ZAKON O POREZU NA DODATU VREDNOST
"Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004, 61/2005, 61/2007,
93/2012, 108/2013, 6/2014, 68/2014 i 142/2014
I UVODNE ODREDBE
Član 1
Ovim
zakonom uvodi se porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: PDV) u Republici
Srbiji (u daljem tekstu: Republika).
PDV
je opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plaća na isporuku dobara i
pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na
uvoz dobara, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Član 2
Prihod
od PDV pripada budžetu Republike.
II PREDMET OPOREZIVANJA
Član 3
Predmet
oporezivanja PDV su:
1)
isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga)
koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja
delatnosti;
2)
uvoz dobara u Republiku.
Promet dobara i usluga
Član 4
Promet
dobara, u smislu ovog zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima
(u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik,
ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Dobrima
se smatraju i voda, električna energija, gas i toplotna energija.
Prometom
dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:
1)
prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu propisa ili drugog
akta državnog organa, organa teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;
2)
predaja dobara na osnovu ugovora o prodaji sa odloženim plaćanjem kojim je
ugovoreno da se pravo raspolaganja prenosi najkasnije otplatom poslednje rate;
2a)
predaja dobara na osnovu ugovora o lizingu, odnosno zakupu, zaključenog na
određeni period, za pokretne ili nepokretne stvari, kada nijedna od ugovornih
strana ne može raskinuti ugovor ako se strane pridržavaju ugovornih obaveza;
3)
prenos dobara od strane vlasnika komisionaru i od strane komisionara primaocu;
4)
isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji;
5)
prenos dobara od strane vlasnika konsignateru i od konsignatera primaocu
dobara;
6)
isporuka dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od
materijala isporučioca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim
materijalima;
7)
prenos prava raspolaganja na građevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama
u okviru tih objekata;
7a)
prenos vlasničkog udela na građevinskim objektima ili ekonomski deljivim
celinama u okviru tih objekata;
8)
razmena dobara za druga dobra ili usluge.
Sa
prometom dobara uz naknadu izjednačava se:
1)
uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične
potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica;
2)
svaki drugi promet dobara bez naknade;
3)
iskazani rashod (kalo, rastur, kvar i lom) iznad količine utvrđene aktom koji
donosi Vlada Republike Srbije.
Uzimanje
dobara, odnosno svaki drugi promet dobara iz stava 4. ovog člana smatra se
prometom dobara uz naknadu pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi
prometa na ta dobra ili njihove sastavne delove može odbiti u potpunosti ili
srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak prethodnog
poreza.
Ako
se uz isporuku dobara vrši sporedna isporuka dobara ili sporedno pružanje
usluga, smatra se da je izvršena jedna isporuka dobara.
Sporednom
isporukom dobara iz stava 6. ovog člana ne smatra se prenos prava raspolaganja
na građevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru građevinskog
objekta koja se smatra nepokretnošću u smislu zakona kojim se uređuje promet
nepokretnosti.
Kod
prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, isporuka
svakog dobra u imovini koja se prenosi smatra se posebnim prometom.
Kod
isporuke u nizu jednog istog dobra, kod koje prvi isporučilac prenosi pravo
raspolaganja neposredno poslednjem primaocu dobra, svaka isporuka dobra u nizu
smatra se posebnom isporukom.
Ministar
nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: ministar) bliže uređuje
kriterijume na osnovu kojih se određuje kada se predaja dobara na osnovu
ugovora o lizingu, odnosno zakupu smatra prometom dobara iz stava 3. tačka 2a)
ovog člana, kao i šta se smatra uzimanjem dobara koja su deo poslovne imovine
poreskog obveznika i svakim drugim prometom bez naknade iz stava 4. ovog člana.
Član 5
Promet
usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti
koji nisu promet dobara iz člana 4 ovog zakona.
Promet
usluga je i svako nečinjenje i trpljenje.
Prometom
usluga, u smislu ovog zakona, smatra se i:
1)
prenos, ustupanje i davanje na korišćenje autorskih i srodnih prava, patenata,
licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava intelektualne svojine;
2)
pružanje usluga uz naknadu na osnovu propisa ili drugog akta državnih organa,
organa teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;
3)
predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala
naručioca;
4)
razmena usluga za dobra ili usluge;
5)
predaja jela i pića za konzumaciju na licu mesta;
6) (brisana);
7)
ustupanje udela ili prava.
Sa
prometom usluga uz naknadu izjednačava se:
1)
upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične
potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno upotreba dobara
u neposlovne svrhe poreskog obveznika;
2)
pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade za lične potrebe
osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno drugo pružanje usluga
bez naknade u neposlovne svrhe poreskog obveznika.
Upotreba
dobara iz stava 4. tačka 1) ovog člana smatra se prometom usluga uz naknadu pod
uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra može odbiti u
potpunosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak
prethodnog poreza.
Ako
se uz uslugu vrši sporedno pružanje usluga ili sporedna isporuka dobara, smatra
se da je pružena jedna usluga.
Kod
prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, svaka
usluga koja se pruža prenosom imovine smatra se posebnim prometom.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra upotrebom dobara i pružanjem usluga iz stava 4.
ovog člana.
Član 6
Smatra
se da promet dobara i usluga, u smislu ovog zakona, nije izvršen kod:
1)
prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je
sticalac poreski obveznik ili tim prenosom postane poreski obveznik i ako
produži da obavlja istu delatnost;
2)
zamene dobara u garantnom roku;
3)
besplatnog davanja poslovnih uzoraka u uobičajenim količinama za tu namenu
kupcima ili potencijalnim kupcima, odnosno trećim licima za potrebe analize na
osnovu akta nadležnog organa;
4)
davanja reklamnog materijala i drugih poklona manje vrednosti, ako se daju
povremeno različitim licima.
Delom
imovine iz stava 1. tačka 1) ovog člana smatra se celina kojom se omogućava
samostalno obavljanje delatnosti sticaoca dela imovine.
Kod
prenosa celokupne ili dela imovine iz stava 1. tačka 1) ovog člana smatra se da
sticalac stupa na mesto prenosioca.
Ministar
bliže uređuje postupak zamene dobara u garantnom roku, šta se smatra prenosom
celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, iz stava 1. tačka
1), kao i šta se smatra uobičajenim količinama poslovnih uzoraka, reklamnim
materijalom i drugim poklonima manje vrednosti iz stava 1. tač. 3) i 4) ovog
člana.
Uvoz dobara
Član 7
Uvoz
je svaki unos dobara u carinsko područje Republike.
III PORESKI OBVEZNIK I PORESKI DUŽNIK
Poreski obveznik
Član 8
Poreski
obveznik (u daljem tekstu: obveznik) je lice koje samostalno obavlja promet
dobara i usluga, u okviru obavljanja delatnosti.
Delatnost
iz stava 1. ovog člana je trajna aktivnost proizvođača, trgovca ili pružaoca
usluga u cilju ostvarivanja prihoda, uključujući i delatnosti eksploatacije
prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i samostalnih zanimanja.
Smatra
se da obveznik obavlja delatnost i kada je vrši u okviru poslovne jedinice.
Obveznik
je lice u čije ime i za čiji račun se vrši isporuka dobara ili pružanje usluga.
Obveznik
je lice koje vrši isporuku dobara, odnosno pružanje usluga u svoje ime, a za
račun drugog lica.
Član 9
Republika
i njeni organi, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i
pravna lica osnovana zakonom, odnosno aktom organa Republike, teritorijalne
autonomije ili lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova državne uprave ili
lokalne samouprave (u daljem tekstu: Republika, organi i pravna lica), nisu
obveznici u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga iz delokruga
organa, odnosno u cilju obavljanja poslova državne uprave ili lokalne
samouprave.
Republika,
organi i pravna lica obveznici su za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog
člana za koji bi izuzimanje od obaveze u smislu stava 1. ovog člana moglo da
dovede do narušavanja konkurencije, kao i za promet dobara i usluga izvan
delokruga organa, odnosno van obavljanja poslova državne uprave ili lokalne
samouprave, a koji su oporezivi u skladu sa ovim zakonom. Smatra se da bi
izuzimanje od obaveze u smislu stava 1. ovog člana moglo da dovede do
narušavanja konkurencije, u smislu ovog zakona, ako promet dobara i usluga iz
stava 1. ovog člana, osim Republike, organa i pravnih lica, vrši i drugo lice.
Poreski dužnik
Član 10
Poreski
dužnik, u smislu ovog zakona, je:
1) obveznik
iz člana 8. i člana 9. stav 2. ovog zakona;
2)
poreski punomoćnik koga odredi strano lice koje u Republici nema sedište ni
stalnu poslovnu jedinicu, odnosno prebivalište, a koje obavlja promet dobara i
usluga u Republici;
3)
primalac dobara i usluga, ako strano lice iz tačke 2) ovog stava ne odredi
poreskog punomoćnika;
4)
lice koje u računu ili drugom dokumentu koji služi kao račun (u daljem tekstu:
račun) iskaže PDV, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara i
usluga;
5)
lice koje uvozi dobro.
6) (brisana)
Izuzetno
od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik je:
1)
primalac dobara ili usluga, obveznik PDV, za promet sekundarnih sirovina i
usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima, izvršen od strane drugog
obveznika PDV;
2) primalac
dobara, obveznik PDV, za promet građevinskih objekata i ekonomski deljivih
celina u okviru tih objekata, uključujući i vlasničke udele na tim dobrima,
izvršen od strane drugog obveznika PDV, u slučaju kada je ugovorom na osnovu
kojeg se vrši promet tih dobara predviđeno da će se na taj promet obračunati
PDV u skladu sa ovim zakonom;
3)
primalac dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno
lice iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika
PDV, ako je primalac dobara ili usluga investitor i ako je isporučilac dobara
ili usluga izvođač radova, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i
izgradnja.
Ako
je poreski dužnik iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana i obveznik, dužan je da
ispuni obaveze koje su ovim zakonom propisane za obveznika, osim izdavanja
računa.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra sekundarnim sirovinama i uslugama iz stava 2. tačka
1) ovog člana.
IV MESTO I VREME PROMETA DOBARA I USLUGA I
NASTANAK PORESKE OBAVEZE
Mesto prometa dobara
Član 11
Mesto
prometa dobara je mesto:
1) u
kojem se dobro nalazi u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po
njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobro šalje ili prevozi isporučilac,
primalac ili treće lice, po njegovom nalogu;
2)
ugradnje ili montaže dobra, ako se ono ugrađuje ili montira od strane
isporučioca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica;
3) u
kojem se dobro nalazi u trenutku isporuke, ako se dobro isporučuje bez otpreme,
odnosno prevoza;
4)
prijema vode, električne energije, gasa i toplotne energije.
U
slučaju prometa dobara u okviru komisionih ili konsignacionih poslova, mesto
prometa dobara od strane komisionara ili konsignatera određuje se, u skladu sa
stavom 1. ovog člana, i za isporuku komisionaru ili konsignateru.
Mesto prometa usluga
Član 12
Mesto
prometa usluga je mesto u kojem pružalac usluga obavlja svoju delatnost.
Ako
se promet usluga vrši preko poslovne jedinice, mestom prometa usluga smatra se
mesto poslovne jedinice.
