.);
2) naknade za korišćenje
lika sportiste;
3) novčane pomoći vrhunskim
sportistima sa posebnim zaslugama;
4) (brisana);
5) stipendije vrhunskim
sportistima za sportsko usavršavanje;
6) novčane i druge nagrade;
7) nacionalnog priznanja i
nagrade za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta;
8) naknade i nagrade za rad
sportskim stručnjacima, odnosno stručnjacima u sportu (treneri, sudije,
delegati i dr.).
Oporezivi prihod za primanja
sportista i sportskih stručnjaka iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se
odbijanjem normiranih troškova od bruto prihoda u visini od 50%.
Drugi prihodi
Član 85
Ostalim prihodima u smislu
ovog zakona smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak
fizičkog lica, koji nisu oporezivi po drugom osnovu u skladu sa ovim zakonom, a
naročito:
1) prihodi po osnovu ugovora
o delu;
2) prihodi po osnovu ugovora
o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključenih preko omladinske ili
studentske zadruge sa licem do navršenih 26 godina života ako je na školovanju
u ustanovama srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja;
3) prihodi po osnovu
dopunskog rada;
4) prihodi po osnovu
trgovinskog zastupanja;
5) primanja članova organa
uprave pravnog lica;
6) naknada poslanicima i
odbornicima;
7) naknada u vezi sa
izvršavanjem poslova odbrane, civilne zaštite i zaštite od elementarnih
nepogoda;
8) primanja stečajnih
upravnika, sudskih veštaka, sudija porotnika i sudskih tumača;
9) prihodi po osnovu
prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, uzgajanja i prodaje pečuraka,
uzgoja i prodaje pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, odnosno po
osnovu prodaje drugih dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih
poslova;
10) nagrade, novčane pomoći
i druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca;
11) primanja iz člana 9.
ovog zakona iznad propisanih neoporezivih iznosa;
12) naknade troškova i drugi
rashodi licima koja nisu zaposlena kod isplatioca;
13) uzimanje iz imovine i
korišćenje usluga privrednog društva od strane vlasnika društva za njihove
privatne potrebe;
14) primanja koja, saglasno
zakonu koji uređuje rad, ostvari zaposleni po osnovu učešća u dobiti ostvarenoj
u poslovnoj godini;
15) prihodi koje ostvari
fizičko lice izdavanjem nepokretnosti u podzakup;
16) svi drugi prihodi koji
nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili
oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu, osim prihoda od prodaje
poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i lekovitog bilja koje
ostvare fizička lica:
(1) nosioci poljoprivrednog
gazdinstva;
(2) koja doprinose za
obavezno socijalno osiguranje plaćaju po rešenju u skladu sa zakonom kojim se
uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
(3) korisnici poljoprivredne
penzije.
Obveznik poreza na druge
prihode je fizičko lice koje ostvari prihode iz stava 1. ovog člana.
Oporezivi prihod za prihode
iz stava 1. ovog člana čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini
od 20%.
Izuzetno od stava 3. ovog
člana, oporezivi prihod iz stava 1. tačka 15) ovog člana čini bruto prihod
umanjen za plaćenu zakupninu.
Izuzetno od stava 3. ovog
člana, oporezivi prihod iz stava 1. tačka 16) ovog člana, koji fizičko lice
ostvari od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno plodova i
lekovitog bilja, čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od
90%.
Izuzetno od stava 1. tačka
12) ovog člana, porez na druge prihode ne plaća se na dokumentovane naknade
troškova po osnovu službenih putovanja, najviše do iznosa tih troškova koji su
izuzeti od plaćanja poreza na zarade za zaposlene po članu 18. stav 1. tač. 2)
do 4) ovog zakona, ako se isplata vrši fizičkim licima, odnosno za fizička lica
koja nisu zaposlena kod isplatioca, i to:
1) upućenim, odnosno
pozvanim od strane državnog organa ili organizacije, sa pravom naknade
troškova, nezavisno od toga iz kojih sredstava se vrši isplata;
2) članovima predstavničkih
i izvršnih tela Republike, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, u
vezi sa vršenjem funkcije;
3) upućenim na rad u
Republiku, po nalogu inostranog poslodavca, a u vezi sa delatnošću domaćeg
isplatioca;
4) upućenim kod isplatioca
po nalogu poslodavca a u vezi sa delatnošću poslodavca;
5) ako dobrovoljno, odnosno
po pozivu sarađuju u humanitarne, zdravstvene, vaspitno-obrazovne, kulturne,
sportske, naučno-istraživačke, verske i druge svrhe, odnosno sarađuju u
sindikalnim organizacijama, privrednim komorama, političkim strankama, savezima
i udruženjima, nevladinim i u drugim nedobitnim organizacijama, pri čemu ne
ostvaruju bilo koju drugu naknadu po osnovu te saradnje.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, porez na druge prihode ne plaća se na primanje fizičkog lica - klijenta
banke (u daljem tekstu: dužnik) kada banka otpiše potraživanje prema dužniku
pod sledećim uslovima:
1) da su troškovi utuženja tog
dužnika veći od ukupnog iznosa potraživanja banke od ovog dužnika;
2) da se ovaj otpis priznaje
kao rashod u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dobit pravnih lica.
Porez na druge prihode ne
plaća se ni u slučaju otpisa preostalog dela potraživanja banke od dužnika koji
je u skladu sa ugovorom o poravnanju zaključenog sa bankom prodao nepokretnost
za koju je dobio kredit po vrednosti koja je približna uobičajenoj tržišnoj
vrednosti odgovarajuće nepokretnosti, a koju je u celini uplatio banci na ime
vraćanja kredita, ali koja je manja od potraživanja banke po osnovu tog
kredita, pod uslovom da je prema pravilima Narodne banke Srbije to potraživanje
svrstano u potraživanja za koje se utvrđuje 100% rezerve za procenjene gubitke.
