ZAKON
O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI
"Sl.
glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr.,
70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005, 62/2006, 63/2006, 61/2007,
20/2009, 72/2009, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012,
47/2013, 108/2013, 68/2014 i 105/2014
Deo
prvi
OSNOVNE
ODREDBE
Glava
prva
PREDMET
ZAKONA
Sadržina
Zakona
Član 1
Ovim
zakonom uređuju se postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih
prihoda na koje se ovaj zakon primenjuje (u daljem tekstu: poreski
postupak), prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih
obveznika i poreska krivična dela i prekršaji.
Ovim
zakonom uređuje se i postupak:
1)
izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova,
kontrole menjačkih poslova, kao i kontrole deviznog poslovanja;
2)
obavljanja poslova državne uprave u oblasti igara na sreću.
Ovim
zakonom obrazuje se Poreska uprava, kao organ uprave u sastavu
ministarstva nadležnog za poslove finansija i uređuju njena
nadležnost i organizacija.
Oblici
javnih prihoda
Član 2
Ovaj
zakon primenjuje se na sve javne prihode koje naplaćuje Poreska
uprava, ako drugim poreskim zakonom nije drukčije uređeno (u daljem
tekstu: porez).
Ovaj
zakon primenjuje se i na kamate po osnovu dospelog, a neplaćenog
poreza i troškove postupka prinudne naplate poreza (u daljem tekstu:
sporedna poreska davanja).
Član 2a
Ovaj
zakon primenjuje se i na izvorne javne prihode jedinica lokalne
samouprave koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u
javnopravnom odnosu, kao i na sporedna poreska davanja po tim
osnovama.
Kod
utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda i sporednih poreskih
davanja iz stava 1. ovog člana, izdavanja prekršajnog naloga, kao i
kod podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka za
poreske prekršaje nadležnom prekršajnom sudu, nadležni organ
jedinice lokalne samouprave ima prava i obaveze koje po ovom zakonu
ima Poreska uprava, osim prava i obaveza koje se odnose na:
1)
identifikaciju i registraciju poreskih obveznika;
2)
procenu poreske osnovice metodom parifikacije i metodom unakrsne
procene;
3)
otkrivanje poreskih krivičnih dela;
4)
odlučivanje po pravnim lekovima uloženim protiv poreskih upravnih
akata koje donesu organizacione jedinice Poreske uprave, odnosno
protiv poreskih upravnih akata koje od 1. januara 2013. godine donesu
jedinice lokalnih samouprava u poreskom postupku za izvorne javne
prihode iz stava 1. ovog člana;
4a)
(brisana)
5)
(brisana)
6)
ostala prava i obaveze Poreske uprave sadržane u odredbama člana
160. tač. 1a), 7b), 9), 11b), 12) i 13a)-13d), čl. 161, 164. i
167-171. ovog zakona.
Član 2b
Odredbe
ovog zakona kojima su uređena ovlašćenja Poreske uprave, prava i
obaveze poreskih obveznika, ovlašćenja poreskih inspektora i
poreskih izvršitelja Poreske uprave, shodno se primenjuju i na
ovlašćenja jedinice lokalne samouprave, odnosno na prava i obaveze
obveznika izvornih javnih prihoda iz člana 2a stav 1. ovog zakona,
na ovlašćenja poreskih inspektora jedinice lokalne samouprave i
poreskih izvršitelja jedinice lokalne samouprave, u postupku
utvrđivanja, naplate i kontrole izvornih prihoda jedinice lokalne
samouprave na koje se primenjuje ovaj zakon.
Odredbe
ovog zakona kojima se uređuje prenos prava svojine na pokretnim i
nepokretnim stvarima na Republiku Srbiju u postupku prinudne naplate
javnih prihoda koji pripadaju budžetu Republike Srbije, shodno se
primenjuju i na prenos prava svojine na pokretnim i nepokretnim
stvarima na jedinicu lokalne samouprave u postupku prinudne naplate
izvornih javnih prihoda jedinice lokalne samouprave.
Odnos
prema drugim zakonima
Član 3
Ako
je drugim zakonom pitanje iz oblasti koju uređuje ovaj zakon uređeno
na drukčiji način, primenjuju se odredbe ovog zakona.
Ako
ovim zakonom nije drukčije propisano, poreski postupak se sprovodi
po načelima i u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti
upravni postupak.
U
postupku koji vodi Poreska uprava u vezi sa izdavanjem i oduzimanjem
ovlašćenja, odobrenja, dozvola, saglasnosti i dr., primenom zakona
kojim se uređuje devizno poslovanje, odnosno zakona kojim se uređuju
igre na sreću, shodno se primenjuje zakon kojim se uređuje opšti
upravni postupak, ako tim zakonima nije drukčije određeno.
Glava
druga
NAČELA
PORESKOG POSTUPKA
Načelo
zakonitosti
Član 4
Poreska
uprava je dužna da ostvaruje sva prava i obaveze iz poreskopravnog
odnosa u skladu sa zakonom.
U
slučajevima kada je Poreska uprava ovlašćena da deluje na osnovu
diskrecionih ovlašćenja, dužna je da deluje u skladu sa svrhom tih
ovlašćenja i u okviru zakona.
Poreska
uprava je dužna da utvrđuje sve činjenice koje su bitne za
donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju
činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom obvezniku.
Načelo
vremenskog važenja poreskih propisa
Član 5
Poreska
obaveza utvrđuje se na osnovu propisa koji su bili na snazi u vreme
njenog nastanka, osim ako je, u skladu s ustavom i zakonom, za
pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno dejstvo.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, poreska obaveza po osnovu poreza na imovinu
za kalendarske godine koje slede godini u kojoj je nastala poreska
obaveza, utvrđuje se na osnovu zakona kojim se uređuju porezi na
imovinu koji je na snazi na dan 1. januara kalendarske godine za koju
se poreska obaveza utvrđuje, osim ako je, u skladu s ustavom i
zakonom, za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno
dejstvo.
Radnje
u poreskom postupku regulisane su propisima koji su na snazi u vreme
kada se preduzimaju.
Načelo
omogućavanja uvida u činjenice
Član 6
Pre
donošenja akta kojim se utvrđuju obaveze i prava poreskog
obveznika, Poreska uprava je dužna da, na njegov zahtev, omogući
poreskom obvezniku uvid u pravnu i činjeničnu osnovu za donošenje
akta.