Izuzetno
od st. 1. i 2. ovog člana, mestom prometa usluga smatra se mesto:
1) u
kojem se nalazi nepokretnost, ako se radi o prometu usluge koja je neposredno
povezana sa tom nepokretnošću, uključujući delatnost posredovanja i procene u
vezi nepokretnosti, kao i projektovanje, pripremu i izvođenje građevinskih
radova i nadzor nad njima;
2)
gde se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u Republici i u inostranstvu
(u daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe ovog zakona primenjuju se
samo na deo prevoza izvršen u Republici;
3)
gde je usluga stvarno pružena, ako se radi o:
(1) uslugama iz oblasti
kulture, umetnosti, sporta, nauke i obrazovanja, zabavno - estradnim i sličnim
uslugama, uključujući usluge organizatora priredbi, kao i sa njima povezane usluge;
(2) sporednim uslugama u
oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i slične usluge;
(3) uslugama procene
pokretnih stvari;
(4) radovima na pokretnim
stvarima;
4) u
kojem primalac usluge obavlja delatnost ili ima poslovnu jedinicu za koju se
pruža usluga, odnosno mesto u kojem primalac usluge ima sedište ili
prebivalište, ako se radi o uslugama:
(1) iznajmljivanja pokretnih
stvari, osim prevoznih sredstava na osnovu rent a car ugovora;
(2) pružanja
telekomunikacionih usluga;
(3) preuzimanja obaveze da
se u potpunosti ili delimično odustane od vršenja neke delatnosti ili
korišćenja nekog prava;
(4) u oblasti ekonomske
propagande;
(5) prenosa, ustupanja i
davanja na korišćenje autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova
i drugih prava intelektualne svojine;
(6) bankarskog, finansijskog
poslovanja i poslovanja u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim
iznajmljivanja sefova;
(7) savetnika, inženjera,
advokata, revizora i sličnih usluga;
(8) obrade podataka i ustupanja
informacija, kao i davanja informacija telefonom ili na drugi način;
(9) stavljanja na
raspolaganje osoblja;
(9a) kliničkog ispitivanja
lekova i medicinskih sredstava;
(9b) odobravanja pristupa
mreži prirodnog gasa i mreži za prenos električne energije;
(10) pruženim elektronskim
putem, kao i radio-televizijskim uslugama;
(11) posredovanja prilikom
pružanja usluga iz podtač. (1) - (10) ove tačke.
5) (brisana)
Mesto
prometa usluga posredovanja, osim usluga posredovanja iz stava 3. tačka 4)
podtačka (11) ovog člana, određuje se prema mestu prometa dobara i usluga koji
je predmet posredovanja.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra uslugama pruženim elektronskim putem iz stava 3.
tačka 4) podtačka (10) ovog člana.
Mesto uvoza dobara
Član 13
Mesto
uvoza dobara je mesto u kojem je uvezeno dobro uneto u carinsko područje
Republike.
Vreme prometa dobara
Član 14
Promet
dobara nastaje danom:
1)
otpočinjanja slanja ili prevoza dobara primaocu ili trećem licu, po njegovom
nalogu, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po
njihovom nalogu;
2)
preuzimanja dobara od strane primaoca u slučaju ugradnje ili montaže dobara od
strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica;
3)
prenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobro isporučuje bez
otpreme, odnosno prevoza;
4)
očitavanja stanja primljene vode, električne energije, gasa i toplotne energije
koje vrši isporučilac, u cilju obračuna potrošnje.
5) (brisana)
U
komisionim ili konsignacionim poslovima, vreme isporuke dobara od strane
komisionara ili konsignatera određuje se, u skladu sa stavom 1. ovog člana i za
isporuku komisionaru ili konsignateru.
Odredbe
st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na delimične isporuke.
Delimične
isporuke iz stava 3. ovog člana postoje ako je za isporuku određenih delova
ekonomski deljive isporuke posebno ugovorena naknada.
Vreme prometa usluga
Član 15
Usluga
se smatra pruženom danom kada je:
1)
završeno pojedinačno pružanje usluge;
2)
prestao pravni osnov pružanja usluge - u slučaju pružanja vremenski ograničenih
ili neograničenih usluga.
Izuzetno
od stava 1. tačka 2) ovog člana, ako se za pružanje usluga izdaju periodični
računi, promet usluga smatra se izvršenim poslednjeg dana perioda za koji se
izdaje račun.
Delimična
usluga smatra se izvršenom u vreme kada je okončano pružanje tog dela usluge.
Delimična
usluga iz stava 3. ovog člana postoji ako je za određene delove ekonomski
deljive usluge posebno ugovorena naknada.
Vreme uvoza dobara
Član 15a
Vreme
uvoza dobara nastaje danom kada je dobro uneto u carinsko područje Republike.
Nastanak poreske obaveze
Član 16
Poreska
obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:
1)
promet dobara i usluga;
2)
naplata, odnosno plaćanje ako je naknada ili deo naknade naplaćen, odnosno
plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga;
3)
nastanak obaveze plaćanja carinskog duga, kod uvoza dobara, a ako te obaveze
nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja tog duga.
Izuzetno
od stava 1. tač. 1) i 2) ovog člana, poreska obaveza za poreskog dužnika iz
člana 10. stav 1. tač. 2) i 3) ovog zakona nastaje danom kada se izvrši promet
dobara i usluga.
V PORESKA OSNOVICA I PORESKA
STOPA
Poreska osnovica kod prometa
dobara i usluga
Član 17
Poreska
osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos
naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi
za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg
lica, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cenom tih dobara
ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
U
osnovicu se uračunavaju i:
1)
akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
2)
svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.
Osnovica
ne sadrži:
1)
popuste i druga umanjenja cene, koji se primaocu dobara ili usluga odobravaju u
momentu vršenja prometa dobara ili usluga;
2)
iznose koje obveznik naplaćuje u ime i za račun drugog, ako taj iznos prenosi
licu u čije ime i za čiji račun je izvršio naplatu.
Ako
se naknada ili deo naknade ne ostvaruju u novcu, već u obliku prometa dobara i
usluga, osnovicom se smatra tržišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove
isporuke u koju nije uključen PDV.
Kod
prometa dobara ili usluga, koje čine ulog u privredno društvo, osnovicom se
smatra tržišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije
uključen PDV.
Član 18
Osnovicom
kod prometa dobara bez naknade smatra se nabavna cena, odnosno cena koštanja
tih ili sličnih dobara, u momentu prometa.
Osnovicom
kod prometa usluga bez naknade smatra se cena koštanja tih ili sličnih usluga,
u momentu prometa.
U
slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana PDV se ne uračunava u osnovicu.
U
slučaju prevoza putnika autobusima, koji vrši lice koje nema mesto stvarne
uprave u Republici, osnovicu čini prosečna naknada prevoza za svaki pojedinačni
prevoz.
Način
utvrđivanja naknade iz stava 4. ovog člana bliže uređuje ministar.
Osnovica kod uvoza dobara
Član 19
Osnovica
kod uvoza dobara je vrednost uvezenog dobra utvrđena po carinskim propisima.
U
osnovicu iz stava 1. ovog člana uračunava se i:
1)
akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
2)
svi sporedni troškovi koji su nastali do prvog odredišta u Republici.
Prvim
odredištem, u smislu stava 2. tačka 2) ovog člana, smatra se mesto koje je
naznačeno u otpremnici ili drugom prevoznom dokumentu, a ako nije naznačeno,
mesto prvog pretovara dobara u Republici.
Član 20
Kod
uvoza dobara, koje je obveznik privremeno izvezao radi oplemenjivanja, obrade,
dorade ili prerade (u daljem tekstu: oplemenjivanje), opravke ili ugradnje,
osnovicu čini naknada koju je obveznik platio ili treba da plati za oplemenjivanje,
opravku ili ugradnju, a ako se ta naknada ne plaća, osnovicu čini porast
vrednosti nastao oplemenjivanjem, opravkom ili ugradnjom.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana primenjuju se odredbe člana 19. stav 2. ovog
zakona.
Izmena poreske osnovice
Član 21
Ako
se izmeni osnovica za promet dobara i usluga koji je oporeziv PDV, obveznik
koji je isporučio dobra ili usluge dužan je da iznos PDV, koji duguje po tom
osnovu, ispravi u skladu sa izmenom.
Obaveza
iz stava 1. ovog člana odnosi se i na lica iz člana 10. stav 1. tač. 2) i 3) i
stav 2. ovog zakona.
Ako
se osnovica naknadno izmeni - smanji, obveznik koji je izvršio promet dobara i
usluga može da izmeni iznos PDV samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara
i usluga ispravi odbitak prethodnog PDV i ako o tome pismeno obavesti
isporučioca dobara i usluga.
Ako
je isporuka dobara i usluga izvršena obvezniku koji nema pravo na odbitak
prethodnog PDV, odnosno licu koje nije obveznik PDV, izmenu iz stava 3. ovog
člana obveznik može da izvrši ako poseduje dokument o smanjenju naknade za
izvršeni promet dobara i usluga tim licima.
Obveznik
može da izmeni osnovicu za iznos naknade koji nije naplaćen samo na osnovu
pravnosnažne odluke suda o zaključenom stečajnom postupku, odnosno na osnovu
overenog prepisa zapisnika o sudskom poravnanju.
Ako
obveznik koji je izmenio osnovicu u skladu sa stavom 5. ovog člana primi
naknadu ili deo naknade za isporučena dobra i usluge u vezi sa kojima je
dozvoljena izmena osnovice, dužan je da na primljeni iznos naknade obračuna
PDV.
Izmena
osnovice iz st. 1 - 5. ovog člana vrši se u poreskom periodu u kojem je
nastupila izmena.
Ako
je naknada za promet dobara i usluga izražena u stranoj valuti, povećanje,
odnosno smanjenje vrednosti dinara u odnosu na stranu valutu, ne dovodi do
izmene poreske osnovice, pod uslovom da je pri utvrđivanju osnovice i
obračunatog PDV i naplati naknade primenjena ista vrsta kursa dinara iste
banke.
Ako
se u skladu sa carinskim propisima izmeni osnovica za uvoz dobara koja podležu
PDV, primenjuju se odredbe ovog zakona.
Obračun vrednosti iskazanih
u stranim valutama
Član 22
Ako
je naknada za promet dobara i usluga izražena u stranoj valuti, za obračun te
vrednosti u domaćoj valuti primenjuje se srednji kurs centralne banke, odnosno
ugovoreni kurs koji važi na dan nastanka poreske obaveze.
Ako
je osnovica za uvoz dobara izražena u stranoj valuti, za obračun te vrednosti u
domaćoj valuti primenjuju se carinski propisi koji utvrđuju carinsku vrednost,
a koji važe na dan nastanka poreske obaveze.
Poreska stopa
Član 23
Opšta
stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 20%.
Po
posebnoj stopi PDV od 10% oporezuje se promet dobara i usluga ili uvoz dobara,
i to:
1)
hleba i drugih pekarskih proizvoda, mleka i mlečnih proizvoda, brašna, šećera,
jestivog ulja od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive
masnoće životinjskog i biljnog porekla i meda;
1a) (brisana)
2)
svežeg, rashlađenog i smrznutog voća, povrća, mesa, uključujući i iznutrice i
druge klanične proizvode, ribe i jaja;
2a)
žitarica, suncokreta, soje, šećerne repe i uljane repice;
3)
lekova, uključujući i lekove za upotrebu u veterini;
4)
ortotičkih i protetičkih sredstava, kao i medicinskih sredstava - proizvoda
koji se hiruški ugrađuju u organizam;
5)
materijala za dijalizu;
6)
đubriva, sredstava za zaštitu bilja, semena za reprodukciju, sadnog materijala,
komposta sa micelijumom, kompletne krmne smeše za ishranu stoke i žive stoke;
7)
udžbenika i nastavnih sredstava;
7a) (brisana)
8)
dnevnih novina;
9)
monografskih i serijskih publikacija;
10)
ogrevnog drveta;
11)
usluga smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima;
12)
usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave,
sajmove, cirkuse, zabavne parkove, koncerte (muzičke događaje), izložbe,
sportske događaje, muzeje i galerije, botaničke bašte i zoološke vrtove, ako
promet ovih usluga nije oslobođen PDV;
12a)
(brisana)
13)
prirodnog gasa;
13a)
toplotne energije za potrebe grejanja;
14)
prenos prava raspolaganja na stambenim objektima, ekonomski deljivim celinama u
okviru tih objekata, kao i vlasničkim udelima na tim dobrima;
15)
usluge koje prethode isporuci vode za piće vodovodnom mrežom, kao i vode za
piće, osim flaširane;
16)
prečišćavanja i odvođenja atmosferskih i otpadnih voda;
17)
upravljanje komunalnim otpadom;
18)
održavanje čistoće na površinama javne namene;
19)
održavanje javnih zelenih površina i priobalja;
20)
prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju;
21)
upravljanje grobljima i pogrebne usluge.
Ministar
bliže uređuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra dobrima i uslugama iz stava
2. tač. 1), 2), 2a), 4) - 11) i 15) - 21) ovog člana.