Na druge prihode koje
ostvari član učeničke zadruge, član omladinske ili studentske zadruge do
navršenih 26 godina života ako je na školovanju u institucijama za srednje,
više i visoko obrazovanje, obračunati porez umanjuje se za 40%.
Poreska stopa
Član 86
Stopa poreza na ostale
prihode iznosi 20%.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, stopa poreza na prihode od osiguranja lica iznosi 15%.
Deo treći
GODIŠNJI
POREZ NA DOHODAK GRAĐANA
Dohodak za oporezivanje
Član 87
Godišnji porez na dohodak
građana plaćaju fizička lica koja su u kalendarskoj godini ostvarila dohodak
veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u
Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa
nadležnog za poslove statistike, i to:
1) rezidenti za dohodak ostvaren
na teritoriji Republike i u drugoj državi;
2) nerezidenti za dohodak
ostvaren na teritoriji Republike.
Dohotkom iz stava 1. ovog
člana smatra se godišnji zbir:
1) zarada iz čl. 13. do 14b
ovog zakona;
2) oporezivog prihoda od
samostalne delatnosti iz čl. 33. i 40. ovog zakona;
3) oporezivog prihoda od
autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine iz
čl. 55. i 60. ovog zakona;
4) oporezivog prihoda od
izdavanja nepokretnosti iz člana 63. stav 3. ovog zakona;
5) oporezivog prihoda od
davanja u zakup pokretnih stvari iz člana 82. st. 3. i 4. ovog zakona;
6) oporezivog prihoda
sportista i sportskih stručnjaka iz člana 84a ovog zakona;
7) oporezivih drugih prihoda
iz člana 85. ovog zakona;
8) prihoda po osnovima iz
tač. 1) do 7) ovog stava, ostvarenih i oporezovanih u drugoj državi za
obveznike iz stava 1. tačka 1) ovog člana.
Zarade iz stava 2. tačka 1)
ovog člana i oporezivi prihodi iz tač. 2), 3), 6) i 7) tog stava umanjuju se za
porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene u Republici na teret
lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno oporezive prihode, a oporezivi prihodi
iz tač. 4) i 5) tog stava umanjuju se za porez plaćen na te prihode u
Republici.
Dohodak iz stava 2. ovog
člana uvećava se za iznos koji se, u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje
godišnji porez, obvezniku isplati po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje u skladu sa zakonom koji uređuje doprinose za obavezno
socijalno osiguranje.
Prihodi iz stava 2. tačka 8)
ovog člana umanjuju se za porez plaćen u drugoj državi.
Dohodak za oporezivanje čini
razlika između dohotka utvrđenog u skladu sa st. 2. do 5. ovog člana i
neoporezivog iznosa iz stava 1. ovog člana.
Poreska osnovica
Član 88
Osnovica godišnjeg poreza na
dohodak građana je oporezivi dohodak, koji čini razlika između dohotka za
oporezivanje iz člana 87. stav 6. ovog zakona i ličnih odbitaka koji iznose:
1) za poreskog obveznika -
40% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za
koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove
statistike;
2) za izdržavanog člana
porodice - 15% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici
u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog
za poslove statistike, po članu.
Ukupan iznos ličnih odbitaka
iz stava 1. ovog člana ne može biti veći od 50% dohotka za oporezivanje.
Ako su dva ili više članova
porodice obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane
članove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.
Poreske stope
Član 89
Godišnji porez na dohodak
građana plaća se na osnovicu iz člana 88. ovog zakona, po sledećim stopama:
- na iznos do šestostruke
prosečne godišnje zarade - 10%;
- na iznos preko šestostruke
prosečne godišnje zarade - 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade
+ 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade.
Deo četvrti
PODNOŠENJE
PORESKE PRIJAVE, UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA
Glava prva
OPŠTE
ODREDBE
Član 90
(Prestao
da važi)
Glava druga
PODNOŠENJE
PORESKE PRIJAVE
Opšti javni poziv
Član 91
Građanin koji ostvaruje
dohodak u smislu ovog zakona dužan je da podnese poresku prijavu, ako ovim
zakonom nije drukčije određeno.
Nadležni poreski organ
najkasnije do 31. decembra svake godine, opštim javnim pozivom poziva građane
na podnošenje poreskih prijava.
Prijava za godišnji porez na dohodak građana
Član 92
Obveznik godišnjeg poreza na
dohodak građana dužan je da za ostvareni dohodak u godini za koju se vrši
utvrđivanje poreza podnese poresku prijavu sa tačnim podacima nadležnom
poreskom organu po isteku te godine, a najkasnije do 15. maja naredne godine (u
daljem tekstu: godišnja prijava).
Prijava za porez na prihode od samostalne delatnosti
i poreski bilans
Član 93
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige u skladu sa članom 43. stav 2. ovog zakona dužan je da poresku
prijavu i poreski bilans podnese nadležnom poreskom organu najkasnije do 15.
marta godine koja sledi godinu za koju se utvrđuje porez.
Preduzetnik koji porez plaća
na paušalni prihod, kome se u godini koja prethodi godini za koju se vrši
utvrđivanje poreza značajnije izmeni obim poslovanja, odnosno prometa i drugi
uslovi od uticaja na ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i visinu
poreske obaveze, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije do 31. januara
godine za koju se utvrđuje porez.
Član 94
Preduzetnik koji u toku
godine započne obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku
prijavu u kojoj će dati procenu prihoda i rashoda, odnosno procenu prometa do
kraja prve poslovne godine, kao i procenu mesečne akontacije poreza, odnosno
opredeljenje da će isplaćivati ličnu zaradu, najkasnije u roku od 15 dana od
dana upisa u registar nadležnog organa.