Načelo
čuvanja službene tajne u poreskom postupku
Član 7
Službenom
tajnom u poreskom postupku (u daljem tekstu: službena tajna), u
smislu ovog zakona, smatraju se i čuvaju kao službena tajna:
1)
svaki dokument, informacija, podatak ili druga činjenica o poreskom
obvezniku do kojih su službena lica i sva druga lica koja učestvuju
u poreskom postupku došla u poreskom, prekršajnom, predistražnom
ili sudskom postupku;
2)
podaci o tehničkim pronalascima ili patentima, kao i svi drugi
podaci o tehnološkim postupcima koje primenjuje poreski obveznik, do
kojih su službena lica i sva druga lica koja učestvuju u poreskom
postupku došla u poreskom, prekršajnom, predistražnom ili sudskom
postupku.
Povreda
službene tajne ugrožava interes poreskih obveznika i javni interes
Republike, koji pretežu nad interesom za pristup informacijama od
javnog značaja koje predstavljaju službenu tajnu, a zbog čijeg bi
odavanja mogle nastupiti teške pravne ili druge posledice po
interese zaštićene ovim zakonom.
Službenu
tajnu dužna su da čuvaju sva službena lica i druga lica koja
učestvuju u poreskom, prekršajnom, predistražnom i sudskom
postupku.
Obaveza
čuvanja službene tajne odnosi se i na lica iz stava 1. ovog člana
kada im prestane radni odnos, odnosno svojstvo u kojem su došli do
saznanja o dokumentima, činjenicama, odnosno podacima iz stava 1.
ovog člana.
Obaveza
čuvanja službene tajne je povređena ako se dokumenti, činjenice,
odnosno podaci iz stava 1. ovog člana neovlašćeno koriste ili
objave.
Obaveza
čuvanja službene tajne nije povređena:
1)
radnjom sa kojom se poreski obveznik pismeno saglasi;
2)
ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak ne mogu
povezati sa određenim poreskim obveznikom;
3)
ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak iznose tokom
poreskog, prekršajnog, predistražnog ili sudskog postupka;
4)
ako se radi o poreskom identifikacionom broju (u daljem tekstu: PIB)
poreskog obveznika;
5)
ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak koriste od
strane nadležnog organa u postupku otkrivanja krivičnih dela ili
prekršaja;
6)
ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak, u skladu sa
odredbama člana 157. ovog zakona, dostavljaju ovlašćenom licu
poreskog organa strane države u postupku razmene informacija i
pružanja pravne pomoći;
7)
ako se poreskom jemcu omogući uvid u podatke o poreskom obvezniku,
bitne za regulisanje obaveza koje proističu iz njegovog odnosa prema
poreskom obvezniku;
8)
ako su određeni dokument, činjenica, odnosno podatak u vezi sa
postojanjem poreskog duga.
Poreska
uprava kvartalno, sa presekom stanja na poslednji dan u poslednjem
mesecu kvartala, objavljuje na svojoj internet strani naziv, odnosno
ime i prezime, PIB i iznos poreskog duga poreskih dužnika, i to
pravnih lica sa poreskim dugom u iznosu od 20.000.000 dinara i višem
i preduzetnika sa poreskim dugom u iznosu od 5.000.000 dinara i
višem, čime obaveza čuvanja službene tajne nije povređena.
Načelo
postupanja u dobroj veri
Član 8
Strane
u poreskom postupku dužne su da postupaju u dobroj veri.
Učestalost
i trajanje poreske kontrole ograničavaju se na nužnu meru.
Načelo
fakticiteta
Član 9
Poreske
činjenice utvrđuju se prema njihovoj ekonomskoj suštini.
Ako
se simulovanim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, za
utvrđivanje poreske obaveze osnovu čini disimulovani pravni posao.
Kada
su na propisima suprotan način ostvareni prihodi, odnosno stečena
imovina, Poreska uprava će utvrditi poresku obavezu u skladu sa
zakonom kojim se uređuje odgovarajuća vrsta poreza.
Glava
treća
STRANKE
U PORESKOM POSTUPKU
Sadržina
poreskopravnog odnosa
Član 10
Poreskopravni
odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom
postupku Poreske uprave s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, s
druge strane, kojim se uređuje:
1)
obaveza plaćanja poreza, obaveza obezbeđenja poreske obaveze i
obaveza plaćanja sporednih poreskih davanja od strane fizičkog,
odnosno pravnog lica i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje
ovih obaveza;
2)
obaveza fizičkog, odnosno pravnog lica da, u skladu sa zakonom,
utvrdi porez, odnosno, po odbitku, naplati porez u ime poreskog
obveznika, vodi propisano računovodstvo, podnosi poreske prijave,
dostavlja Poreskoj upravi traženu dokumentaciju i podatke, ne
obavlja plaćanja na način drukčiji od propisanog, dozvoli pregled
svog poslovanja službenom licu Poreske uprave i druge zakonom
utvrđene obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja, u cilju
blagovremenog i pravilnog plaćanja poreza, kao i pravo Poreske
uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza.
U
poreskopravnom odnosu iz stava 1. ovog člana, fizičko, odnosno
pravno lice ima pravo:
1)
na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih
poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza kada je to drugim
poreskim zakonom predviđeno;
2)
na poresku refakciju, odnosno na refundaciju poreza u skladu sa
poreskim zakonom;
3)
da koristi poreski kredit u odnosu na poresku obavezu, odnosno
obavezu po osnovu sporednih poreskih davanja;
4)
da koristi više ili pogrešno plaćeni porez odnosno sporedna
poreska davanja za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem
preknjižavanja.
Ako
se lice iz stava 2. ovog člana opredeli za povraćaj više ili
pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i
za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje
dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza,
Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva,
ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.
Poreski
kredit je iznos za koji se umanjuje poreska obaveza.
Druga
prava fizičkog, odnosno pravnog lica i obaveze Poreske uprave iz
poreskopravnog odnosa uređeni su ovim zakonom.