VI PORESKA OSLOBOĐENJA
Poreska oslobođenja za
promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza
Član 24
PDV
se ne plaća na:
1)
prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara, ako je vrednost
tih usluga sadržana u osnovici iz člana 19 stav 2 ovog zakona;
2)
promet dobara koja obveznik ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili
otprema u inostranstvo;
3)
promet dobara koja inostrani primalac ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje
ili otprema u inostranstvo;
4)
promet dobara koja inostrani primalac otprema u prtljagu koji nosi sa sobom u
inostranstvo, ako:
(1) se dobra otpremaju pre
isteka tri kalendarska meseca po isporuci tih dobara;
(2) je ukupna vrednost
isporučenih dobara veća od 150 EUR, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem
kursu Narodne banke Srbije, uključujući PDV;
5)
unos dobara u slobodnu zonu, prevozne i druge usluge korisnicima slobodnih zona
koje su neposredno povezane sa tim unosom i promet dobara i usluga u slobodnoj
zoni, za koje bi obveznik - korisnik slobodne zone imao pravo na odbitak
prethodnog poreza kada bi ta dobra ili usluge nabavljao za potrebe obavljanja
delatnosti van slobodne zone;
6)
promet dobara koja su u postupku carinskog skladištenja;
6a)
otpremanje dobara u slobodne carinske prodavnice otvorene na vazduhoplovnim
pristaništima otvorenim za međunarodni saobraćaj na kojima je organizovana
pasoška i carinska kontrola radi prodaje putnicima u skladu sa carinskim
propisima (u daljem tekstu: slobodne carinske prodavnice), kao i na isporuku
dobara iz slobodnih carinskih prodavnica;
7)
usluge radova na pokretnim dobrima nabavljenim od strane inostranog primaoca
usluge u Republici, ili koja su uvezena radi oplemenjivanja, opravke ili
ugradnje, a koja posle oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, isporučilac
usluge, inostrani primalac ili treće lice, po njihovom nalogu, prevozi ili
otprema u inostranstvo;
8)
prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom, tranzitom ili
privremenim uvozom dobara, osim usluga koje su oslobođene od PDV bez prava na
poreski odbitak u skladu sa ovim zakonom;
9)
usluge međunarodnog prevoza lica u vazdušnom saobraćaju, s tim što za
nerezidentno vazduhoplovno preduzeće poresko oslobođenje važi samo u slučaju
uzajamnosti;
10)
isporuke letilica, servisiranje, popravke, održavanje, čarterisanje i
iznajmljivanje letilica, koje se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom
vazdušnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje
dobara namenjenih opremanju tih letilica;
11)
promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama letilica iz tačke 10)
ovog stava;
12)
usluge međunarodnog prevoza lica brodovima u rečnom saobraćaju, s tim što za
nerezidentno preduzeće koje vrši međunarodni prevoz lica brodovima u rečnom
saobraćaju, poresko oslobođenje važi samo u slučaju uzajamnosti;
13)
isporuke brodova, servisiranje, popravke, održavanje i iznajmljivanje brodova,
koji se pretežno koriste uz naknadu u međunarodnom rečnom saobraćaju, kao i
isporuke, iznajmljivanje, popravke i održavanje dobara namenjenih opremanju tih
brodova;
14)
promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama brodova iz tačke 13)
ovog stava;
15)
isporuke zlata Narodnoj banci Srbije;
16)
dobra i usluge namenjene za:
(1) službene potrebe
diplomatskih i konzularnih predstavništava;
(2) službene potrebe
međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom;
(3) lične potrebe stranog
osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove
njihovih porodica;
(4) lične potrebe stranog
osoblja međunarodnih organizacija, uključujući članove njihovih porodica, ako
je to predviđeno međunarodnim ugovorom;
16a) promet
dobara i usluga koji se vrši u skladu sa ugovorima o donaciji zaključenim sa
državnom zajednicom Srbija i Crna Gora, odnosno Republikom, ako je tim ugovorom
predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza,
u delu koji se finansira dobijenim novčanim sredstvima osim ako ratifikovanim
međunarodnim ugovorom nije drukčije predviđeno;
16b)
promet dobara i usluga koji se vrši u skladu sa ugovorima o kreditu, odnosno
zajmu, zaključenim između državne zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno
Republike i međunarodne finansijske organizacije, odnosno druge države, kao i
između treće strane i međunarodne finansijske organizacije, odnosno druge
države u kojem se Republika Srbija pojavljuje kao garant, odnosno kontragarant,
u delu koji se finansira dobijenim novčanim sredstvima, ako je tim ugovorima
predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza;
16v)
promet dobara i usluga koji se vrši na osnovu međunarodnih ugovora, ako je tim
ugovorima predviđeno poresko oslobođenje, osim međunarodnih ugovora iz tač.
16a) i 16b) ovog stava;
17)
usluge posredovanja koje se odnose na promet dobara i usluga iz tač. 1) - 16)
ovog stava.
Poresko
oslobođenje iz stava 1. ovog člana primenjuje se i ako je naknada, odnosno deo
naknade naplaćen pre izvršenog prometa.
Poresko
oslobođenje iz stava 1. tačka 3) ovog člana ne odnosi se na promet dobara koja
inostrani primalac sam preveze radi opremanja ili snabdevanja sportskih čamaca,
sportskih aviona i ostalih prevoznih sredstava za privatne potrebe.
Oslobođenje
iz stava 1. tačka 16) podtač. (1) i (3) ovog člana se ostvaruje pod uslovom
reciprociteta, a na osnovu potvrde ministarstva nadležnog za inostrane poslove.
Inostranim
primaocem dobara ili usluga, u smislu ovog člana, smatra se lice koje:
1)
je obveznik, a čije je mesto stvarne uprave van Republike;
2)
nije obveznik, a ima prebivalište ili sedište van Republike.
Način
i postupak ostvarivanja poreskog oslobođenja iz st. 1. - 3. ovog člana
propisuje ministar.
Poreska oslobođenja za
promet dobara i usluga bez prava na odbitak prethodnog poreza
Član 25
PDV
se ne plaća u prometu novca i kapitala, i to kod:
1)
poslovanja i posredovanja u poslovanju zakonskim sredstvima plaćanja, osim
papirnog i kovanog novca koji se ne koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja ili
ima numizmatičku vrednost;
2)
poslovanja i posredovanja u poslovanju akcijama, udelima u društvima i
udruženjima, obveznicama i drugim hartijama od vrednosti, osim poslovanja koje
se odnosi na čuvanje i upravljanje hartijama od vrednosti;
3)
kreditnih poslova, uključujući posredovanje, kao i novčanih pozajmica;
3a) (brisana)
4)
preuzimanja obaveza, garancija i drugih sredstava obezbeđenja, uključujući
posredovanje;
5)
poslovanja i posredovanja u poslovanju depozitima, tekućim i žiro računima,
nalozima za plaćanje, kao i platnim prometom i doznakama;
6)
poslovanja i posredovanja u poslovanju novčanim potraživanjima, čekovima,
menicama i drugim sličnim hartijama od vrednosti, osim naplate potraživanja za
druga lica;
7)
poslovanja društava za upravljanje investicionim fondovima u skladu sa
propisima kojima se uređuju investicioni fondovi;
8)
poslovanja društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima u skladu
sa propisima kojima se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi i penzijski
planovi.
PDV
se ne plaća i na promet:
1)
usluga osiguranja i reosiguranja, uključujući prateće usluge posrednika i
agenta (zastupnika) u osiguranju;
2)
zemljišta (poljoprivrednog, šumskog, građevinskog, izgrađenog ili
neizgrađenog), kao i na davanje u zakup tog zemljišta;
3)
objekata, osim prvog prenosa prava raspolaganja na novoizgrađenim građevinskim
objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata i prvog prenosa
vlasničkog udela na novoizgrađenim građevinskim objektima ili ekonomski
deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i prometa objekata i vlasničkih
udela na objektima u slučaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet
tih dobara, zaključenim između obveznika PDV, predviđeno da će se na taj promet
obračunati PDV, pod uslovom da sticalac obračunati PDV može u potpunosti odbiti
kao prethodni porez;
3a)
dobara za koja pri nabavci obveznik nije imao pravo na odbitak prethodnog
poreza;
3b)
dobara za koja je u prethodnoj fazi prometa postojala obaveza plaćanja poreza u
skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu;
4)
usluga zakupa stanova, ako se koriste za stambene potrebe;
5)
udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih važećih
vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici, osim vlasničkih udela
iz člana 4. ovog zakona;
6)
poštanskih usluga od strane javnog preduzeća, kao i sa njima povezanih isporuka
dobara;
7)
usluga koje pružaju zdravstvene ustanove u skladu sa propisima koji regulišu
zdravstvenu zaštitu, uključujući i smeštaj, negu i ishranu bolesnika u tim
ustanovama, osim apoteka i apotekarskih ustanova;
8)
usluga koje pružaju lekari, stomatolozi ili druga lica u skladu sa propisima
koji regulišu zdravstvenu zaštitu;
9)
usluga i isporuke zubne protetike u okviru delatnosti zubnog tehničara, kao i
isporuka zubne protetike od strane stomatologa;
10)
ljudskih organa, tkiva, telesnih tečnosti i ćelija, krvi i majčinog mleka;
11)
usluga socijalnog staranja i zaštite, dečje zaštite i zaštite mladih, usluga
ustanova socijalne zaštite, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara
i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti;
12)
usluga smeštaja i ishrane učenika i studenata u školskim i studentskim domovima
ili sličnim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezan promet dobara i
usluga;
13)
usluga obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko) i
profesionalne prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno povezanog prometa
dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti, ako
se ove delatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;
14)
usluga iz oblasti kulture i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i
usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a
koja su registrovana za tu delatnost;
15)
usluga iz oblasti nauke i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i
usluga, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a
koja su registrovana za tu delatnost;
16)
usluga verskog karaktera od strane registrovanih crkava i verskih zajednica i
sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga;
17)
usluga javnog radiodifuznog servisa, osim usluga komercijalnog karaktera;
18)
usluga priređivanja igara na sreću;
19)
usluga iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja licima koja se bave sportom i
fizičkim vaspitanjem, od strane lica čija delatnost nije usmerena ka
ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost.
Ako
je obveznik PDV pri nabavci dobara mogao da ostvari pravo na odbitak dela
prethodnog poreza u skladu sa članom 30. ovog zakona, ne primenjuje se poresko
oslobođenje iz stava 2. tačka 3a) ovog člana.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra dobrima, odnosno uslugama iz stava 2. tač. 3), 7),
11), 12), 13), 14), 15) i 18) ovog člana.
Poreska oslobođenja kod
uvoza dobara
Član 26
PDV
se ne plaća na uvoz dobara:
1)
čiji promet je u skladu sa članom 24. stav 1. tač. 5), 10), 11) i 13) - 16v) i
članom 25. stav 1. tač. 1) i 2) i stav 2. tač. 5) i 10) ovog zakona oslobođen
PDV;
1a)
koja se uvoze na osnovu ugovora o donaciji, odnosno kao humanitarna pomoć;
1b)
koja su izvezena, a koja se u Republiku vraćaju neprodata ili zato što ne
odgovaraju obavezama koje proističu iz ugovora, odnosno poslovnog odnosa na
osnovu kojeg su bila izvezena;
1v)
koja se, u okviru carinskog postupka, unose u slobodne carinske prodavnice;
1g)
po osnovu zamene u garantnom roku;
2)
koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno uvoze i ponovo izvoze, kao i
stavljaju u carinski postupak aktivnog oplemenjivanja sa sistemom odlaganja;
3)
koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromenjenom
stanju ponovo uvoze;
4)
za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak prerade pod carinskom
kontrolom;
5) u
okviru carinskog postupka, nad tranzitom robe;
6)
za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak carinskog
skladištenja;
7)
za koja je u skladu sa članom 216. i članom 217. stav 1. tačka 6) Carinskog
zakona ("Službeni glasnik RS", broj 18/10) propisano oslobođenje od
carine, osim na uvoz motornih vozila.
VII PRETHODNI POREZ
Pojam
Član 27
Prethodni
porez je iznos PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa dobara i usluga, odnosno
plaćen pri uvozu dobara, a koji obveznik može da odbije od PDV koji duguje.