Preduzetnik koji u toku
godine prestane, odnosno prekine obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da
podnese poresku prijavu za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana
prestanka, odnosno prekida obavljanja delatnosti.
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige dužan je da u poreskoj prijavi iz stava 2. ovog člana iskaže i
iznos obračunatog i plaćenog poreza u poreskom periodu do dana prekida, odnosno
prestanka obavljanja samostalne delatnosti, kao i da uz poresku prijavu podnese
i poreski bilans.
Preduzetnik kome prestane
status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje
porez na dodatu vrednost, uz zahtev za paušalno oporezivanje iz člana 42. stav
1. ovog zakona, dužan je da podnese i poresku prijavu u roku od 15 dana od dana
prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz
evidencije za porez na dodatu vrednost.
Prijava za porez na kapitalne dobitke i ostale
prihode na koje se porez ne plaća po odbitku
Član 95
Obveznik koji u toku godine
izvrši prenos prava po osnovu kojeg može nastati kapitalni dobitak ili gubitak
u skladu sa ovim zakonom dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije u roku
od 30 dana od:
1) dana zaključenja ugovora
o prenosu stvarnih prava na nepokretnostima, ugovora o prenosu autorskih prava,
prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, kao i udela u
kapitalu pravnih lica;
2) isteka svakog
kalendarskog polugodišta u kojem je izvršen prenos hartija od vrednosti.
Izuzetno od stava 1. tačka
1) ovog člana rok za podnošenje poreske prijave je 120 dana od dana prodaje
nepokretnosti po osnovu koje obveznik može da ostvari pravo na poresko
oslobođenje saglasno članu 79. stav 1. ovog zakona.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana za prenos prava koje je preduzetnik evidentirao u poslovnim knjigama ne
podnosi se poreska prijava iz stava 1. ovog člana, već se podaci o kapitalnom
dobitku, odnosno gubitku iskazuju u poreskom bilansu.
Obveznik poreza na prihode
od izdavanja nepokretnosti, kao i obveznik poreza na prihode od davanja u zakup
pokretnih stvari, dužni su da podnesu poresku prijavu najkasnije u roku od 30
dana od dana zaključenja ugovora o izdavanju nepokretnosti, odnosno zaključenja
ugovora o davanju u zakup pokretnih stvari.
Poresku prijavu sa
obračunatim porezom za koji je članom 100a ovog zakona utvrđena obaveza
samooporezivanja, osim iz st. 1. i 4. ovog člana, podnosi se u roku od 45 dana
od dana ostvarivanja prihoda.
Organizator tržišta kapitala
u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala dužan je da u roku od 30 dana
od isteka svakog kalendarskog polugodišta Poreskoj upravi - Centrali u
elektronskom obliku dostavi izveštaj o prenosu hartija od vrednosti izvršenom u
tom polugodištu.
Oblik i sadržaj izveštaja iz
stava 6. ovog člana propisuje ministar.
Prijava obveznika - nerezidenta
Član 96
Obveznik - nerezident
podnosi poresku prijavu za pojedine vrste prihoda koje ostvaruje za koje nije
predviđeno plaćanje poreza po odbitku.
Prijava iz stava 1. ovog
člana podnosi se poreskom organu na čijoj teritoriji je obveznik ostvario
prihode, odnosno prema boravištu obveznika.
Za obveznika iz stava 1.
ovog člana, plaćeni porez po poreskoj prijavi iz stava 2. ovog člana, zajedno
sa plaćenim porezima po odbitku, smatra se konačno utvrđenom poreskom obavezom.
Član 97
Oblik i sadržinu poreske
prijave propisuje ministar.
Nadležnost poreskog organa
Član 98
Poresku prijavu obveznik je
dužan da podnese:
1) za prihode od samostalne
delatnosti - poreskom organu na čijoj teritoriji ima registrovano sedište;
2) (brisana)
3) za godišnji porez na
dohodak građana, za kapitalne dobitke i za ostale prihode na koje se porez ne
plaća po odbitku - poreskom organu na čijoj teritoriji obveznik ima
prebivalište.
Glava treća
UTVRĐIVANJE
I NAPLATA POREZA
Način utvrđivanja i plaćanja poreza
Član 99
Po odbitku od svakog
pojedinačno ostvarenog prihoda utvrđuju se i plaćaju porezi na sledeće prihode:
1) zarade;
2) prihode od autorskih
prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, ako je
isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik;
3) prihode od kapitala, ako
je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik;
4) (brisana)
5) prihode od davanja u
zakup pokretnih stvari, ako je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik;
6) dobitke od igara na
sreću;
7) prihode od osiguranja
lica;
7a) prihode sportista i
sportskih stručnjaka;
8) ostale prihode, ako je
isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik.
Pod pravnim licem u smislu
stava 1. ovog člana podrazumeva se i deo pravnog lica, odnosno poslovna
jedinica nerezidentnog pravnog lica koja je registrovana kod nadležnog državnog
organa (predstavništvo i dr.), kao i državni organi i organizacije.
Član 100
Po rešenju nadležnog
poreskog organa utvrđuje se i plaća porez na:
1) paušalni prihod od
samostalne delatnosti;
2) godišnji porez na dohodak
građana.
Član 100a
Samooporezivanjem utvrđuju
se i plaćaju porezi na sledeće prihode:
1) prihode od samostalne
delatnosti preduzetnika koji vodi poslovne knjige u skladu sa članom 43. stav
2. ovog zakona;
2) kapitalne dobitke;
3) prihode koje isplaćuje
isplatilac koji nije pravno lice ili preduzetnik, i to:
(1) prihode od autorskih
prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;
(2) kamate;
(3) prihode od izdavanja
nepokretnosti i davanja u zakup pokretnih stvari;
(4) druge prihode iz člana
85. ovog zakona.