Ako
poreski obveznik predaje dokument na jeziku i pismu koji kod poreskog
organa nisu u službenoj upotrebi u skladu sa zakonom kojim se
uređuju službena upotreba jezika i pisama, poreski organ će
odrediti rok koji ne može biti kraći od pet dana u kojem će
poreski obveznik dostaviti overeni prevod na srpski jezik.
Ako
poreski obveznik u ostavljenom roku ne dostavi overeni prevod iz
stava 6. ovog člana, smatra se da dokument nije ni podnet.
Poreska
uprava u poreskom postupku
Član 11
Poreska
uprava, u okviru poslova državne uprave, vodi prvostepeni i
drugostepeni poreski postupak, jedinstveni registar poreskih
obveznika i poresko računovodstvo, procenjuje tržišnu vrednost
nepokretnosti u skladu sa zakonom, otkriva poreska krivična dela i
prekršaje i njihove izvršioce, nadležnom prekršajnom sudu podnosi
zahteve za pokretanje prekršajnog postupka za poreske prekršaje,
prekršaje propisane zakonom koji uređuje fiskalne kase, prekršaje
iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova shodno zakonu kojim
je uređeno devizno poslovanje, kao i prekršaje iz oblasti igara na
sreću, izdaje prekršajne naloge za ove prekršaje i obavlja druge
poslove određene ovim zakonom.
Poreska
uprava samostalno izvršava poslove iz stava 1. ovog člana na
celokupnoj teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika) i
organizuje se tako da obezbeđuje funkcionalno jedinstvo u
sprovođenju poreskih propisa.
U
cilju obezbeđenja jedinstvenog sprovođenja propisa iz nadležnosti
ministarstva nadležnog za poslove finansija, akti (objašnjenja,
mišljenja, instrukcije, uputstva i sl.) o primeni tih propisa koje
daje ministar nadležan za poslove finansija, odnosno lice koje on
ovlasti, obavezujući su za postupanje Poreske uprave.
Akti
iz stava 3. ovog člana objavljuju se na internet stranama
ministarstva nadležnog za poslove finansija i Poreske uprave.
Poreski
obveznici i drugi poreski dužnici
Član 12
Poreski
dužnik je fizičko ili pravno lice koje duguje određenu radnju iz
poreskopravnog odnosa iz člana 10. ovog zakona.
Poreski
obveznik je poreski dužnik koji je obavezan da plati porez, odnosno
sporedno poresko davanje.
Drugi
poreski dužnici su:
1)
poreski jemac koji odgovara za plaćanje obveznikovog poreskog duga,
za slučaj da poreski obveznik taj dug ne plati o dospelosti;
2)
isplatilac prihoda poreskom obvezniku (u daljem tekstu: poreski
platac) koji je dužan da obračuna i po odbitku plati propisani
porez na taj prihod, u ime i za račun poreskog obveznika, na
odgovarajući uplatni račun;
3)
poreski posrednik koji je dužan da sa računa poreskog dužnika
(poreskog obveznika ili poreskog placa) na osnovu njihovog naloga za
prenos sredstava obustavi i po odbitku uplati utvrđeni porez, u
svoje ime, a za račun poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, na
odgovarajući uplatni račun;
4)
ostala pravna i fizička lica koja duguju kakvu radnju iz
poreskopravnog odnosa iz člana 10. ovog zakona.
Poreski
obveznici i drugi poreski dužnici (u daljem tekstu: poreski
obveznici) stranke su u poreskom postupku.
Opšte
odredbe o zastupanju
Član 13
Poreski
obveznik može učestvovati u poreskopravnom odnosu preko svog
punomoćnika ili zakonskog zastupnika, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
Ako
poreski obveznik lično učestvuje u poreskopravnom odnosu, može da
ima i punomoćnika, a ako punomoćnik u njegovo ime učestvuje u
poreskopravnom odnosu, može i lično da učestvuje.
Poreski
punomoćnik
Član 14
Punomoćnik
poreskog obveznika (u daljem tekstu: poreski punomoćnik) je fizičko,
odnosno pravno lice - rezident Republike koje u granicama dobijenog
punomoćja, u ime i za račun poreskog obveznika izvršava poslove u
vezi sa poreskim obavezama obveznika (prima poreske akte, podnosi
poreske prijave, plaća porez i dr.).
Poreski
obveznik fizičko, odnosno pravno lice - nerezident Republike (u
daljem tekstu: nerezident) koji nema stalnu poslovnu jedinicu na
teritoriji Republike, odnosno koji ostvaruje prihode ili stiče
imovinu na teritoriji Republike van poslovanja svoje stalne poslovne
jedinice, dužan je da u roku od deset dana od dana početka
ostvarivanja prihoda, odnosno sticanja imovine podložne oporezivanju
na teritoriji Republike, obavesti Poresku upravu u sedištu o licu
koje je njegov poreski punomoćnik.
Ako
nerezident ostvaruje prihode koji se oporezuju po odbitku, za koje
poreski obveznik nije dužan da podnese poresku prijavu, neće
postojati obaveza određivanja punomoćnika.
Zakonski
zastupnik, poslovođa preduzetnika i privremeni staralac zaostavštine
Član 15
Zakonski
zastupnici fizičkih lica (roditelji maloletnog lica, staralac
poslovno nesposobnog štićenika i dr.) i pravnih lica (fizičko lice
koje je kao takvo upisano u propisani registar), kao i poslovođa
preduzetnika i privremeni staralac zaostavštine, ispunjavaju poreske
obaveze lica koja zastupaju.
Ako
preduzetnik nema poslovođu, odnosno ako nije postavljen privremeni
staralac na zaostavštini, poreske obaveze iz stava 1. ovog člana
ispunjava preduzetnik, odnosno naslednici kao solidarni poreski
dužnici.
Zastupnik
po službenoj dužnosti
Član 16
Poreska
uprava, po službenoj dužnosti, iz reda poreskih savetnika ili
advokata postavlja zastupnika:
1)
poreskom obvezniku čije se sedište ne nalazi u mestu i na adresi
navedenoj u prijavi za registraciju propisanoj aktom iz člana 27.
stav 5. ovog zakona ili u evidencionoj prijavi za PDV, koja je
uređena propisima o porezu na dodatu vrednost;
2)
nerezidentu koji nije u roku iz člana 14. stav 2. ovog zakona
obavestio Poresku upravu o svom poreskom punomoćniku;
3)
nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreskog postupka;
4)
poreskom obvezniku koji očigledno izbegava da učestvuje u poreskom
postupku, ako je njegovo učešće obavezno.