Uslovi za odbitak prethodnog
poreza
Član 28
Pravo
na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako dobra nabavljena u
Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku opreme, kao i objekata za vršenje
delatnosti i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata (u daljem tekstu:
objekti za vršenje delatnosti), odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti
za promet dobara i usluga:
1)
koji je oporeziv PDV;
2)
za koji u skladu sa članom 24. ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;
3)
koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak
prethodnog poreza da je izvršen u Republici.
Pravo
na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako poseduje:
1)
račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u
skladu sa ovim zakonom;
2)
dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je iskazan prethodni porez i dokument
kojim se potvrđuje da je iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.
U
poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana obveznik
može da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:
1)
obračunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti
izvršen od strane drugog obveznika u prometu;
2)
PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.
Pravo
na odbitak prethodnog poreza nastaje danom ispunjenja uslova iz st. 1 - 3. ovog
člana.
Pravo
na odbitak prethodnog poreza može da ostvari i poreski dužnik iz člana 10. stav
1. tač. 2) i 3) ovog zakona, pod uslovom da je na naknadu za primljena dobra i
usluge obračunao PDV u skladu sa ovim zakonom i da primljena dobra i usluge
koristi za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog člana, kao i poreski dužnik
iz člana 10. stav 2. ovog zakona, pod uslovom da poseduje račun prethodnog
učesnika u prometu u skladu sa ovim zakonom, da je po osnovu avansnog plaćanja,
odnosno na naknadu za dobra i usluge obračunao PDV u skladu sa ovim zakonom i
da će ta dobra i usluge koristiti za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog
člana.
Obveznik
može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od
isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo.
Izuzimanje od odbitka
prethodnog poreza
Član 29
Obveznik
nema pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu:
1)
nabavke, proizvodnje i uvoza putničkih automobila, motocikala, jahti, čamaca i
vazduhoplova, objekata za smeštaj tih dobara, rezervnih delova, goriva i
potrošnog materijala za njihove potrebe, kao i iznajmljivanja, održavanja,
popravki i drugih usluga, koje su povezane sa korišćenjem ovih prevoznih
sredstava;
2)
izdataka za reprezentaciju obveznika;
3)
nabavke ili uvoza tepiha, električnih aparata za domaćinstvo, televizijskih i
radio prijemnika, umetničkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih
ukrasnih predmeta, koji se koriste za opremanje administrativnih prostorija.
4) (brisana)
Izuzetno
od stava 1. tačka 1) ovog člana, obveznik ima pravo na odbitak prethodnog
poreza ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje
delatnosti:
1)
prometa i iznajmljivanja navedenih prevoznih sredstava i drugih dobara;
2)
prevoza lica i dobara ili obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim
sredstvima.
Podela prethodnog poreza i
srazmerni poreski odbitak
Član 30
Ako
obveznik koristi isporučena ili uvezena dobra ili prima usluge, za potrebe
svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara i usluga za koji postoji pravo na
odbitak prethodnog poreza, kao i za promet dobara i usluga za koji ne postoji
pravo na odbitak prethodnog poreza, dužan je da izvrši podelu prethodnog poreza
prema ekonomskoj pripadnosti na deo koji ima pravo i deo koji nema pravo da
odbije od PDV koji duguje.
Ako
za pojedina isporučena ili uvezena dobra ili primljene usluge obveznik ne može
da izvrši podelu prethodnog poreza na način iz stava 1. ovog člana, a koje
koristi za potrebe svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara i usluga za
koji postoji pravo na odbitak prethodnog poreza i za promet dobara i usluga za
koji ne postoji pravo na odbitak prethodnog poreza, može da odbije srazmerni
deo prethodnog poreza koji odgovara učešću prometa dobara i usluga sa pravom na
odbitak prethodnog poreza u koji nije uključen PDV, u ukupnom prometu u koji
nije uključen PDV (u daljem tekstu: srazmerni poreski odbitak).
Srazmerni
poreski odbitak utvrđuje se primenom procenta srazmernog poreskog odbitka na
iznos prethodnog poreza u poreskom periodu, umanjenog za iznose koji su opredeljeni
na način iz stava 1. ovog člana, kao i za iznos prethodnog poreza za koji
obveznik nema pravo na odbitak u smislu člana 29. stav 1. ovog zakona.
Procenat
srazmernog poreskog odbitka za poreski period utvrđuje se stavljanjem u odnos
prometa dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza u koji nije
uključen PDV i ukupnog prometa dobara i usluga u koji nije uključen PDV,
izvršenog od 1. januara tekuće godine do isteka poreskog perioda za koji se
podnosi poreska prijava.
U
promet dobara za utvrđivanje procenta srazmernog poreskog odbitka iz stava 4.
ovog člana ne uračunava se promet opreme i objekata za vršenje delatnosti.
U
poslednjem poreskom periodu, odnosno u poslednjem poreskom periodu kalendarske
godine, obveznik PDV vrši ispravku srazmernog poreskog odbitka primenom
procenta srazmernog poreskog odbitka na iznos prethodnog poreza iz svih
poreskih perioda u kalendarskoj godini.
Ministar
bliže uređuje način utvrđivanja i ispravku srazmernog poreskog odbitka.
Ispravka odbitka prethodnog
poreza kod izmene osnovice
Član 31
Ako
dođe do izmene osnovice oporezivog prometa dobara i usluga, obveznik kome je
izvršen promet dobara i usluga dužan je da, u skladu sa tom izmenom, ispravi
odbitak prethodnog poreza koji je po tom osnovu ostvario.
Ispravka
odbitka prethodnog poreza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na primaoca dobara
ili usluga iz člana 10. stav 1. tač. 2) i 3) i stav 2. ovog zakona.
Ispravka
odbitka prethodnog poreza iz stava 1. ovog člana vrši se i na osnovu overenog
prepisa zapisnika o sudskom poravnanju, u skladu sa članom 21. st. 3. i 5. ovog
zakona.
Ispravka
odbitka prethodnog poreza vrši se u poreskom periodu u kojem je izmenjena
osnovica.
Ispravka odbitka prethodnog
poreza na osnovu odluke poreskog ili carinskog organa
Član 31a
Ako
je poreski organ u postupku kontrole rešenjem utvrdio poresku obavezu po osnovu
PDV za izvršeni promet dobara i usluga, obveznik PDV koji je primio dobra i
usluge može da ispravi odbitak prethodnog poreza ako je iznos PDV obračunat od
strane poreskog organa platio obvezniku PDV koji mu je izvršio promet dobara i
usluga.
Ako
se rešenje iz stava 1. ovog člana poništi, izmeni ili ukine u delu kojim je
utvrđena obaveza po osnovu PDV, obveznik PDV koji je izvršio promet dobara i
usluga dužan je da o tome pismeno obavesti primaoca dobara i usluga.
Na
osnovu pismenog obaveštenja iz stava 2. ovog člana primalac dobara i usluga
dužan je da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza.
Ako
je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao prethodni porez, povećan, smanjen,
refundiran ili obveznik oslobođen obaveze plaćanja, obveznik je dužan da, na
osnovu carinskog dokumenta ili odluke carinskog organa, ispravi odbitak
prethodnog poreza u skladu sa tom izmenom.
Ispravka
odbitka prethodnog poreza vrši se u poreskom periodu u kojem je nastupila
izmena.
Ispravka odbitka prethodnog
poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti
Član 32
Obveznik
koji je ostvario pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu nabavke opreme i
objekata za vršenje delatnosti, kao i ulaganja u sopstvene ili tuđe objekte,
osim ulaganja koja se odnose na redovno održavanje objekata (u daljem tekstu:
ulaganja u objekte), dužan je da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza ako
prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku kraćem od
pet godina od momenta prve upotrebe za opremu, deset godina od momenta prve
upotrebe za objekte, odnosno deset godina od momenta završetka ulaganja u
objekte.
Ispravka
odbitka prethodnog poreza vrši se za period koji je jednak razlici između
rokova iz stava 1. ovog člana i perioda u kojem je obveznik ispunjavao uslove
za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, obveznik ne vrši ispravku odbitka prethodnog poreza u
slučaju prometa opreme za vršenje delatnosti, odnosno objekata za vršenje
delatnosti na koji se obračunava PDV, ulaganja u objekte za koja naplaćuje
naknadu, kao i u slučaju prenosa imovine ili dela imovine iz člana 6. stav 1.
tačka 1) ovog zakona.
U
slučaju prenosa iz člana 6. stav 1. tačka 1) ovog zakona ne prekidaju se rokovi
iz stava 1. ovog člana.
Prenosilac
imovine iz stava 4. ovog člana dužan je da dostavi sticaocu neophodne podatke
za sprovođenje ispravke iz stava 1. ovog člana.
Sticalac
imovine iz stava 4. ovog člana vrši ispravku odbitka prethodnog poreza koji je
za objekte i opremu za vršenje delatnosti ostvario prenosilac imovine ako
prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog
poreza.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra opremom i objektima za vršenje delatnosti i
ulaganjima u objekte u smislu ovog zakona, kao i način sprovođenja ispravke
odbitka prethodnog poreza.
Naknadno sticanje prava na
odbitak prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti
Član 32a
Obveznik
PDV koji nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu nabavke opreme
i objekata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte može da ostvari pravo na
odbitak dela prethodnog poreza ako u rokovima iz člana 32. stav 1. ovog zakona
ispuni uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.
Obveznik
iz stava 1. ovog člana može da ostvari pravo na odbitak dela prethodnog poreza
srazmerno periodu koji je jednak razlici između rokova iz stava 1. ovog člana i
perioda u kojem obveznik nije ispunjavao uslove za ostvarivanje prava na
odbitak prethodnog poreza.
Sticalac
imovine iz člana 6. stav 1. tačka 1) ovog zakona može da ostvari pravo na
odbitak dela prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti,
odnosno za ulaganja u objekte, po osnovu kojih prenosilac imovine nije imao
pravo na odbitak prethodnog poreza, ako stekne uslove za ostvarivanje ovog
prava u rokovima iz stava 1. ovog člana i ako mu prenosilac imovine dostavi
neophodne podatke za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.
U
slučaju prenosa iz člana 6. stav 1. tačka 1) ovog zakona ne prekidaju se rokovi
iz stava 1. ovog člana.
Ako
obveznik PDV koji je ostvario pravo na odbitak dela prethodnog poreza u skladu
sa stavom 1. ovog člana prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje prava na
odbitak prethodnog poreza pre isteka propisanih rokova, dužan je da ispravi
odbitak prethodnog poreza u skladu sa članom 32. ovog zakona srazmerno periodu
u kojem ne ispunjava uslove za odbitak prethodnog poreza.
Ministar
bliže uređuje način utvrđivanja dela prethodnog poreza iz stava 2. ovog člana.
Sticanje prava na odbitak
prethodnog poreza kod evidentiranja za obavezu plaćanja PDV
Član 32b
Lice
koje je evidentirano za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim zakonom ima pravo
na odbitak prethodnog poreza za dobra koja poseduje na dan koji prethodi danu
otpočinjanja PDV aktivnosti, a koja je nabavilo u periodu od 12 meseci pre
otpočinjanja PDV aktivnosti, pod uslovima da:
1)
je izvršilo popis dobara i popisnu listu dostavilo poreskom organu pri
podnošenju prijave za PDV (u daljem tekstu: evidenciona prijava);
2)
poseduje račun koji mu je izdao prethodni učesnik u prometu, obveznik PDV, u
kojem je iskazan obračunati PDV za promet dobara, odnosno carinski dokument o
izvršenom uvozu dobara i iznosu obračunatog PDV za uvoz tih dobara;
3)
je platilo račun isporučiocu dobara, obvezniku PDV, odnosno da je PDV plaćen
prilikom uvoza.
Smatra
se da PDV aktivnost iz stava 1. ovog člana, a u smislu ovog zakona, otpočinje
narednog dana od dana kada je nastala obaveza za evidentiranje za obavezu
plaćanja PDV, odnosno danom opredeljivanja za obavezu plaćanja PDV.
Pravo
na odbitak prethodnog poreza za dobra iz stava 1. ovog člana obveznik PDV stiče
u poreskom periodu u kojem je izvršio promet sa pravom na odbitak prethodnog
poreza tih dobara, odnosno dobara proizvedenih ili sastavljenih od tih dobara.