Ako isplatilac prihoda nema
obavezu da obračuna i plati porez po odbitku, obavezu utvrđivanja i plaćanja
poreza samooporezivanjem ima obveznik koji ostvaruje zarade i druge prihode u
ili iz druge države, kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva strane
države, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika i službenika
takvog predstavništva, odnosno organizacije, kao i u drugom slučaju kada
isplatilac prihoda nema obavezu da obračuna i plati porez po odbitku.
Način utvrđivanja i dospelost poreza po
odbitku
Član 101
Porez po odbitku iz člana
99. ovog zakona, za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod,
isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisane račune u momentu isplate
prihoda, u skladu sa propisima koji važe na dan isplate prihoda, osim ako ovim
zakonom nije drukčije propisano.
Član 101a
(Brisan)
Član 102
(Brisan)
Član 103
Za prihode od kapitala po
osnovu kamate, banka je dužna da obračuna i plati porez po odbitku u momentu
isplate kamate, uključujući i pripisivanje kamate, odnosno da plati obračunati
porez najkasnije prvog narednog dana kada radi platni promet ako u momentu
isplate kamate, uključujući i pripisivanje kamate, platni promet nije radio.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, kada se saldiranje novca po osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije
od vrednosti vrši preko Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od
vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar), Centralni registar u momentu
saldiranja novca po osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti,
obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisani uplatni račun porez na prihod od
kapitala na ostvarenu kamatu za period od dana sticanja do dana otuđenja ili
otkupa dužničke hartije od vrednosti.
Član 104
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige obračunava i naplaćuje porez po odbitku na prihode koje
ostvaruje pravno lice u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit
pravnih lica.
Član 105
(Brisan)
Član 106
Isplatilac iz člana 101.
ovog zakona dužan je da obvezniku, prilikom svake isplate, kao i po isteku
godine, izda obračun sa podacima o: bruto prihodu, troškovima, oporezivom
prihodu, olakšicama, plaćenim doprinosima za socijalno osiguranje i plaćenom
porezu.
Isplatiocem u smislu stava
1. ovog člana, u slučaju kada Centralni registar, saglasno članu 103. stav 2.
ovog zakona, obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po odbitku na kamatu po
osnovu otuđenja ili otkupa dužničke hartije od vrednosti, smatra se banka -
član Centralnog registra kod koje se vodi namenski novčani račun obveznika
poreza za plaćanja po osnovu prodaje hartija od vrednosti.
Član 107
(Brisan)
Član 107a
Kod obračuna poreza po
odbitku na prihode nerezidenta, isplatilac prihoda primenjuje odredbe ugovora o
izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status
rezidenta države sa kojom je Srbija zaključila ugovor o izbegavanju dvostrukog
oporezivanja, i da je on stvarni vlasnik prihoda.
Status rezidenta države sa
kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u smislu stava
1. ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom o
rezidentnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska
administracija.
Ako isplatilac prihoda
primeni odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, a nisu ispunjeni
uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos
poreza, snosiće razliku između plaćenog poreza i dugovanog poreza po ovom
zakonu.
Nadležni poreski organ, na
zahtev nerezidenta, dužan je da izda potvrdu o porezu plaćenom u Republici.
Ako isplatilac prihoda u
momentu isplate prihoda nerezidentu ne raspolaže potvrdom iz stava 2. ovog
člana, dužan je da prilikom isplate prihoda primeni odredbe ovog zakona.
Ako nerezidentni obveznik
naknadno dostavi nadležnom poreskom organu potvrdu iz stava 2. ovog člana,
razlika između iznosa plaćenog poreza iz stava 5. ovog člana i iznosa poreza za
koji bi postojala obaveza plaćanja da je obveznik u momentu isplate prihoda
raspolagao potvrdom iz stava 2. ovog člana, smatra se više plaćenim porezom.
Član 108
Bliže propise o načinu
utvrđivanja, plaćanja i evidentiranja poreza po odbitku donosi ministar.
Registar isplatilaca prihoda interpretatorima
Član 108a
Poreska uprava vodi Registar
isplatilaca prihoda po osnovu estradnih programa zabavne i narodne muzike i
drugih zabavnih programa, na koje se porez plaća po odbitku, interpretatorima,
kao autorima ili nosiocima srodnih prava, ansamblima i orkestrima, imitatorima,
iluzionistima i drugim izvođačima (u daljem tekstu: interpretator), menadžerima
i drugim angažovanim licima (u daljem tekstu: druga angažovana lica).
Isplatioci prihoda iz stava
1. ovog člana, u smislu ovog zakona, jesu:
1) pravna i fizička lica
koja obavljaju registrovanu delatnost iz oblasti ugostiteljstva, turizma,
posredovanja i drugih delatnosti, a u svojim ili zakupljenim objektima
organizuju izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike ili drugih
zabavnih programa;
2) pravna i fizička lica
registrovana za delatnost proizvodnje i emitovanja radio i televizijskog
programa, koja proizvode i emituju televizijski program zabavne i narodne
muzike, zabavni, kolažni, novogodišnji i slični program, bez obzira da li im je
izdata ili ne dozvola za emitovanje programa u skladu sa zakonom kojim se
uređuje obavljanje radiodifuzne delatnosti;
3) pravna i fizička lica
koja obavljaju registrovanu delatnost, savezi, udruženja, organizacije,
zajednice, mesne zajednice i slični subjekti koji u svojim ili zakupljenim
objektima ili na drugim mestima organizuju koncerte, kulturno-umetničke,
turističke i druge slične manifestacije i priredbe, na kojima se izvode
estradni programi zabavne i narodne muzike, novogodišnji i drugi slični zabavni
programi ili druge zabavne priredbe.