Ako
je poreski obveznik fizičko lice koje nije poslovno sposobno, a nema
zakonskog zastupnika, Poreska uprava postavlja zastupnika po
službenoj dužnosti iz reda lica iz stava 1. ovog člana i o tome
odmah obaveštava organ starateljstva.
Zaključak
o postavljenju zastupnika po službenoj dužnosti dostavlja se
zastupniku i objavljuje na oglasnoj tabli Poreske uprave.
Protiv
zaključka iz stava 3. ovog člana žalba nije dozvoljena.
Nagradu
i nadoknadu troškova zastupnika po službenoj dužnosti isplaćuje
Poreska uprava, prema tarifi koju propisuje ministar nadležan za
poslove finansija (u daljem tekstu: ministar).
Poreska
uprava ima pravo na povraćaj sredstava iz stava 5. ovog člana od
poreskog obveznika.
Poreski
savetnik
Član 17
Poreski
savetnik je lice koje obavlja poslove poreskog savetovanja poreskog
obveznika u poreskom postupku.
Ako
poreski savetnik nastupa i kao poreski punomoćnik poreskog
obveznika, mora imati punomoćje za obavljanje poslova iz člana 14.
ovog zakona.
Obavljanje
delatnosti poreskog savetovanja uređuje se posebnim zakonom.
Glava
četvrta
PORESKA
OBAVEZA
Pojam i
nastanak poreske obaveze
Član 18
Obaveza
plaćanja poreza iz člana 10. stav 1. tačka 1) ovog zakona (u
daljem tekstu: poreska obaveza) predstavlja dužnost poreskog
obveznika da plati utvrđeni porez, pod uslovima propisanim ovim
zakonom ili drugim poreskim zakonom.
Poreski
obveznik odgovara za ispunjenje poreske obaveze od momenta kada su
nastale činjenice za koje je poreskim zakonom propisano da stvaraju
poresku obavezu.
Odredbe
o poreskoj obavezi primenjuju se i na obavezu plaćanja sporednih
poreskih davanja, osim ako je ovim zakonom drukčije propisano.
Iznos
utvrđenog poreza iz stava 1. ovog člana smatra se dugovanim
porezom.
Ispunjenje
poreske obaveze
Član 19
Ispunjenje
poreske obaveze sastoji se u plaćanju, o dospelosti, dugovanog
iznosa poreza.
Poresku
obavezu:
1)
ispunjava poreski obveznik neposredno;
2)
ispunjava drugo lice, kada je ovim zakonom ili drugim poreskim
zakonom propisano da je odgovorno za ispunjenje poreske obaveze
poreskog obveznika;
3)
može da ispuni drugo lice koje prema poreskom zakonu nije odgovorno
za ispunjenje poreske obaveze.
Poreski
obveznici - pravna lica, preduzetnici ili fizička lica koja
obavljaju delatnost, čiji su računi u trenutku plaćanja blokirani
radi izvršenja prinudne naplate kod organizacije nadležne za
prinudnu naplatu, mogu međusobne novčane obaveze izmirivati i
ugovaranjem promene poverioca, odnosno dužnika u određenom
obligacionom odnosu (asignacija, cesija i dr.), isključivo radi
ispunjenja obaveza po osnovu javnih prihoda na koje se primenjuje
ovaj zakon.
Ispunjenje
poreske obaveze u slučaju likvidacije ili stečaja
Član 20
Poresku
obavezu pravnog lica u likvidaciji ispunjava likvidacioni upravnik iz
novčanih sredstava pravnog lica, uključujući prihode od prodaje
imovine.
Poresku
obavezu poslovne jedinice pravnog lica u likvidaciji neposredno
ispunjava pravno lice čiji je deo ta jedinica, a ako je u
likvidaciji i pravno lice, poresku obavezu ispunjava likvidacioni
upravnik.
Ako
pravno lice u likvidaciji nema dovoljno novčanih sredstava da ispuni
poresku obavezu u celosti, uključujući i prihode od prodaje
imovine, preostali poreski dug platiće osnivači, odnosno članovi
pravnog lica, ako su, u skladu sa zakonom, statutom ili osnivačkim
aktom pravnog lica solidarno odgovorni za obaveze pravnog lica.
Ispunjenje
poreske obaveze u slučaju stečaja poreskog obveznika uređeno je
zakonom kojim se uređuje stečaj.
Ispunjenje
poreske obaveze u slučaju statusnih promena
Član 21
Poresku
obavezu pravnog lica koje prestaje da postoji u statusnoj promeni
ispunjava pravni sledbenik, bez obzira da li je pre okončanja
postupka statusne promene znao da pravni prethodnik nije ispunio,
delimično ili u potpunosti, svoju poresku obavezu.
Sporedna
poreska davanja u vezi sa neispunjenom poreskom obavezom pravnog lica
koje prestaje da postoji u statusnoj promeni padaju na teret pravnog
sledbenika.
Rok
za ispunjenje poreske obaveze pravnog lica koje prestaje da postoji u
statusnoj promeni ne menja se ako je ispunjenje te obaveze prešlo na
pravnog sledbenika.
Pravni
sledbenik na kojeg je prešla poreska obaveza jednog ili više
pravnih lica koja prestaju da postoje u statusnoj promeni je:
1)
u slučaju spajanja - pravno lice koje je nastalo spajanjem dva ili
više pravnih lica, poreskih obveznika;
2)
u slučaju pripajanja - pravno lice kome se jedno ili više pravnih
lica, poreskih obveznika pripojilo;
3)
u slučaju podele - pravna lica nastala deobom poreskog obveznika.
Ako
postoji više pravnih sledbenika, svi su oni neograničeno solidarno
odgovorni za poresku obavezu pravnog prethodnika.
Promena
organizacionog ili svojinskog oblika pravnog lica ne utiče na
ispunjenje poreske obaveze.
Ispunjenje
poreske obaveze u slučaju smrti fizičkog lica, poslovne
nesposobnosti ili proglašenja fizičkog lica za nestalo
Član 22
Poresku
obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti
nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u
momentu prihvatanja nasledstva.