Dobrima
iz stava 1. ovog člana ne smatraju se dobra koja se smatraju opremom i
objektima za vršenje delatnosti u skladu sa ovim zakonom.
Popisna
lista iz stava 1. tačka 1) ovog člana naročito sadrži podatke o vrsti, količini
i datumu nabavke dobara, nabavnoj ceni dobara bez PDV i iznosu obračunatog PDV.
VIII POSEBAN POSTUPAK
OPOREZIVANJA
Mali poreski obveznici
Član 33
Malim
obveznikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje vrši promet dobara i
usluga na teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, a čiji ukupan promet
dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno
koje pri otpočinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u narednih 12 meseci
neće ostvariti ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.
Mali
obveznik ne obračunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema pravo
iskazivanja PDV u računima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije
dužan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.
Mali
obveznik može da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione
prijave propisane u skladu sa ovim zakonom nadležnom poreskom organu i u tom
slučaju stiče prava i obavezu iz stava 2. ovog člana, kao i druga prava i
obaveze koje obveznik PDV ima po ovom zakonu.
U
slučaju iz stava 3. ovog člana, obaveza plaćanja PDV traje najmanje dve godine.
Po
isteku roka iz stava 4. ovog člana, obveznik može da podnese zahtev za
prestanak obaveze plaćanja PDV nadležnom poreskom organu.
Ukupnim
prometom iz stava 1. ovog člana smatra se promet dobara i usluga iz člana 28.
stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, osim prometa opreme i objekata za vršenje
delatnosti (u daljem tekstu: ukupan promet).
Poljoprivrednici
Član 34
Fizička
lica koja su vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog i šumskog
zemljišta i fizička lica koja su kao nosioci, odnosno članovi poljoprivrednog
gazdinstva upisana u registru poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisom
kojim se uređuje registracija poljoprivrednih gazdinstava (u daljem tekstu:
poljoprivrednici), imaju pravo na nadoknadu po osnovu PDV (u daljem tekstu: PDV
nadoknada), pod uslovima i na način određen ovim zakonom.
PDV
nadoknada priznaje se poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i
šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima.
Ako
poljoprivrednici izvrše promet dobara i usluga iz stava 2. ovog člana, obveznik
je dužan da obračuna PDV nadoknadu u iznosu od 8% na vrednost primljenih dobara
i usluga, o čemu izdaje dokument za obračun (u daljem tekstu: priznanica), kao
i da obračunatu PDV nadoknadu isplati poljoprivrednicima u novcu (uplatom na
tekući račun ili račun štednje).
Obveznici
iz stava 3. ovog člana imaju pravo da odbiju iznos PDV nadoknade kao prethodni
porez, pod uslovom da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga
platili poljoprivredniku.
Poljoprivrednik
čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od
8.000.000 dinara ne obračunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema
pravo iskazivanja PDV u računima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i
nije dužan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.
Poljoprivrednik
može da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione prijave
propisane u skladu sa ovim zakonom nadležnom poreskom organu i u tom slučaju
stiče prava i obavezu iz stava 5. ovog člana, kao i druga prava i obaveze koje
obveznik PDV ima po ovom zakonu.
U
slučaju iz stava 6. ovog člana, obaveza plaćanja PDV traje najmanje dve godine.
Po
isteku roka iz stava 7. ovog člana, obveznik može da podnese zahtev za
prestanak obaveze plaćanja PDV nadležnom poreskom organu.
Turistička agencija
Član 35
Turističkom
agencijom, u smislu ovog zakona, smatra se obveznik koji putnicima pruža
turističke usluge i u odnosu na njih istupa u svoje ime, a za organizaciju
putovanja prima dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste
(u daljem tekstu: prethodne turističke usluge).
Turističke
usluge koje pruža turistička agencija smatraju se, u smislu ovog zakona,
jedinstvenom uslugom.
Mesto
vršenja jedinstvene turističke usluge utvrđuje se u skladu sa članom 12. st. 1.
i 2. ovog zakona.
Osnovica
jedinstvene turističke usluge koju pruža turistička agencija je iznos koji
predstavlja razliku između ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova
koje turistička agencija plaća za prethodne turističke usluge, uz odbitak PDV
koji je sadržan u toj razlici.
U
slučajevima iz člana 5. stav 4. ovog zakona, kao ukupna naknada u smislu stava
4. ovog člana smatra se vrednost iz člana 18. ovog zakona.
Turistička
agencija može da utvrdi osnovicu u skladu sa st. 4. i 5. ovog člana za grupe
turističkih usluga ili za sve turističke usluge pružene u toku poreskog
perioda.
Turistička
agencija za turističke usluge iz stava 1. ovog člana ne može da iskazuje PDV u
računima ili drugim dokumentima i nema pravo na odbitak prethodnog poreza na
osnovu prethodnih turističkih usluga koje su joj iskazane u računu.
Polovna dobra, umetnička
dela, kolekcionarska dobra i antikviteti
Član 36
Obveznici
koji se bave prometom polovnih dobara, uključujući polovna motorna vozila,
umetničkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta, utvrđuju osnovicu kao
razliku između prodajne i nabavne cene dobra (u daljem tekstu: oporezivanje
razlike), uz odbitak PDV koji je sadržan u toj razlici.
Osnovica
iz stava 1. ovog člana primenjuje se ako kod nabavke dobara njihov isporučilac
nije dugovao PDV ili je koristio oporezivanje razlike iz stava 1. ovog člana.
U
slučajevima iz člana 4. stav 4. ovog zakona, kao prodajna cena za izračunavanje
razlike smatra se vrednost iz člana 18. ovog zakona.
Kod
prometa dobara iz stava 1. ovog člana, obveznik ne može iskazivati PDV u
računima ili drugim dokumentima.
Obveznik
nema pravo na odbitak prethodnog poreza za dobra i usluge koji su u neposrednoj
vezi sa dobrima iz stava 1. ovog člana.
Polovnim
dobrima iz stava 1. ovog člana ne smatraju se sekundarne sirovine iz člana 10.
stav 2. tačka 1) ovog zakona.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra polovnim dobrima, umetničkim delom, kolekcionarskim
dobrom i antikvitetom iz stava 1. ovog člana.
Poreska obaveza po
naplaćenom potraživanju
Član 36a
Obveznik
PDV čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od
50.000.000 dinara i koji je u tom periodu neprekidno bio evidentiran za obavezu
plaćanja PDV može da podnese zahtev nadležnom poreskom organu za odobravanje
plaćanja poreske obaveze po naplaćenom potraživanju za izvršeni promet dobara i
usluga (u daljem tekstu: sistem naplate), pod uslovima da:
1)
je u prethodnih 12 meseci podnosio poreske prijave za PDV u propisanom roku;
2) u
prethodnih 12 meseci nisu prestali uslovi za obračunavanje PDV po sistemu
naplate, odnosno da obveznik PDV nije prestao da koristi sistem naplate na
sopstveni zahtev.
Zahtev
iz stava 1. ovog člana podnosi se nadležnom poreskom organu koji proverava
ispunjenost uslova za sistem naplate i izdaje potvrdu o odobravanju sistema
naplate.
Obveznik
PDV primenjuje sistem naplate od prvog dana poreskog perioda koji sledi
poreskom periodu u kojem je primio potvrdu iz stava 2. ovog člana.
Obveznik
PDV kome je nadležni poreski organ odobrio primenu sistema naplate:
1)
obračunava PDV za izvršeni promet dobara i usluga, izdaje račun u skladu sa
ovim zakonom u kojem iskazuje obračunati PDV i navodi da za taj promet dobara i
usluga primenjuje sistem naplate;
2)
poresku obavezu iz tačke 1) ovog stava plaća za poreski period u kojem je
naplatio potraživanje, odnosno deo potraživanja za izvršeni promet dobara i
usluga, u delu naplaćenog potraživanja;
3)
ima pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa članom 28. st. 1, 2. i 4.
ovog zakona, a pod uslovom da je prethodnom učesniku u prometu platio obavezu
za promet dobara i usluga, u delu plaćene obaveze, odnosno da je plaćen PDV pri
uvozu dobara.
Izuzetno
od stava 4. ovog člana, sistem naplate ne primenjuje se kod:
1)
prometa dobara iz člana 4. stav 3. tač. 7) i 7a) ovog zakona;
2)
prenosa celokupne ili dela imovine, osim prenosa iz člana 6. stav 1. tačka 1)
ovog zakona;
3)
prometa dobara i usluga za koji je obveznik PDV poreski dužnik iz člana 10.
stav 1. tač. 2) i 3) i stav 2. ovog zakona;
4)
prometa dobara i usluga u skladu sa čl. 35. i 36. ovog zakona;
5)
prometa dobara i usluga koji se vrši povezanim licima u skladu sa zakonom kojim
se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Ako
obveznik PDV ne naplati potraživanje za promet dobara i usluga u roku od šest
meseci od dana kada je izvršio promet, dužan je da poresku obavezu po osnovu
tog prometa plati za poreski period u kojem je istekao rok od šest meseci.
Sistem
naplate prestaje prvog dana poreskog perioda koji sledi poreskom periodu u
kojem:
1)
je obveznik PDV dostavio izjavu nadležnom poreskom organu o prestanku sistema
naplate;
2)
su nastale okolnosti zbog kojih se obvezniku PDV ne bi odobrio sistem naplate
od strane nadležnog poreskog organa pri podnošenju zahteva za odobravanje ovog
sistema.
Nadležni
poreski organ izdaje potvrdu o prestanku sistema naplate iz stava 7. ovog
člana.
Izuzetno
od stava 7. ovog člana, sistem naplate prestaje i u slučaju podnošenja zahteva
za brisanje iz evidencije za PDV danom prestanka PDV aktivnosti.
Kod
prestanka sistema naplate, obveznik PDV je dužan da za poslednji poreski
period, odnosno period u kojem je prestao sa PDV aktivnošću, a u kojem je
primenjivao sistem naplate, plati i poresku obavezu za promet dobara i usluga
za koji nije naplatio potraživanje i ima pravo da PDV obračunat od strane
prethodnog učesnika u prometu kojem nije platio obavezu za promet dobara i
usluga odbije kao prethodni porez u skladu sa ovim zakonom.
Ministar
bliže uređuje šta se smatra naplatom potraživanja iz stava 1. ovog člana.
IX OBAVEZE PORESKIH
OBVEZNIKA KOD PROMETA DOBARA I USLUGA
Član 37
Obveznik
je dužan da:
1)
podnese evidencionu prijavu;
2)
izdaje račune o izvršenom prometu dobara i usluga;
3) vodi
evidenciju u skladu sa ovim zakonom;
4)
obračunava i plaća PDV i podnosi poreske prijave;
5)
dostavlja obaveštenja poreskom organu u skladu sa ovim zakonom.
Evidentiranje i brisanje iz
evidencije obveznika PDV
Član 38
Obveznik
koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet veći od 8.000.000 dinara
dužan je da, najkasnije do isteka prvog roka za predaju periodične poreske
prijave, podnese evidencionu prijavu nadležnom poreskom organu.
Evidencionu
prijavu podnosi i mali obveznik, odnosno poljoprivrednik koji se opredelio za
obavezu plaćanja PDV, u roku iz stava 1. ovog člana.
Nadležni
poreski organ obvezniku izdaje potvrdu o izvršenom evidentiranju za PDV.
Obveznik
je dužan da navede poreski identifikacioni broj (u daljem tekstu: PIB) u svim
dokumentima u skladu sa ovim zakonom.
Član 38a
Na
zahtev obveznika koji u prethodnih 12 meseci nije ostvario ukupan promet veći
od 8.000.000 dinara, uključujući i obveznika iz člana 33. stav 5. i člana 34.
stav 8. ovog zakona, za prestanak obaveze plaćanja PDV, nadležni poreski organ
sprovodi postupak i izdaje potvrdu o brisanju iz evidencije za PDV.
Pre
brisanja iz registra privrednih subjekata, odnosno drugog registra u skladu sa
zakonom (u daljem tekstu: registar) kod organa nadležnog za vođenje registra,
obveznik PDV koji prestaje da obavlja delatnost dužan je da, najkasnije u roku
od 15 dana pre podnošenja zahteva za brisanje iz registra, nadležnom poreskom
organu podnese zahtev za brisanje iz evidencije obveznika za PDV.