Isplatilac prihoda iz stava
2. ovog člana, dužan je da Poreskoj upravi, prema mestu svog sedišta, podnese
prijavu za upis u registar iz stava 1. ovog člana, najkasnije do 31. januara
2005. godine.
Novoosnovani isplatioci
prihoda iz stava 2. ovog člana, dužni su da Poreskoj upravi, prema mestu svog
sedišta, podnesu prijavu iz stava 3. ovog člana, u roku od 15 dana od dana
upisa u odgovarajući registar kod nadležnog organa.
Pravna i fizička lica koja
obavljaju delatnost iz stava 2. ovog člana, a koja nisu isplatioci prihoda po
osnovu izvođenja estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih
programa, u slučaju da angažuju interpretatore i druga angažovana lica iz stava
1. ovog člana, dužna su da u roku od 48 sati od dana faktičkog početka
organizovanja estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih
programa, podnesu prijavu za upis u registar iz stava 1. ovog člana.
Isplatiocu prihoda iz stava
2. ovog člana, Poreska uprava rešenjem izriče meru privremene zabrane
obavljanja delatnosti u trajanju do 30 dana, ako Poreskoj upravi u propisanom
roku ne podnese prijavu iz st. 3. i 4. ovog člana za upis u registar iz stava
1. ovog člana.
Žalba protiv rešenja iz
stava 6. ovog člana nije dopuštena.
Isplatilac prihoda iz stava
2. ovog člana, dužan je da sa interpretatorom i drugim angažovanim licem na
izvođenju estradnog programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog
programa, zaključi ugovor, i da Poreskoj upravi do petog u mesecu dostavlja
pismeno obaveštenje o zaključenim ugovorima u prethodnom mesecu.
Isplatiocu prihoda iz stava
2. ovog člana, Poreska uprava rešenjem izriče meru privremene zabrane
obavljanja delatnosti u trajanju do 30 dana, ako organizuje izvođenje estradnog
programa zabavne i narodne muzike ili drugog zabavnog programa, angažovanjem
lica iz stava 1. ovog člana bez zaključenog ugovora ili ako Poreskoj upravi u
propisanom roku ne dostavi pismeno obaveštenje o zaključenim ugovorima.
Žalba protiv rešenja iz
stava 9. ovog člana nije dopuštena.
Sadržinu prijave iz stava 3.
ovog člana i obaveštenja iz stava 8. ovog člana bliže uređuje ministar.
Registar poslodavaca
Član 108b
Poreska uprava vodi Registar
pravnih i fizičkih lica, državnih organa i organizacija, organa i organizacija
jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave i drugih organa i
organizacija u kojima se isplaćuju zarade, odnosno plate (u daljem tekstu:
poslodavac).
Novoosnovani poslodavac
dužan je da Poreskoj upravi, prema mestu svog sedišta, podnese prijavu za upis
u registar iz stava 1. ovog člana, u roku od osam dana od dana upisa u
odgovarajući registar kod nadležnog organa.
Sadržinu prijave iz stava 2.
ovog člana, sporazumno bliže uređuju ministar i ministar rada, zapošljavanja i
socijalne politike.
Porezi po rešenju
Način
utvrđivanja i dospelost poreza po rešenju
Član 109
Porez na paušalno utvrđen
prihod od samostalne delatnosti poreski organ utvrđuje na osnovu podataka iz
poreske prijave, kriterijuma i elemenata utvrđenih u skladu sa članom 41. ovog
zakona.
Do donošenja rešenja o
utvrđivanju poreza za tekuću godinu, obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su
da plaćaju porez u visini obaveze koja odgovara iznosu poreza utvrđenog
rešenjem za prethodnu godinu.
Godišnji porez na dohodak
građana poreski organ utvrđuje na osnovu podataka iz poreske prijave, poslovnih
knjiga i drugih podataka koji su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.
Porez
na prihode od samostalne delatnosti
Član 110
Porezi koji se utvrđuju
rešenjem poreskog organa plaćaju se u roku od:
1) 15 dana po isteku svakog
meseca - na paušalno utvrđen prihod od samostalne delatnosti;
2) 15 dana od dana
dostavljanja rešenja o utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak građana.
Način utvrđivanja i dospelost poreza kod
samooporezivanja
Član 111
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige dužan je da u skladu sa ovim zakonom u poreskoj prijavi
obračuna:
1) porez za poreski period
za koji se prijava podnosi (u daljem tekstu: konačno obračunati porez);
2) mesečnu akontaciju poreza
za tekući poreski period.
Obveznik iz stava 1. ovog
člana visinu mesečne akontacije utvrđuje kao jednu dvanaestinu konačno
obračunatog poreza koji ne sadrži porez na kapitalne dobitke.
Ako je obveznik iz stava 1.
ovog člana u poreskom periodu obavljao delatnost kraće od dvanaest meseci visinu
mesečne akontacije utvrđuje kao količnik konačno obračunatog poreza koji ne
sadrži porez na kapitalne dobitke i broja meseci obavljanja delatnosti u
prethodnom poreskom periodu.
U slučaju iz stava 3. ovog
člana u broj meseci obavljanja delatnosti uračunava se svaki mesec u kojem je
obveznik obavljao delatnost bez obzira na broj dana obavljanja delatnosti u tom
mesecu.
Ako je obveznik iz stava 1.
ovog člana akontativno platio manje poreza od konačno obračunatog poreza, dužan
je da razliku uplati najkasnije do podnošenja poreske prijave.
Ako je obveznik iz stava 1.
ovog člana akontativno platio više poreza od konačno obračunatog poreza, više
plaćeni porez predstavlja akontaciju za naredni period ili se obvezniku vraća
na njegov zahtev.