Ako
ostavilac nema naslednika ili se nijedan od naslednika ne prihvati
nasledstva, ostaviočeva poreska obaveza se otpisuje.
Poresku
obavezu poslovno nesposobnog fizičkog lica ili odsutnog fizičkog
lica kome se ne zna prebivalište ispunjava zastupnik iz imovine
poreskog obveznika.
Ako
imovina lica iz stava 3. ovog člana nije dovoljna da se namiri dug
po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja, nenamireni deo duga se
otpisuje.
Ako
prestanu razlozi iz stava 3. ovog člana zbog kojih je licu određen
zastupnik, rešenje o otpisu poreskog duga će se ukinuti, ali se za
period od dana kada je nenamireni poreski dug tog lica dospeo do dana
kada su razlozi prestali, kamata ne obračunava.
Prestanak
poreske obaveze
Član 23
Poreska
obaveza prestaje:
1)
naplatom poreza;
2)
zastarelošću poreza;
3)
otpisom poreza;
4)
na drugi zakonom propisani način.
Neplaćena
poreska obaveza poreskog obveznika - pravnog lica nad kojim je
pravosnažnim rešenjem zaključen stečajni postupak bankrotstvom,
prestaje, osim ako je radi njene naplate upisano založno pravo u
javnim knjigama ili registrima, odnosno ako je, pored poreskog
obveznika, drugo lice odgovorno za njeno ispunjenje.
Glava
peta
PRAVA
I OBAVEZE PORESKIH OBVEZNIKA
Prava
poreskih obveznika
Član 24
Poreski
obveznik, u skladu sa ovim zakonom, ima pravo da:
1)
od Poreske uprave besplatno dobije informacije o poreskim propisima
iz kojih proizlazi njegova poreska obaveza, a ako je neuk i osnovnu
pravnu pomoć, što omogućuje da prijavi i plati porez i obračuna i
plati sporedna poreska davanja, u skladu sa propisima;
2)
u pismenom obliku dobije odgovor na pitanje koje je u takvom obliku
postavio Poreskoj upravi, a tiče se njegove poreske situacije;
3)
zahteva da se Poreska uprava i njeni službenici ophode prema njemu
sa poštovanjem i uvažavanjem;
4)
se o njemu prikupljeni podaci u poreskom postupku od strane Poreske
uprave čuvaju kao službena tajna i koriste, odnosno čine dostupnim
drugim licima, odnosno organima ili organizacijama, na način uređen
u članu 7. ovog zakona;
5)
Poreska uprava poštuje njegovu privatnost;
6)
ostvari uvid u podatke o utvrđivanju i naplati poreza koji se o
njemu vode kod Poreske uprave i zahteva izmenu nepotpunih ili
netačnih podataka;
7)
zastupa vlastite interese pred Poreskom upravom neposredno ili putem
punomoćnika;
8)
na propisan način koristi poreske olakšice;
9)
na propisan način i u propisanim rokovima dobije refakciju,
refundaciju, odnosno povraćaj više ili pogrešno naplaćenog
poreza;
10)
prisustvuje tokom terenske poreske kontrole;
11)
dobije obrazloženje akata donetih u postupku poreske kontrole;
12)
daje obaveštenja poreskim organima u poreskom postupku;
13)
koristi pravna sredstva u poreskom postupku;
14)
koristi i druga prava utvrđena ovim zakonom i drugim poreskim
zakonima.
Poreski
obveznik čija su prava iz stava 1. ovog člana povređena ima pravo
na sudsku zaštitu.
Ako
sud utvrdi da su prava poreskog obveznika povređena, naknada
pretrpljene štete i sudski troškovi padaju na teret budžeta
Republike, odnosno na teret budžeta jedinica lokalne samouprave.
Obaveze
poreskog obveznika
Član 25
Poreski
obveznik, u skladu sa ovim zakonom, obavezan je da:
1)
u propisanom roku podnese prijavu za registraciju Poreskoj upravi,
osim obveznika za čiju je registraciju, odnosno upis u registar,
nadležna Agencija za privredne registre i prijavi sve kasnije izmene
podataka u prijavi koji se ne prijavljuju Agenciji za privredne
registre;
2)
podnese poresku prijavu Poreskoj upravi na propisanom obrascu, u roku
i na način uređen poreskim propisima;
3)
podnese dokumentaciju i pruži informacije koje zahteva Poreska
uprava, u skladu sa poreskim propisima;
4)
vodi propisane poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja;
5)
u zakonskim rokovima tačno obračunava porez, kada je po zakonu
dužan da to sam čini;
6)
plaća porez na način, pod uslovima i u roku propisanom zakonom;
7)
ne ometa i ne sprečava službena lica koja učestvuju u poreskom
postupku u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti;
8)
obavesti Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke,
druge finansijske organizacije, poštanske štedionice ili druge
organizacije koja obavlja platni promet (u daljem tekstu: banka) u
Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija ili u inostranstvu - u roku od
15 dana od dana otvaranja, odnosno zatvaranja računa;
9)
bude prisutan tokom poreske kontrole;
10)
izvršava druge obaveze utvrđene ovim zakonom i drugim poreskim
zakonima.
Glava
šesta
IDENTIFIKACIJA
I REGISTRACIJA PORESKIH OBVEZNIKA
Poreski
identifikacioni broj
Član 26
U
cilju identifikacije poreskih obveznika, Poreska uprava dodeljuje
fizičkim licima, preduzetnicima, pravnim licima i stalnim poslovnim
jedinicama nerezidentnog pravnog lica PIB.
Ne
može se dodeliti PIB:
1)
pravnom licu čiji osnivač - pravno lice, preduzetnik ili fizičko
lice ima dospele, a neizmerene obaveze po osnovu javnih prihoda
nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti;
2)
pravnom licu čiji je osnivač fizičko lice koje je istovremeno
osnivač i drugog privrednog subjekta koji ima neizmirenih obaveza po
osnovu javnih prihoda u vezi sa obavljanjem delatnosti;
3)
pravnom licu nastalom statusnom promenom izdvajanja uz osnivanje,
odnosno mešovitog izdvajanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju
privredna društva, ako pravno lice koje je predmet podele ima
neizmerene obaveze po osnovu javnih prihoda;
4)
preduzetniku koji ima dospele, a neizmirene obaveze po osnovu javnih
prihoda, nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti.