Zahtev
za brisanje iz evidencije za PDV iz st. 1. i 2. ovog člana obavezno sadrži
podatak o datumu prestanka obavljanja PDV aktivnosti.
Nadležni
poreski organ sprovodi postupak i izdaje potvrdu o brisanju iz evidencije za
PDV.
Organ
nadležan za vođenje registra ne može izvršiti brisanje obveznika iz registra
bez potvrde iz stava 4. ovog člana.
Potvrda
iz člana 38. stav 3. i stava 4. ovog člana sadrži sledeće podatke:
1)
naziv, odnosno ime i prezime i adresu obveznika;
2)
datum izdavanja potvrde o izvršenom evidentiranju za PDV, odnosno brisanju iz
evidencije za PDV;
3)
PIB;
4)
datum otpočinjanja PDV aktivnosti i evidentiranja za PDV, odnosno datum
brisanja iz evidencije za PDV.
Nadležni
poreski organ vodi evidenciju o svim obveznicima PDV kojima su izdate potvrde
iz stava 5. ovog člana.
Član 39
(Brisan)
Član 40
Obveznik
koji je podneo zahtev za brisanje iz evidencije za PDV dužan je da na dan
prestanka PDV aktivnosti:
1)
izvrši popis dobara, uključujući opremu, objekte za vršenje delatnosti i
ulaganja u objekte, kao i datih avansa, po osnovu kojih je imao pravo na
odbitak prethodnog poreza u skladu sa ovim zakonom i da o tome sačini popisnu
listu;
2)
izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza za opremu, objekte i ulaganja u objekte
u skladu sa ovim zakonom;
3)
utvrdi iznos prethodnog poreza za dobra, osim dobara iz tačke 2) ovog stava, i
date avanse.
Iznos
ispravljenog odbitka prethodnog poreza i iznos prethodnog poreza iz stava 1.
tač. 2) i 3) ovog člana obveznik iskazuje kao dugovani u poreskoj prijavi u
skladu sa ovim zakonom.
Popisnu
listu iz stava 1. tačka 1) ovog člana obveznik podnosi uz poresku prijavu iz
stava 2. ovog člana.
Član 41
Ministar
propisuje obrazac evidencione prijave i postupak evidentiranja i brisanja iz
evidencije obveznika za PDV, kao i sadržinu popisne liste iz člana 40. stav 3.
ovog zakona.
Izdavanje računa
Član 42
Obveznik
je dužan da izda račun za svaki promet dobara i usluga.
U
slučaju pružanja vremenski ograničenih ili neograničenih usluga čije je
trajanje duže od godinu dana, obavezno se izdaje periodični račun, s tim što
period za koji se izdaje taj račun ne može biti duži od godinu dana.
Obaveza
izdavanja računa iz st. 1. i 2. ovog člana postoji i ako obveznik naplati
naknadu ili deo naknade pre nego što je izvršen promet dobara i usluga (avansno
plaćanje), s tim što se u konačnom računu odbijaju avansna plaćanja u kojima je
sadržan PDV.
Račun
naročito sadrži sledeće podatke:
1)
naziv, adresu i PIB obveznika - izdavaoca računa;
2)
mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
3)
naziv, adresu i PIB obveznika - primaoca računa;
4)
vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;
5)
datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;
6)
iznos osnovice;
7)
poresku stopu koja se primenjuje;
8)
iznos PDV koji je obračunat na osnovicu;
9)
napomenu o odredbi ovog zakona na osnovu koje nije obračunat PDV;
10)
napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate.
Račun
se izdaje u najmanje dva primerka, od kojih jedan zadržava izdavalac računa, a
ostali se daju primaocu dobara i usluga.
Obveznik
PDV ne izdaje račun za promet dobara i usluga za koji je rešenjem utvrđena
obaveza plaćanja PDV od strane poreskog organa.
Član 43
Račun
iz člana 42. stav 1. ovog zakona je i dokument o obračunu koji izdaje obveznik
kao primalac dobara i usluga, kojim se obračunava naknada za promet dobara i
usluga, ako:
1)
obveznik - primalac dobara i usluga ima pravo da iskaže PDV u računu;
2)
između obveznika koji izdaje i obveznika koji prima dokument o obračunu postoji
saglasnost da obračun prometa dobara i usluga izvrši primalac dobara i usluga;
3)
je dokument o obračunu dostavljen obvezniku koji je isporučio dobra ili uslugu;
4) se
obveznik koji je isporučio dobra i usluge pismeno saglasio sa iskazanim PDV.
Član 44
Ako
obveznik u računu za isporučena dobra i usluge iskaže veći PDV od onog koji u
skladu sa ovim zakonom duguje, dužan je da tako iskazan PDV plati, dok u novom
računu ne ispravi iznos PDV.
Ispravka
PDV iz stava 1. ovog člana vrši se u poreskom periodu u kojem je izdat račun sa
ispravljenim iznosom PDV.
Lice
koje iskaže PDV u računu, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara
ili usluga, duguje iskazani PDV.
Član 45
Ministar
bliže uređuje u kojim slučajevima nema obaveze izdavanja računa ili mogu da se
izostave pojedini podaci u računu, odnosno da se predvide dodatna
pojednostavljenja u vezi sa izdavanjem računa.
Obaveza vođenja evidencije
Član 46
Obveznik
je dužan da, radi pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV, vodi evidenciju koja
obezbeđuje vršenje kontrole.
Ministar
bliže uređuje oblik, sadržinu i način vođenja evidencije.
Član 47
Obveznik
je dužan da čuva evidenciju iz člana 46. ovog zakona i dokumentaciju na osnovu
koje vodi ovu evidenciju do isteka roka zastarelosti za utvrđivanje i naplatu
PDV, odnosno najmanje deset godina po isteku kalendarske godine od momenta prve
upotrebe objekata i završetka ulaganja u objekte iz člana 32. ovog zakona.
Poreski period, podnošenje
poreske prijave, obračun i plaćanje PDV
Član 48
Poreski
period za koji se obračunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je
kalendarski mesec za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan
promet veći od 50.000.000 dinara ili procenjuje da će u narednih 12 meseci
ostvariti ukupan promet veći od 50.000.000 dinara, kao i za obveznika iz člana
36a ovog zakona.
Poreski
period za koji se obračunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je
kalendarsko tromesečje za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario
ukupan promet manji od 50.000.000 dinara ili procenjuje da će u narednih 12
meseci ostvariti ukupan promet manji od 50.000.000 dinara, osim za obveznika iz
člana 36a ovog zakona.
Za
obveznika iz stava 2. ovog člana koji u kalendarskom tromesečju ostvari ukupan
promet veći od 50.000.000 dinara, poreski period je kalendarski mesec počev od
meseca po isteku kalendarskog tromesečja.
Obveznik
iz stava 2. ovog člana, može da podnese nadležnom poreskom organu zahtev za
promenu poreskog perioda u kalendarski mesec, najkasnije do 15. januara tekuće
kalendarske godine.
Odobreni
poreski period iz stava 4. ovog člana traje najmanje 12 meseci.
Za
obveznike koji prvi put započnu PDV aktivnost u tekućoj kalendarskoj godini, nezavisno
od dana registracije za obavljanje delatnosti kada je reč o obvezniku koji se
registruje za obavljanje delatnosti, za tekuću i narednu kalendarsku godinu
poreski period je kalendarski mesec.
Za
poreskog dužnika koji nije obveznik PDV, poreski period je kalendarski mesec.
Član 49
Obveznik
je dužan da obračunava PDV za odgovarajući poreski period na osnovu prometa
dobara i usluga u tom periodu, ako je za njih, u skladu sa ovim zakonom nastala
poreska obaveza, a obveznik je istovremeno i poreski dužnik.
Pri
obračunu PDV uzimaju se u obzir i ispravke iz člana 21. i člana 44. stav 1.
ovog zakona.
PDV
obračunat u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana umanjuje se za iznos prethodnog
poreza u skladu sa čl. 28, 30, 34. i 36a ovog zakona.
Kod
obračuna iznosa prethodnog poreza iz stava 3. ovog člana uzimaju se u obzir i
ispravke iz čl. 31, 31a, 32, 32a, 32b i 40. ovog zakona.
PDV
kod uvoza odbija se od PDV u poreskom periodu u kojem je plaćen.
Poreski
dužnik koji nije obveznik PDV dužan je da za promet dobara i usluga obračuna
PDV za poreski period u kojem je nastala poreska obaveza u skladu sa ovim
zakonom.
Izuzetno
od odredbe stava 1. ovog člana, u slučaju prevoza putnika autobusima, koji vrše
strani obveznici ako se prelazi državna granica, nadležni carinski organ
obračunava PDV za svaki prevoz (u daljem tekstu: pojedinačno oporezivanje
prevoza), pod uslovom uzajamnosti.
Član 50
Obveznik
za koga je poreski period kalendarski mesec podnosi poresku prijavu nadležnom
poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 15 dana po isteku poreskog
perioda.
Obveznik
za koga je poreski period kalendarsko tromesečje podnosi poresku prijavu
nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 20 dana po isteku
poreskog perioda.
Obveznik
podnosi poresku prijavu nezavisno od toga da li u poreskom periodu ima obavezu
plaćanja PDV.
Poresku
prijavu dužni su da podnesu i poreski dužnici koji nisu obveznici PDV u roku od
deset dana po isteku poreskog perioda u kojem je nastala poreska obaveza.
Izuzetno
od st. 1. i 2. ovog člana, obveznik PDV koji se briše iz evidencije za PDV
podnosi poresku prijavu nadležnom poreskom organu na dan podnošenja zahteva za
brisanje.
Poreska
prijava iz stava 5. ovog člana podnosi se za period od dana početka poreskog
perioda u kojem je podnet zahtev za brisanje do dana prestanka obavljanja PDV
aktivnosti.
Član 51
Obveznik
je dužan da za svaki poreski period plati PDV koji je jednak pozitivnoj razlici
između ukupnog iznosa poreske obaveze i iznosa prethodnog poreza, u roku za
podnošenje poreske prijave.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, PDV se plaća:
1) u
roku od 15 dana od dana podnošenja poreske prijave za obveznika PDV iz člana
38a stav 1. ovog zakona;
2)
do dana podnošenja zahteva za brisanje iz registra za obveznika iz člana 38a
stav 2. ovog zakona.
Poreski
dužnici koji nisu obveznici PDV dužni su da plate PDV u roku za podnošenje
poreske prijave.
Član 51a
Obveznik
je dužan da pismeno obavesti nadležni poreski organ o izmenama podataka iz
evidencione prijave koji su od značaja za obračunavanje i plaćanje PDV,
najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka izmene.
Obveznik
je dužan da uz poresku prijavu dostavi nadležnom poreskom organu obaveštenje o:
1)
licu koje nije evidentirano za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim zakonom, a
koje mu je u prethodnih 12 meseci u Republici izvršilo promet sekundarnih
sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima u iznosu većem od
1.000.000 dinara;
2)
poljoprivredniku koji nije evidentiran za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim
zakonom, a koji mu je u prethodnih 12 meseci izvršio promet poljoprivrednih i
šumskih proizvoda i poljoprivrednih usluga u iznosu većem od 1.000.000 dinara.
Obaveštenje
iz stava 2. ovog člana sadrži najmanje podatke o nazivu, odnosno imenu i
prezimenu, kao i adresi i PIB-u lica iz stava 2. tačka 1), odnosno
poljoprivrednika iz stava 2. tačka 2) ovog člana.
Obaveštenje
iz stava 2. ovog člana obveznik dostavlja uz poresku prijavu za poreski period
u kojem mu je lice iz stava 2. tačka 1), odnosno poljoprivrednik iz stava 2.
tačka 2) ovog člana izvršio promet u iznosu većem od 1.000.000 dinara.
X POVRAĆAJ, REFAKCIJA I
REFUNDACIJA POREZA
Povraćaj poreza
Član 52
Ako
je iznos prethodnog poreza veći od iznosa poreske obaveze, obveznik ima pravo
na povraćaj razlike.
Ako
se obveznik ne opredeli za povraćaj iz stava 1. ovog člana, razlika se priznaje
kao poreski kredit.