Do utvrđivanja konačno
obračunatog poreza preduzetnik koji vodi poslovne knjige dužan je da plaća
porez u visini mesečne akontacije utvrđene za prethodni poreski period.
Ako je visina mesečne
akontacije utvrđena na način iz st. 2. do 4. ovog člana veća, odnosno manja od
mesečne akontacije koju je platio u skladu sa stavom 7. ovog člana, obveznik je
dužan da mesečnu akontaciju za tekući poreski period uveća, odnosno umanji tako
da zbir plaćenih akontacija od početka do kraja tekućeg poreskog perioda bude
jednak kao da je od početka tekućeg poreskog perioda plaćao akontacije utvrđene
na način iz st. 2. do 4. ovog člana.
Obaveza plaćanja uvećane,
odnosno umanjene mesečne akontacije iz stava 8. ovog člana nastaje u mesecu
koji sledi mesec u kojem je podneta poreska prijava.
Član 112
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige koji u toku godine započne obavljanje delatnosti visinu mesečne
akontacije utvrđuje shodnom primenom člana 111. ovog zakona a na osnovu
podataka iz poreske prijave koju podnosi u skladu sa članom 94. stav 1. ovog
zakona.
Ako u tekućem poreskom
periodu dođe do značajnih promena u poslovanju, poreskih instrumenata ili
drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu mesečne akontacije preduzetnik koji
vodi poslovne knjige može, po podnošenju poreske prijave iz člana 111. ovog
zakona, podneti poresku prijavu sa poreskim bilansom, u kojoj će iskazati
podatke od značaja za izmenu mesečne akontacije i obračunati njenu visinu,
najkasnije u roku od 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja poreski
bilans.
Najkraći period za koji se
sastavlja poreski bilans iz stava 2. ovog člana je mesec dana.
Preduzetnik koji vodi
poslovne knjige može započeti plaćanje akontacije u skladu sa poreskom prijavom
iz stava 2. ovog člana za mesec u kome je prijava podneta.
Član 113
Obveznik poreza na kapitalni
dobitak u poreskoj prijavi iskazuje podatke o ceni ostvarenoj prenosom prava,
udela i hartija od vrednosti i njihovoj nabavnoj ceni usklađenoj u skladu sa
ovim zakonom, pravo na poresko oslobođenje i utvrđuje visinu poreske obaveze.
Ako je obveznik iz stava 1.
ovog člana stekao pravo na poresko oslobođenje posle podnošenja poreske
prijave, ima pravo na povraćaj plaćenog poreza koje se ostvaruje u skladu sa
zakonom koji uređuje poreski postupak i poresku administraciju.
Obveznik poreza koji se u
skladu sa ovim zakonom utvrđuju samooporezivanjem, osim poreza iz stava 1. ovog
člana, u poreskoj prijavi iskazuje podatke o vrsti i visini ostvarenog prihoda
i druge podatke od značaja za utvrđivanje visine poreske obaveze, kao i visinu
poreske obaveze utvrđene u skladu sa ovim zakonom u zavisnosti od vrste
prihoda.
Član 114
Porezi koje u skladu sa ovim
zakonom obveznik utvrđuje samooporezivanjem plaćaju se najkasnije do isteka
roka za podnošenje poreske prijave.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, preduzetnik koji vodi poslovne knjige mesečnu akontaciju poreza plaća u
roku od 15 dana po isteku svakog meseca.
Čl.
115-119
(Brisano)
Žalba
Čl.
120-156
(Prestali
da važe)
Glava peta
JEMSTVO,
POVRAĆAJ POREZA I ZASTARELOST
Jemstvo
Član 157
Za porez po odbitku jemči
solidarno isplatilac prihoda.
Za porez na prihode od
samostalne delatnosti jemče supsidijarno svojom imovinom svi punoletni članovi
domaćinstva obveznika koji u momentu nastanka obaveze čine domaćinstvo
obveznika u smislu člana 10. ovog zakona.
Lice koje sa ili bez naknade
preuzme deo ili celokupnu imovinu kojom preduzetnik obavlja delatnost jemči
solidarno za obaveze preduzetnika nastale obavljanjem delatnosti pre
preuzimanja imovine do visine vrednosti preuzete imovine, a preduzetnik koji
prestaje da obavlja delatnost dužan je da pre brisanja iz propisanog registra
izmiri sve svoje poreske obaveze nastale tokom obavljanja delatnosti.
Čl.
158-162
(Brisani)
Povraćaj poreza i pravo na kamatu
Čl.
163-165
(Prestali
da važe)
Deo peti
KAZNENE
ODREDBE
Član 166
brisan
Član 167
brisan
Član 168
brisan
Čl.
169 do 171
(Brisani)
Član 172
(Prestao
da važi)
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 173
Danom početka primene ovog
zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni
glasnik RS", br. 43/94, 74/94, 53/95, 1/96, 12/96, 24/96, 39/96, 52/96,
54/96, 16/97, 60/97, 20/98, 42/98, 18/99, 21/99, 25/99, 27/99, 33/99, 48/99 i
54/99).
Do donošenja propisa po
odredbama ovog zakona, primenjivaće se propisi doneti na osnovu zakona iz stava
1. ovog člana.
Član 174
Postupak utvrđivanja akontacije
poreza za 2001. godinu na prihode od poljoprivrede i šumarstva i na prihode od
samostalne delatnosti koji je započet po odredbama zakona iz člana 173. stav 1.
ovog zakona, okončaće se u skladu sa tim zakonom.
Član 175
Postupak utvrđivanja i
naplate poreza na kapitalne dobitke koji nije pravosnažno okončan do dana
početka primene ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Član 176
Poreski bilans za period od
1. januara do 30. juna 2001. godine, sastaviće se u skladu sa propisima koji su
važili do dana početka primene ovog zakona.