Izuzetno
od stava 2. ovog člana, Poreska uprava dodeliće PIB ako su dospele
a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda do 100.000 dinara i
ukoliko ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana
podnošenja zahteva za dodelu PIB, odnosno u tom roku bude pružena
neopoziva bankarska garancija ili menica avalirana od strane poslovne
banke.
Pravnim
licima, preduzetnicima i drugim subjektima za čiju registraciju je
nadležna Agencija za privredne registre, PIB se dodeljuje preko te
Agencije, u roku propisanom zakonom kojim se uređuje registracija
privrednih subjekata.
Za
subjekte iz stava 4. ovog člana registraciona prijava za dodelu PIB
podnosi se preko Agencije za privredne registre, u okviru
registracione prijave osnivanja.
Prilikom
odlučivanja po zahtevu za dodelu PIB iz stava 4. ovog člana neće
se utvrđivati postojanje smetnji za dodelu PIB iz stava 2. ovog
člana.
Ukoliko
Poreska uprava u roku iz stava 4. ovog člana, na osnovu podataka iz
svoje evidencije i evidencije drugih nadležnih organa utvrdi da
prijava sadrži podatke koji nisu verodostojni ili su protiv osnivača
subjekta iz tog stava izrečene zaštitne mere, odnosno mere
bezbednosti zabrane vršenja delatnosti u prekršajnom ili krivičnom
postupku, doneće u tom roku rešenje o odbijanju zahteva za dodelu
PIB.
Ako
Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da su u vreme dodele PIB
postojale smetnje za dodelu PIB iz st. 2. i 7. ovog člana, Poreska
uprava će rešenjem privremeno oduzeti dodeljeni PIB - do
otklanjanja tih smetnji, a primerak rešenja dostaviće banci i
organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu iz novčanih sredstava na
računu obveznika.
Ministar,
u sporazumu sa ministrom nadležnim za poslove ekonomije i
regionalnog razvoja, bliže će urediti sadržinu registracione
prijave iz stava 5. ovog člana, kao i rok, način i postupak
odlučivanja po zahtevu za dodelu PIB subjektima iz stava 4. ovog
člana.
U
svemu ostalom što nije uređeno odredbama ovog člana u pogledu
dodele i oduzimanja PIB subjektima iz stava 4. ovog člana,
primenjivaće se odredbe ovog zakona kojim je uređena dodela i
oduzimanje PIB ostalim subjektima.
PIB
je jedinstveni i jedini broj fizičkog lica, preduzetnika i pravnog
lica za sve javne prihode i zadržava se do prestanka postojanja,
odnosno smrti tog lica.
PIB
se koristi u poreskom postupku i obavezno se unosi u:
1)
akt koji poreski obveznik podnosi Poreskoj upravi, organizacijama
obaveznog socijalnog osiguranja, drugim državnim organima i
organizacijama i organima teritorijalne autonomije i lokalne
samouprave;
2)
akt koji Poreska uprava dostavlja poreskom obvezniku;
3)
dokument kojim poreski obveznik plaća porez i sporedna poreska
davanja;
4)
nalog kojim se banci nalaže plaćanje poreza i sporednih poreskih
davanja;
5)
akt koji poreski obveznik podnosi organima i organizacijama nadležnim
za vođenje registra i računa, u smislu čl. 29. i 30. ovog zakona.
Ako
poreski obveznik ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za
registraciju, odnosno ne podnese dokumentaciju i pruži informacije
koje zahteva Poreska uprava u roku od pet dana od dana nastanka
izmene podataka, odnosno od dana prijema zahteva za dostavljanje
dokumentacije i informacija, Poreska uprava rešenjem oduzima
poreskom obvezniku dodeljeni PIB do ispunjenja obaveze iz člana 25.
tač. 1) i 3) ovog zakona, a primerak rešenja dostavlja banci i
organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu iz novčanih sredstava na
računu obveznika.
U
slučaju iz stava 13. ovog člana, kao i u drugim slučajevima
oduzimanja PIB, banka je dužna da obustavi izvršenje naloga
poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od
momenta prijema rešenja, osim u svrhu izmirivanja obaveza po osnovu
poreza i sporednih poreskih davanja.
Pri
osnivanju privrednih subjekata u postupku statusne promene kod koje
privredni subjekt nastavlja da postoji primenjuju se odredbe st. 2. i
3. ovog člana.
PIB
su dužni da koriste i organi i organizacije koji, u skladu sa
propisom, vode evidenciju o pravnim i fizičkim licima i na osnovu te
evidencije izdaju javne isprave.
Ministar
je ovlašćen da propiše i druge akte od značaja za poreski
postupak u koje se unosi PIB.
Po
žalbama protiv rešenja o odbijanju zahteva za dodelu PIB, odnosno o
oduzimanju dodeljenog PIB, odlučuje ministar na predlog komisije
koju obrazuje za tu svrhu.
Opšte
odredbe o registraciji
Član 27
Registracija
poreskih obveznika vrši se kod Poreske uprave.
PIB
su dužni da imaju:
1)
rezidentno pravno lice;
2)
državni organ i organizacija, organ i organizacija teritorijalne
autonomije ili lokalne samouprave, bez svojstva pravnog lica;
3)
rezidentni preduzetnik;
4)
rezidentno fizičko lice;
5)
stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica;
6)
nerezidentno pravno lice koje određuje punomoćnika u skladu sa
odredbom člana 14. stav 2. ovog zakona;
7)
nerezidentno fizičko lice koje određuje punomoćnika u skladu sa
odredbom člana 14. stav 2. ovog zakona.
Pod
stalnom poslovnom jedinicom nerezidentnog pravnog lica iz stava 2.
tačka 5) ovog člana, smatra se stalna poslovna jedinica
nerezidentnog pravnog lica definisana odredbama zakona koji uređuje
porez na dobit pravnih lica.
Na
stalnu poslovnu jedinicu iz stava 3. ovog člana primenjuju se
odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica, ako ovim zakonom
nije drukčije uređeno.
Postupak,
način i rokovi određivanja PIB-a, sadržaj i način vođenja
jedinstvenog registra poreskih obveznika, kao i sadržaj i oblik
prijave za registraciju i dokaza o izvršenoj registraciji uređuju
se aktom ministra.