Poreski
obveznik može da traži povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita iz stava
2. ovog člana podnošenjem zahteva, najranije istekom roka za podnošenje poreske
prijave za tekući poreski period.
Povraćaj
iz st. 1. i 3. ovog člana vrši se najkasnije u roku od 45 dana, odnosno u roku
od 15 dana za obveznike koji pretežno vrše promet dobara u inostranstvo, po
isteku roka za predaju poreske prijave, odnosno od dana podnošenja zahteva iz
stava 3. ovog člana.
Vlada
Republike Srbije propisuje kriterijume na osnovu kojih se utvrđuje šta se, u
smislu ovog zakona, smatra pretežnim prometom dobara u inostranstvo.
Ministar
bliže uređuje postupak ostvarivanja prava na povraćaj PDV, kao i postupak i
uslove za povraćaj PDV umesto poreskog kredita.
Refakcija PDV stranom
obvezniku
Član 53
Refakcija
PDV izvršiće se stranom obvezniku, na njegov zahtev, za promet pokretnih dobara
i pružene usluge u Republici, pod uslovima da:
1)
je PDV za promet dobara i usluga iskazan u računu, u skladu sa ovim zakonom, i
da je račun plaćen;
2)
je iznos PDV za koji podnosi zahtev za refakciju PDV veći od 200 EUR u
dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije;
3)
su ispunjeni uslovi pod kojima bi obveznik PDV mogao ostvariti pravo na odbitak
prethodnog poreza za ta dobra i usluge u skladu sa ovim zakonom;
4)
pruža samo usluge prevoza dobara koje su u skladu sa članom 24. stav 1. tač.
1), 5) i 8) ovog zakona oslobođene poreza, odnosno vrši samo prevoz putnika
koji u skladu sa članom 49. stav 7. ovog zakona podleže pojedinačnom
oporezivanju prevoza i ne vrši drugi promet u Republici.
Refakcija
PDV u slučajevima iz stava 1. ovog člana vrši se pod uslovom uzajamnosti.
Humanitarne organizacije
Član 54
Pravo
na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, imaju organizacije registrovane
za humanitarnu delatnost, za dobra koja im se isporučuju u Republici, pod
uslovom da:
1)
je promet dobara oporeziv;
2)
je PDV za isporučena dobra iskazan u računu, u skladu sa članom 42. ovog
zakona, kao i da je račun plaćen;
3)
su nabavljena dobra otpremljena u inostranstvo, gde se koriste u humanitarne,
dobrotvorne ili obrazovne svrhe.
Tradicionalne crkve i verske
zajednice
Član 55
Pravo
na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, imaju tradicionalne crkve i
verske zajednice - Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolička
crkva, Slovačka Evangelička crkva a.v, Jevrejska zajednica, Reformatorska
hrišćanska crkva i Evangelistička hrišćanska crkva a.v. (u daljem tekstu:
tradicionalne crkve i verske zajednice), za dobra koja im se isporučuju u
Republici ili koja uvoze, kao i za usluge koje im se pružaju, a koji su
neposredno povezani sa verskom delatnošću, pod uslovom da je:
1)
promet dobara i usluga, odnosno uvoz dobara oporeziv;
2)
PDV za isporučena dobra, odnosno pružene usluge iskazan u računu, u skladu sa
članom 42. ovog zakona, kao i da je račun plaćen od strane lica koje ima pravo
na refakciju PDV u skladu sa ovim članom , odnosno da je PDV koji se duguje po
osnovu uvoza dobara prethodno plaćen.
Refakcija PDV diplomatskim i
konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama
Član 55a
Ako
se diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo ili međunarodna organizacija,
odnosno lice iz člana 24. stav 1. tačka 16) ovog zakona ne opredeli da izvrši
nabavku ili uvoz dobara, odnosno primi usluge, namenjene njihovim službenim,
odnosno ličnim potrebama, uz poresko oslobođenje, ima pravo na refakciju PDV.
Pravo
na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, a pod uslovima koji su ovim
zakonom propisani za ostvarivanje poreskog oslobođenja, lica iz stava 1. ovog
člana mogu da ostvare ako:
1)
su isporuke ili uvoz dobara, odnosno pružene usluge oporezive PDV;
2)
je PDV za promet dobara i usluga iskazan u računu, u skladu sa ovim zakonom, i
ako je račun plaćen, odnosno ako je PDV koji se duguje po osnovu uvoza dobara
plaćen;
3)
je ukupna vrednost dobara ili usluga, iskazana u računu, odnosno vrednost
dobara iskazana u carinskom dokumentu, veća od 50 EUR, bez PDV, osim za nabavku
goriva za motorna vozila.
Refakcija PDV stranom
državljaninu
Član 56
Na
zahtev stranog državljanina koji nije obveznik i nema prebivalište u Republici
izvršiće se refakcija PDV pod uslovima iz člana 24. stav 1. tačka 4) ovog
zakona.
Refundacija PDV kupcu prvog
stana
Član 56a
Pravo
na refundaciju PDV za kupovinu prvog stana, na osnovu podnetog zahteva, ima
fizičko lice - punoletni državljanin Republike, sa prebivalištem na teritoriji
Republike, koji kupuje prvi stan (u daljem tekstu: kupac prvog stana).
Kupac
prvog stana može da ostvari refundaciju PDV iz stava 1. ovog člana, pod
sledećim uslovima:
1)
da od 1. jula 2006. godine do dana overe ugovora o kupoprodaji na osnovu kojeg
stiče prvi stan nije imao u svojini, odnosno susvojini stan na teritoriji
Republike;
2)
da je ugovorena cena stana sa PDV u potpunosti isplaćena prodavcu uplatom na
tekući račun prodavca.
Izuzetno
od stava 2. tačka 2) ovog člana, kod kupovine stana pod neprofitnim uslovima od
jedinice lokalne samouprave ili neprofitne stambene organizacije osnovane od
strane jedinice lokalne samouprave za realizaciju aktivnosti uređenih propisima
iz oblasti socijalnog stanovanja, refundacija PDV iz stava 1. ovog člana može
da se ostvari pod uslovom da je na ime ugovorene cene stana sa PDV isplaćen
iznos koji nije manji od iznosa PDV obračunatog za prvi prenos prava
raspolaganja na stanu, na tekući račun prodavca.
Pravo
na refundaciju PDV iz stava 1. ovog člana može se ostvariti za stan čija
površina za kupca prvog stana iznosi do 40 m2, a za članove njegovog
porodičnog domaćinstva do 15 m2 po svakom članu koji nije imao u
svojini, odnosno susvojini stan na teritoriji Republike u periodu iz stava 2.
tačka 1) ovog člana, a za vlasnički udeo na stanu do površine srazmerne
vlasničkom udelu u odnosu na površinu do 40 m2, odnosno do 15 m2.
Ako
kupac prvog stana kupuje stan površine koja je veća od površine za koju u
skladu sa stavom 4. ovog člana ima pravo na refundaciju PDV, pravo na
refundaciju PDV može da ostvari do iznosa koji odgovara površini stana iz stava
4. ovog člana.
Porodičnim
domaćinstvom kupca prvog stana, u smislu stava 4. ovog člana, smatra se
zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda kupca prvog stana, njegovog
supružnika, kupčeve dece, kupčevih usvojenika, dece njegovog supružnika,
usvojenika njegovog supružnika, kupčevih roditelja, njegovih usvojitelja,
roditelja njegovog supružnika, usvojitelja kupčevog supružnika, sa istim
prebivalištem kao kupac prvog stana.
Pravo
na refundaciju PDV iz stava 1. ovog člana nema:
1)
kupac stana koji je ostvario refundaciju PDV po osnovu kupovine prvog stana;
2)
član porodičnog domaćinstva kupca prvog stana za kojeg je kupac prvog stana
ostvario refundaciju PDV, u slučaju kada taj član porodičnog domaćinstva kupuje
stan;
3)
kupac stana koji je stekao prvi stan bez obaveze prodavca da za promet tog
stana plati porez na prenos apsolutnih prava po osnovu kupovine prvog stana u
skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu;
4)
član porodičnog domaćinstva kupca stana koji je stekao prvi stan bez obaveze
prodavca da za promet tog stana plati porez na prenos apsolutnih prava po
osnovu kupovine prvog stana u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na
imovinu, a za koga je ostvareno to poresko oslobođenje.
Nadležni
poreski organ, po sprovedenom postupku, kontrole ispunjenosti uslova za ostvarivanje
prava na refundaciju PDV koji moraju da budu ispunjeni na dan overe ugovora o
kupoprodaji stana, osim uslova iz stava 2. tačka 2), odnosno stava 3. ovog
člana koji mora da bude ispunjen na dan podnošenja zahteva za refundaciju PDV,
donosi rešenje o refundaciji PDV kupcu prvog stana.
Nadležni
poreski organ vodi evidenciju o kupcima prvog stana i članovima porodičnih
domaćinstava kupaca prvog stana za koje su kupci prvog stana ostvarili
refundaciju PDV, kao i o iznosu ostvarene refundacije PDV.
Refundacija PDV za kupovinu
hrane i opreme za bebe
Član 56b
Pravo
na refundaciju PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe, na osnovu podnetog
zahteva, ima roditelj, odnosno staratelj bebe - punoletni državljanin
Republike, sa prebivalištem na teritoriji Republike, koji kupuje hranu i opremu
za bebe (u daljem tekstu: kupac hrane i opreme za bebe).
Kupac
hrane i opreme za bebe može da ostvari refundaciju PDV iz stava 1. ovog člana,
pod uslovima da:
1)
je ukupan neto prihod roditelja, odnosno staratelja bebe u godini koja prethodi
godini u kojoj se podnosi zahtev iz stava 1. ovog člana ostvaren u iznosu
manjem od 981.120 dinara i da je ukupna imovina roditelja, odnosno staratelja
bebe na koju se plaća porez na imovinu u skladu sa propisima kojima se uređuju
porezi na imovinu manja od 23.914.800 dinara;
2)
poseduje fiskalni isečak izdat od strane prodavca u skladu sa propisima kojima
se uređuju fiskalne kase.
Pravo
na refundaciju PDV iz stava 1. ovog člana može se ostvariti do iznosa od 71.540
dinara za bebu starosti do dve godine, i to u prvoj godini starosti do 40.880
dinara, a u drugoj do 30.660 dinara.
Dinarski
iznosi iz stava 2. tačka 1) i stava 3. ovog člana usklađuju se godišnjim
indeksom potrošačkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se
usklađivanje vrši, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove
statistike.
Prilikom
usklađivanja dinarskih iznosa u skladu sa stavom 4. ovog člana osnovice za
usklađivanje su poslednji objavljeni usklađeni iznosi.
Ovlašćuje
se Vlada Republike Srbije da objavi usklađene iznose iz stava 4. ovog člana.
Hranom
i opremom za bebe iz stava 1. ovog člana smatraju se:
1)
mleko za odojčad;
2)
kašice;
3)
krevetac;
4)
kolica;
5)
stolica za hranjenje;
6)
stolica za kola;
7)
pelene.
Nadležni
poreski organ, po sprovedenom postupku kontrole ispunjenosti uslova za
ostvarivanje prava na refundaciju PDV, koji moraju da budu ispunjeni na dan
podnošenja zahteva za refundaciju PDV, donosi rešenje o refundaciji PDV kupcu
hrane i opreme za bebe.
Nadležni
poreski organ vodi evidenciju o refundaciji PDV za kupovinu hrane i opreme za
bebe, kao i o iznosu ostvarene refundacije PDV.
Član 57
Način
i postupak refakcije i refundacije poreza iz čl. 53 - 56b ovog zakona, kao i
šta se smatra dobrima i uslugama neposredno povezanim sa verskom delatnošću u
smislu člana 55. ovog zakona bliže uređuje ministar.
XI POSEBNI PROPISI ZA UVOZ
DOBARA
Član 58
Na
PDV pri uvozu dobara primenjuju se carinski propisi, ako ovim zakonom nije
drukčije određeno.
Član 59
Za
obračun i naplatu PDV pri uvozu dobara nadležan je carinski organ koji sprovodi
carinski postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
XII KAZNENE ODREDBE
Član 60
brisan
Član 60a
brisan
XIII PRELAZNI REŽIM
Član 61
Vlada
Republike Srbije urediće izvršavanje ovog zakona na teritoriji Autonomne
pokrajine Kosovo i Metohija za vreme važenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN
broj 1244.
XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Član 62
Odredbe
ovog zakona primenjuju se na sav promet dobara i usluga i uvoz dobara, koji se
vrše od 1. januara 2005. godine.
Ako
je obveznik za izdate račune ili primljene avanse zaključno sa 31. decembrom
2004. godine, platio porez na promet, a promet dobara, odnosno usluga je nastao
od 1. januara 2005. godine, može da umanji poresku obavezu po osnovu poreza na
dodatu vrednost za isporučena dobra i usluge u poreskom periodu, za iznos
plaćenog poreza na promet.
Ako
se dobra ili usluge isporučuju u delovima u smislu člana 14. stav 4. i člana
15. stav 3. ovog zakona, odredbe ovog zakona primenjuju se na onaj deo prometa
dobara i usluga izvršen od 1. januara 2005. godine, a odredbe zakona kojim se
uređuje porez na promet na deo koji je izvršen zaključno sa 31. decembrom 2004.
godine.
Poreski
obveznik je dužan da sačini spisak izdatih računa i primljenih avansa iz stava
2. ovog člana i spisak dostavi nadležnom poreskom organu najkasnije do 15.
januara 2005. godine.
Član 63
Lice
koje je u 12 meseci koji prethode danu podnošenja evidencione prijave iz člana
37. tačka 1) ovog zakona ostvarilo ili procenjuje da će u narednih 12 meseci
ostvariti ukupan promet proizvoda i usluga veći od 2.000.000 dinara, obavezno
je da nadležnom poreskom organu podnese evidencionu prijavu za PDV najkasnije
do 30. septembra 2004. godine.
Lice
koje je u 12 meseci koji prethode danu podnošenja evidencione prijave iz stava
1. ovog člana ostvarilo ili procenjuje da će u narednih 12 meseci ostvariti
ukupan promet proizvoda i usluga veći od 1.000.000 dinara, može nadležnom
poreskom organu da podnese evidencionu prijavu najkasnije do 30. septembra
2004. godine.
Član 64
Lica
koja su obveznici PDV u skladu sa ovim zakonom, dužna su da na dan 31. decembra
2004. godine izvrše popis zatečenih zaliha duvanskih prerađevina, alkoholnih
pića, kafe, motornog benzina, dizel goriva i lož-ulja, namenjenih daljem
prometu i utvrde iznos poreza na promet proizvoda sadržanog u tim zalihama koji
je obračunat pri nabavci, a koji je plaćen preko kupovne cene ili pri uvozu.
Utvrđeni
iznos poreza iz stava 1. ovog člana, obveznik može da koristi kao prethodni
porez, u skladu sa odredbama ovog zakona, ako te proizvode koristi za vršenje
prometa dobara i usluga, a ima pravo na odbitak prethodnog poreza.
Odbitak
prethodnog poreza iz stava 2. ovog člana može se ostvariti u iznosu koji
odgovara srazmerno izvršenom prometu dobara i usluga u narednim poreskim
periodima.
Obveznik
nema pravo na povraćaj utvrđenog iznosa poreza na promet iz stava 1. ovog
člana.
Popisne
liste iz stava 1. ovog člana, kao i spisak dobavljača, odnosno uvoznih
carinskih deklaracija za proizvode iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan da
dostavi nadležnom poreskom organu najkasnije do 15. januara 2005. godine.
Ministar
bliže uređuje način ostvarivanja prava na odbitak poreza na promet kao
prethodnog poreza.
Član 65
Lica
koja su obveznici PDV u skladu sa ovim zakonom dužna su da na dan 31. decembra
2004. godine izvrše popis novoizgrađenih građevinskih objekata i građevinskih
objekata čija je izgradnja u toku.
Novoizgrađeni
građevinski objekti koji do 31. decembra 2004. godine nisu isporučeni ili nisu
plaćeni, oporezuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.
Za
građevinski objekat čija je izgradnja u toku, a koji se isporučuje od 1.
januara 2005. godine, utvrđuje se vrednost na dan 31. decembra 2004. godine i
oporezuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.
Vrednost
objekta iz stava 3. ovog člana nastala od 1. januara 2005. godine, oporezuje se
u skladu sa ovim zakonom.
Popisne
liste iz stava 1. ovog člana obveznik je dužan da dostavi nadležnom poreskom
organu najkasnije do 15. januara 2005. godine.
Član 66
Na
obaveze obračunavanja i plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga nastale do
31. decembra 2004. godine primenjuje se Zakon o porezu na promet
("Službeni glasnik RS", br. 22/2001, 73/2001, 80/2002 i 70/2003).
Član 67
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dodatu
vrednost ("Službeni list SRJ", br. 74/99, 4/2000, 9/2000, 69/2000 i
70/2001).
1.
januara 2005. godine prestaje da važi Zakon o porezu na promet ("Službeni
glasnik RS", br. 22/2001, 73/2001, 80/2002 i 70/2003) i propisi doneti na
osnovu tog zakona, s tim što će se Uredba o načinu evidentiranja prometa preko
registar kasa sa fiskalnom memorijom i o dinamici uvođenja tih kasa
("Službeni glasnik RS", br. 5/2003, 39/2003, 72/2003, 2/2004 i
31/2004) i propisi doneti na osnovu te uredbe primenjivati do početka primene
zakona kojim će se urediti uvođenje i evidentiranje prometa preko fiskalnih
kasa.
Član 68
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine,
osim odredaba člana 37 tačka 1), člana 63 i odredaba ovog zakona koje sadrže
ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata, koje će se primenjivati od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o izmenama i
dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost
"Sl. glasnik RS", br. 61/2005
Član 30
Lica
koja obavljaju promet dobara i usluga iz člana 25. stav 2. tačka 7) Zakona o
porezu na dodatu vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/04 i 86/04)
za koja je ministarstvo nadležno za poslove zdravlja platilo PDV, za dobra koja
su predmet ugovora o donaciji i humanitarnoj pomoći, imaju pravo na refundaciju
PDV plaćenog pri nabavci dobara u Republici, odnosno pri uvozu, od 1. januara
2005. godine do stupanja na snagu ovog zakona.
Pravo
na refundaciju PDV plaćenog pri nabavci dobara i usluga u Republici, odnosno
pri uvozu dobara, u rokovima iz stava 1. ovog člana, imaju i tradicionalne
crkve i verske zajednice za dobra i usluge koji su neposredno povezani sa
verskom delatnošću.
Ministar
nadležan za poslove finansija bliže određuje postupak ostvarivanja prava na
refundaciju PDV, kao i šta se smatra dobrima i uslugama neposredno povezanim sa
verskom delatnošću, u smislu ovog člana.
Član 31
Odredbe
člana 14. ovog zakona u delu koji se odnosi na podelu prethodnog poreza i način
utvrđivanja srazmernog poreskog odbitka primenjuje se od 1. oktobra 2005.
godine, a u delu koji se odnosi na ispravku srazmernog poreskog odbitka od 1.
januara 2006. godine.
Član 32
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon o izmenama i
dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost
"Sl. glasnik RS", br. 61/2007
Član 25
Obveznik
koji je u 2007. godini ostvario ukupan promet dobara i usluga, osim prometa
opreme i objekata za vršenje delatnosti (u daljem tekstu: ukupan promet), manji
od 2.000.000 dinara, za promet dobara i usluga koji vrši od 1. januara 2008.
godine ne obračunava i ne plaća PDV.
Član 26
Obveznik
koji je u 2007. godini ostvario ukupan promet veći od 2.000.000 dinara, a manji
od 4.000.000 dinara, može da se opredeli za obavezu obračunavanja i plaćanja
PDV ako nadležnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje u roku za
podnošenje poreske prijave za poslednji poreski period 2007. godine.
Pismeno
obaveštenje iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o:
1)
nazivu, adresi i PIB - u obveznika;
2)
mestu i datumu obaveštenja;
3)
iznosu ostvarenog prometa u 2007. godini.
Obveznik
iz stava 1. ovog člana koji nije dostavio pismeno obaveštenje nadležnom
poreskom organu u roku iz stava 1. ovog člana, za promet dobara i usluga koji
vrši od 1. januara 2008. godine ne obračunava i ne plaća PDV.
Član 27
Obveznik
iz člana 25. i člana 26. stav 3. ovog zakona dužan je da sa stanjem na dan 31.
decembra 2007. godine izvrši popis dobara pri čijoj je nabavci ostvario pravo
na odbitak prethodnog poreza, i to:
1)
zaliha dobara nabavljenih od 1. januara 2005. godine;
2)
opreme i objekata za vršenje delatnosti za koje na dan 1. januara 2008. godine
postoji obaveza ispravke odbitka prethodnog poreza;
3)
dobara, osim dobara iz tač. 1) i 2) ovog stava, nabavljenih od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Obveznik
iz stava 1. ovog člana dužan je da utvrdi iznos ostvarenog odbitka prethodnog
poreza za dobra iz stava 1. tač. 1) i 3) ovog člana, da izvrši ispravku odbitka
prethodnog poreza za dobra iz stava 1. tačka 2) ovog člana i da za ta dobra
utvrdi iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza u skladu sa zakonom.
Popisne
liste iz stava 1. ovog člana obveznik je dužan da dostavi nadležnom poreskom
organu najkasnije do 20. januara 2008. godine.
Utvrđeni
iznos ostvarenog odbitka prethodnog poreza i iznos ispravljenog odbitka
prethodnog poreza iz stava 2. ovog člana, obveznik je dužan da plati do 20.
februara 2008. godine.
Ministar
nadležan za poslove finansija će urediti sadržinu popisnih listi iz stava 1.
ovog člana, kao i način utvrđivanja iznosa ostvarenog odbitka prethodnog poreza
iz stava 2. ovog člana.
Član 28
Novčanom
kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj obveznik - pravno
lice, ako:
1)
ne utvrdi iznos ostvarenog i iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza (član
27. stav 2. ovog zakona);
2)
ne dostavi popisne liste u propisanom roku (član 27. stav 3. ovog zakona);
3)
ne plati utvrđeni iznos ostvarenog i iznos ispravljenog odbitka prethodnog
poreza u propisanom roku (član 27. stav 4. ovog zakona).
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se obveznik - preduzetnik novčanom
kaznom od 12.500 do 500.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se obveznik - fizičko lice novčanom
kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.
Član 29
Pravo
na refundaciju PDV iz člana 22. ovog zakona može se ostvariti samo na osnovu
ugovora o kupoprodaji stana overenog posle stupanja na snagu ovog zakona.
Član 30
Propis
iz člana 27. stav 5. ovog zakona ministar nadležan za poslove finansija doneće
u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 31
Odredbe
člana 11, člana 12. stav 2, člana 14. st. 1. i 2. i člana 15. ovog zakona
primenjivaće se od 1. januara 2008. godine.
Član 32
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon o izmenama i
dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost
"Sl. glasnik RS", br. 93/2012
Član 50
Podnošenje
poreske prijave, plaćanje PDV i ostvarivanje prava na povraćaj PDV za poreske
periode u 2012. godini vrši se u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu
vrednost ("Službeni glasnik RS", br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05 i
61/07).
Član 51
Obveznik
PDV koji se opredelio za obavezu plaćanja PDV do 15. januara 2012. godine može
da podnese zahtev za brisanje iz evidencije za PDV u skladu sa ovim zakonom
nadležnom poreskom organu od 1. januara 2014. godine.
Član 52
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2013. godine,
osim odredaba člana 15, člana 26. stav 2. i člana 45, koje će se primenjivati
od 1. oktobra 2012. godine, člana 32, koji će se primenjivati od 31. decembra
2012. godine, kao i odredaba ovog zakona koje sadrže ovlašćenja za donošenje
podzakonskih akata, koje će se primenjivati od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Zakon o izmenama
Zakona o porezu na dodatu vrednost
"Sl. glasnik RS", br. 108/2013
Član 3
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2014. godine.
Zakon o izmenama
Zakona o porezu na dodatu vrednost
"Sl. glasnik RS", br. 142/2014
Član
2
Ovaj zakon stupa na snagu narednog
dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a
primenjivaće se od 1. januara 2015. godine.