Poreski bilans iz stava 1.
ovog člana podnosi se nadležnom poreskom organu do 15. jula 2001. godine.
Član 177
Obveznik koji je do dana
stupanja na snagu ovog zakona stekao pravo na poresko oslobođenje po osnovu
novoosnovane radnje ili pravo na poresku olakšicu po osnovu ulaganja stranog
kapitala, u skladu sa zakonom iz člana 173. stav 1. ovog zakona, ima pravo da
koristi to oslobođenje, odnosno olakšicu do isteka roka do koga je utvrđena.
Član 178
Godišnji porez na dohodak
građana za 2001. godinu utvrđuje se i plaća po odredbama ovog zakona, s tim što
će se propisani iznosi iz člana 87. st. 1. i 2, člana 88. stav 1. i člana 89.
stav 1. ovog zakona uskladiti sa procentom rasta, odnosno smanjenja zarada za period
od stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2001. godine.
Član 179
Za period od 1. januara
1999. godine do dana početka primene ovog zakona, na kamatu po osnovu devizne
štednje pretvorene, bez pristanka ulagača, u oročeni depozit kod ovlašćene banke,
koji predstavlja javni dug države, u skladu sa zakonom koji uređuje izmirenje
obaveza po osnovu devizne štednje građana, ne plaća se porez na prihode od
kapitala.
Član 180
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije", a primenjivaće se od 1. jula 2001. godine, osim odredaba o porezu
na zarade i druge prihode koje se primenjuju od 1. juna 2001. godine i člana
123. koji se primenjuje od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 80/2002
Član
16
Odredbe člana 13. stav 1. i
člana 14. ovog zakona primenjuju se kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
građana za 2002. godinu.
Član
17
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2003. godine, osim čl. 3. i 9.
koji se primenjuju od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 135/2004
Član 70
Za 2004. i 2005. godinu ne
utvrđuje se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na
katastarski prihod.
Član 71
Obaveza poreza po konačnom
obračunu za 2004. godinu za obveznike na prihode od samostalne delatnosti i na
prihode od poljoprivrede i šumarstva koji porez plaćaju na oporezivu dobit,
utvrđuje se u skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog
zakona.
Poreski bilans za 2004.
godinu, obveznici iz stava 1. ovog člana sastaviće u skladu sa propisima koji
su važili do dana početka primene ovog zakona.
Član
72
Na utvrđivanje i plaćanje
godišnjeg poreza na dohodak građana ostvaren u 2004. godini primenjuju se
odredbe ovog zakona.
Član
73
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije", a primenjuje se od 1. januara 2005. godine.
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 62/2006
Član 33
Poslodavac koji na dan
stupanja na snagu ovog zakona isplaćuje zaradu, odnosno platu, dužan je da
Poreskoj upravi prema mestu svog sedišta, na obrascu iz člana 29. ovog zakona,
podnese prijavu za upis u registar iz tog člana, najkasnije do 30. novembra
2006. godine.
Član 34
Novčanom kaznom od 100.000
do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj poslodavac - pravno lice ako u roku
iz člana 33. ovog zakona ne podnese prijavu za upis u registar iz tog člana.
Za radnje iz stava 1. ovog
člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do
50.000 dinara.
Za radnje iz stava 1. ovog
člana kazniće se odgovorno lice u državnom organu i organu lokalne samouprave
novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.
Za radnje iz stava 1. ovog
člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara.
Član 35
Porez na zarade koje su
ostvarene zaključno za mesec novembar 2006. godine, obračunava se i plaća u
skladu sa propisima koji su važili do dana početka primene ovog zakona.
Poslodavci koji su do dana
početka primene ovog zakona izvršili isplatu dela zarade za mesec decembar
2006. godine i platili porez na zarade, a posle početka primene ovog zakona
vrše isplatu drugog dela ili konačnu isplatu zarade za taj mesec, obračun i
plaćanje poreza na zarade kod konačne isplate vrše u skladu sa ovim zakonom.
Član 36
Povlasticu iz čl. 9. i 10.
zakona može da ostvari poslodavac koji na dan 1. septembra 2006. godine ima
najmanje isti broj zaposlenih kao i na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Član 37
Za 2006. i 2007. godinu ne
utvrđuje se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na
katastarski prihod.
Član 38
Na utvrđivanje i plaćanje
godišnjeg poreza na dohodak građana ostvaren u 2006. godini primenjuju se
odredbe ovog zakona.
Član 39
Prvo usklađivanje dinarskih
iznosa, saglasno članu 3. ovog zakona, izvršiće se u januaru 2008. godine.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana, prvo usklađivanje dinarskih iznosa iz člana 5. i člana 26. ovog zakona,
izvršiće se u januaru 2007. godine, za period od prvog dana narednog meseca od
dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2006. godine.
Usklađeni dinarski iznosi iz
stava 2. ovog člana primenjuju se od prvog dana narednog meseca po
objavljivanju tih iznosa.
Član 40
Propisi za izvršavanje ovog zakona
doneće se najkasnije do 31. decembra 2006. godine.
Član 41
Ovaj zakon primenjivaće se
od 1. januara 2007. godine, osim člana 1, stav 9. u delu koji se odnosi na PDV
nadoknadu, kao i odredaba čl. 4. i 8, koji će se primenjivati od dana stupanja
na snagu ovog zakona i čl. 2, 9. i 10, koji će se primenjivati od 1. septembra
2006. godine.
Član 42
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 31/2009
Član 16
Za 2010. godinu ne utvrđuje
se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski
prihod.