Mesto i
vreme registracije
Član 28
Rezidentno
pravno lice za čiju registraciju, odnosno upis u registar, nije
nadležna Agencija za privredne registre i organ ili organizacija iz
člana 27. stav 2. tačka 2) ovog zakona podnose prijavu za
registraciju Poreskoj upravi prema mestu sedišta.
Stalna
poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica podnosi prijavu za
registraciju Poreskoj upravi prema mestu sedišta te stalne poslovne
jedinice.
Rezidentni
preduzetnik za čiju registraciju nije nadležna Agencija za
privredne registre, podnosi prijavu za registraciju Poreskoj upravi
nadležnoj prema sedištu radnje.
Nerezidentno
pravno lice i nerezidentno fizičko lice iz člana 27. stav 2. tač.
6) i 7) ovog zakona podnose prijavu za registraciju sedištu Poreske
uprave.
Pravna
lica koja su svrstana u velike poreske obveznike (u daljem tekstu:
veliki poreski obveznici), vode se u registru organizacione jedinice
Poreske uprave nadležne za velike poreske obveznike.
Kriterijume
za određivanje velikih poreskih obveznika, na osnovu kojih Poreska
uprava vrši identifikaciju i određuje status velikih poreskih
obveznika, kao i vrste poreza za koje organizaciona jedinica iz stava
5. ovog člana izvršava poslove iz nadležnosti Poreske uprave, na
predlog direktora Poreske uprave, propisuje ministar.
Pravno
lice, stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica i
preduzetnik, podnose prijavu za registraciju u roku od pet dana od
dana upisa u sudski ili drugi registar.
Po
izvršenoj registraciji, Poreska uprava izdaje poreskom obvezniku
dokaz o izvršenoj registraciji.
Ako
poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju, Poreska uprava
će po službenoj dužnosti dodeliti PIB, na osnovu raspoloživih
podataka, odnosno faktičkih okolnosti.
Obaveze
organa i organizacija nadležnih za upis u registar
Član 29
Agencija
za privredne registre dostavlja obaveštenje Poreskoj upravi o
izvršenom upisu u Registar privrednih subjekata (osnivanje,
povezivanje i prestanak privrednog subjekta, statusne promene i
promene oblika organizovanja tog subjekta, podaci o privrednom
subjektu od značaja za pravni promet, podaci u vezi sa stečajnim
postupkom i drugi podaci određeni zakonom), kao i o svakom drugom
rešenju kojim se vrše promene osnivača, oblika organizovanja,
naziva, delatnosti, visine osnovnog uloga i mesta sedišta, ili kojim
se vrši bilo koja druga promena od značaja za utvrđivanje poreza.
Sud,
organ lokalne samouprave, advokatska komora, profesionalna udruženja,
kao i drugi organ ili organizacija nadležni za upis u odgovarajući
registar lica koja obavljaju određenu delatnost dužni su da, u roku
od pet dana od dana izvršenog upisa, Poreskoj upravi dostave
obaveštenje o upisu, poništavanju upisa i brisanju iz registra, kao
i o svakom drugom rešenju kojim se vrši promena od značaja za
utvrđivanje poreza.
Organ
koji vodi evidencije o mestu prebivališta, odnosno boravišta
fizičkog lica, dužan je da u roku od pet dana od dana prijave ili
odjave prebivališta, odnosno boravišta dostavi podatke Poreskoj
upravi o: jedinstvenom matičnom broju građana, evidencionom broju
za strance, imenu, prezimenu, šifri opštine prebivališta, odnosno
boravišta, adresi prebivališta, odnosno boravišta, mestu rođenja
i statusu lica.
Organ
koji vodi evidencije o rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je
da u roku od pet dana od dana evidencije rođenja ili smrti, odnosno
proglašenja nestalog lica za umrlo, o tome dostavi podatke Poreskoj
upravi.
Podaci
iz st. 1-4. ovog člana dostavljaju se u elektronskom obliku.
Postupak
dostavljanja podataka iz stava 3. ovog člana sporazumno će bliže
urediti ministar nadležan za poslove finansija i ministar nadležan
za unutrašnje poslove.
Organ,
organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar
lica koja obavljaju delatnost ne može brisati lice iz propisanog
registra bez dokaza o prestanku poreskih obaveza, odnosno brisanju iz
evidencije propisane poreskim zakonom koji izdaje nadležni poreski
organ, ne starijeg od pet dana u momentu podnošenja zahteva za
brisanje iz propisanog registra.
Izuzetno
od stava 7. ovog člana, organ, organizacija ili drugo lice nadležno
za upis u propisani registar lica koja obavljaju delatnost, može
brisati poreskog obveznika - preduzetnika iz propisanog registra bez
dokaza o prestanku poreskih obaveza.
Agencija
za privredne registre ne može izvršiti brisanje privrednog subjekta
iz propisanog registra, registrovati statusne promene i vršiti
promene podataka koji se odnose na osnivača, odnosno člana, naziv,
sedište, ulog i oblik organizovanja u periodu od dobijanja
obaveštenja Poreske uprave da će se kod privrednog subjekta vršiti
poreska kontrola do dobijanja obaveštenja da je poreska kontrola
završena.
Akt
kojim se uređuju način i postupak dostavljanja i sadržina
obaveštenja iz stava 9. ovog člana donosi ministar, na predlog
direktora Poreske uprave.
U
pogledu zaštite podataka o ličnosti Poreska uprava dužna je da
postupa na isti način kao i organ koji joj je te podatke dostavio,
odnosno u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o
ličnosti.
Obaveze
banaka prilikom otvaranja računa
Član 30
Banka
može otvoriti račun pravnom licu, preduzetniku i fizičkom licu,
pod uslovom da, uz zahtev za otvaranje računa, podnesu dokaz o
izvršenoj registraciji.
Za
otvaranje privremenog računa, koji se koristi u postupku osnivanja
pravnog lica, dokaz o izvršenoj registraciji se ne traži.
Banka
dužna je da, radi povezivanja privremenog računa sa kasnije
otvorenim računom iz stava 1. ovog člana, vodi evidenciju
privremenih računa u elektronskoj formi, koju propisuje ministar.