Član 17
Dodatna primanja stranca
rezidenta, zaposlenog kod rezidentnog lica ili u stalnoj poslovnoj jedinici
nerezidentnog lica, koja su isplaćena do dana stupanja na snagu ovog zakona,
oslobođena su od poreza na zaradu u skladu sa propisima koji su važili do dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Primanja fizičkog lica -
stranca rezidenta iz stava 1. ovog člana, koja su isplaćena posle stupanja na
snagu ovog zakona, računaće se u dohodak iz člana 87. stav 7. Zakona o porezu
na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 -
dr. zakon, 135/04, 62/06 i 65/06 - ispravka) za utvrđivanje godišnjeg poreza na
dohodak građana.
Član 18
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 44/2009
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 18/2010)Član 18
Za 2011. godinu ne utvrđuje
se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski
prihod.
Član 19
Odredbe ovog zakona u
pogledu obaveze utvrđivanja i plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana
primenjivaće se na dohodak ostvaren u 2010. godini.
Član 20
Izuzetno, za utvrđivanje
godišnjeg poreza na dohodak građana za 2009. godinu, dohodak za oporezivanje
čini razlika između dohotka utvrđenog u skladu sa članom 87. st. 4. do 7.
Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br. 24/01,
80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09 i 44/09) i
neoporezivog iznosa iz stava 1, odnosno stava 2. tog člana, umanjena za iznos
privremenog smanjenja plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja
fizičkog lica - obveznika godišnjeg poreza na dohodak građana, saglasno Zakonu
o privremenom smanjenju plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja u
državnoj administraciji i javnom sektoru ("Službeni glasnik RS", broj
31/09).
Izuzetno, obveznik godišnjeg
poreza na dohodak građana za 2009. godinu dužan je da za ostvareni dohodak u
toj godini podnese poresku prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak
građana, najkasnije do 15. aprila 2010. godine.
Član 21
Fizička lica iz člana 3.
ovog zakona koja na dan 1. januara 2010. godine imaju status obveznika poreza
na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu
vrednost, osim lica koja su već obveznici poreza na prihode od samostalne
delatnosti prema Zakonu o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik
RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka,
31/09 i 44/09), dužna su da nadležnom poreskom organu podnesu poresku prijavu
za utvrđivanje poreza na prihode od samostalne delatnosti, najkasnije u roku od
90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 22
Po odredbama ovog zakona vršiće
se utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze po osnovu
poreskopravnih odnosa koji nastanu od 1. januara 2010. godine, a u vezi su sa
samostalnom delatnošću i godišnjim porezom na dohodak građana, shodno odredbama
čl. 3, 4, 11, 12, 13, 15, 19. i 21. ovog zakona.
Član 23
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 50/2011
Član 12
Za 2012. godinu ne utvrđuje
se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski
prihod.
Član 13
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 93/2012
Član 12
Kapitalni dobitak, saglasno
članu 4. ovog zakona, ne utvrđuje se i ne plaća na prihod ostvaren od dana
stupanja na snagu ovog zakona po osnovu prenosa uz naknadu prava, udela ili
hartija od vrednosti koje je obveznik pre prodaje držao u svom portfelju
neprekidno najmanje deset godina u koji period se računa i vreme do dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 13
Za 2013. godinu ne utvrđuje
se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski
prihod.
Član 14
Ovaj zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 47/2013
Član 67
Isplatioci koji su do dana
početka primene ovog zakona izvršili isplatu dela zarade, odnosno plate i
naknade zarade, odnosno plate obračunavaju i plaćaju porez na zarade u skladu
sa Zakonom o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik RS", br.
24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 - ispravka, 31/09, 44/09,
18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12 i 114/12 - US) zaključno sa konačnom isplatom
te zarade, odnosno plate i naknade zarade, odnosno plate.
Član 68
Odredbe ovog zakona koje
uređuju utvrđivanje poreza samooporezivanjem primenjivaće se od 1. januara
2014. godine.
Izuzetno od stava 1. ovog
člana od 1. jula 2013. godine utvrđivanje poreza samooporezivanjem može da
primeni obveznik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti koji
se opredeli da počev od 1. jula 2013. godine isplaćuje ličnu zaradu kao svoje
mesečno lično primanje iz člana 22. stav 2. ovog zakona i o tome do 1. jula
2013. godine pisanim putem obavesti nadležni poreski organ.
Odredbe člana 2. ovog zakona
primenjivaće se počev od 1. januara 2014. godine.
Član 69
Konačan obračun poreza na
stvarne prihode od samostalne delatnosti za 2013. godinu vrši se u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Član 70
Odredbe ovog zakona kojima
se uređuje paušalno oporezivanje primenjivaće se na utvrđivanje obaveze počev
za 2014. godinu, osim odredbe člana 23. stav 1. tačka 4) ovog zakona koja se
primenjuje od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 71
Na utvrđivanje godišnjeg
poreza na dohodak građana za 2013. godinu primenjuju se odredbe ovog zakona.
Član 72
Propisi za izvršavanje ovog
zakona doneće se najkasnije u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Član 73
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 108/2013
Član 13
Preduzetnik koji porez plaća
na stvarni prihod od samostalne delatnosti, a koji se opredeli da u 2014.
godini isplaćuje ličnu zaradu, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje
nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade
zaključno sa 31. januarom 2014. godine.
Član 14
Odredbe člana 3. st. 1. i 2.
i čl. 5, 6, 8, 9. i 10. ovog zakona primenjivaće se od 1. januara 2014. godine.
Član 15
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
"Sl.
glasnik RS", br. 57/2014
Član 3
Poslodavac koji je do dana početka primene ovog zakona stekao pravo na
poresku olakšicu iz čl. 21v i 21d Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni
glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02 – dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 –
ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 – US, 93/12, 114/12 – US, 47/13,
48/13 – ispravka i 108/13), poresku olakšicu ostvaruje u skladu sa tim zakonom.
Član 4
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom
glasniku Republike Srbije”, a primenjivaće se od 1. jula 2014. godine.