Član
30a
Banka
će dozvoliti isplatu zarada, naknada zarada, kao i drugih prihoda
fizičkih lica po osnovu kojih postoji obaveza plaćanja poreza po
odbitku samo ako nalog kojim se banci nalaže isplata tih prihoda,
kao i plaćanje poreza po odbitku sadrži poziv na broj odobrenja za
plaćanje ukupne obaveze po tom osnovu, koji dodeljuje Poreska
uprava, na način iz člana 41. ovog zakona.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, banka kao isplatilac prihoda može izvršiti
isplatu kamate, uključujući i pripisivanje kamate (u daljem tekstu:
isplata kamate) na štedne uloge svojim deponentima bez poziva na
broj odobrenja iz stava 1. ovog člana.
Član
30b
Banka
je dužna da Poreskoj upravi dostavi u elektronskom obliku podatke o:
1)
izvršenim platnim nalozima za isplatu, odnosno nalozima za prenos po
isplatiocima prihoda i šiframa plaćanja do 5-og u mesecu za
prethodni mesec;
2)
uplaćenim novčanim sredstvima na devizne račune fizičkih lica, u
roku od 30 dana od dana uplate;
3)
o uplatama na račun obveznika poreza na dohodak građana po osnovu
prihoda od samostalnih delatnosti u kalendarskom mesecu, u roku od 15
dana po isteku kalendarskog meseca.
Vrste
šifri plaćanja za koje se dostavljaju podaci iz stava 1. tačka 1)
ovog člana i način i postupak dostavljanja podataka iz stava 1.
ovog člana bliže uređuje ministar.
U
pogledu zaštite podataka o ličnosti Poreska uprava dužna je da
postupa na isti način kao i organ koji joj je te podatke dostavio,
odnosno u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o
ličnosti.
Glava
sedma
OSTALE
OSNOVNE ODREDBE
Sekundarna
poreska obaveza
Član 31
Sekundarna
poreska obaveza nastaje kada je neko lice odgovorno za dospelu
poresku obavezu drugog poreskog obveznika ili za dospelu sekundarnu
poresku obavezu drugog poreskog obveznika.
Sekundarna
poreska obaveza odnosi se na:
1)
zakonske zastupnike koji su svesno ili bez dužne pažnje propustili
da ispune svoju obavezu da realizuju plaćanje poreza za poreskog
obveznika, iako je ovaj bio u mogućnosti da to uradi - za iznos
neplaćenog poreza;
2)
lica koja doprinose ili pomažu u izbegavanju plaćanja poreza drugog
lica - za poreski dug tog drugog lica čije je plaćanje izbegnuto;
3)
lica odgovorna za obračunavanje i plaćanje poreza po odbitku - za
iznos tog poreza po odbitku koji nije plaćen;
4)
fizičko lice koje je odgovorno lice u pravnom licu, koje obračunava
i plaća porez po odbitku i propusti da uplati porez po odbitku - za
iznos tog poreza po odbitku koji nije plaćen;
5)
lice koje je primilo novčana sredstva, stvari ili prava iz imovine
poreskog obveznika (u daljem tekstu: imovina) putem transakcije bez
naknade ili uz naknadu koja je niža od cene koja bi se mogla postići
na tržištu, u periodu od tri godine pre dospelosti poreske obaveze
koja nije plaćena za poreskog obveznika - za iznos neplaćenog
poreza, a najviše do vrednosti primljene imovine, umanjene za iznos
koji je to lice za nju platilo.
Odredba
iz stava 2. tačka 5) ovog člana primenjuje se u slučaju kada je
lice primilo imovinu od poreskog obveznika - pravnog lica samo ako
posredno ili neposredno učešće tog lica u kapitalu poreskog
obveznika iznosi ili je iznosilo najmanje 10%.
Ukoliko
drukčije nije propisano, sekundarna poreska obaveza obuhvata i
kamatu i troškove prinudne naplate.
Konverzija
iznosa iz strane valute u dinar
Član 32
Transakcije
u stranoj valuti iz kojih proizlazi oporezivanje konvertuju se u
dinar:
1)
po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, na dan kada je
transakcija obavljena, osim ako je poreskim zakonom drukčije
uređeno;
2)
po tržišnom kursu zasnovanom na objavljenim podacima o odnosu
strane valute i američkog dolara, na dan kada je transakcija
obavljena, ako Narodna banka Srbije ne raspolaže srednjim kursom te
valute prema dinaru.
Deo
drugi
OPŠTE
O PORESKOM POSTUPKU I PRVOSTEPENI POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE
POREZA
Glava
prva
OPŠTE
O PORESKOM POSTUPKU
Pokretanje
poreskog postupka
Član 33
Poreski
postupak pokreće Poreska uprava po službenoj dužnosti, a izuzetno
po zahtevu stranke.
Poreski
postupak se pokreće kad Poreska uprava izvrši ma koju radnju u
cilju vođenja postupka.
Ako
Poreska uprava po zahtevu stranke utvrdi da nema uslova za pokretanje
poreskog postupka, u skladu sa zakonom, doneće o tome zaključak,
protiv kojeg je žalba dopuštena.
Poreski
akt i poreski upravni akt
Član 34
Poreski
akt je poresko rešenje, zaključak, nalog za poresku kontrolu,
zapisnik o poreskoj kontroli i drugi akt kojim se pokreće,
dopunjuje, menja ili dovršava neka radnja u poreskom postupku.
Poreski
upravni akt, kojim Poreska uprava rešava o pojedinačnim pravima i
obavezama poreskog dužnika iz poreskopravnog odnosa, je poresko
rešenje i zaključak.
Protiv
poreskog rešenja donetog u prvostepenom poreskom postupku dopuštena
je žalba.
Protiv
zaključka dopuštena je žalba, ako ovim zakonom nije drukčije
propisano.
Oblik i
sadržaj poreskog akta
Član 35
Poreski
upravni akt donosi se u pismenom obliku.
Ostali
poreski akti donose se u pismenom obliku kada je to propisano ovim
zakonom ili na zahtev poreskog obveznika.
Izuzetno,
ovlašćeno lice Poreske uprave može doneti poreski akt, koji se
donosi u pismenom obliku, u usmenom obliku i narediti njegovo
izvršenje bez odlaganja, ako je ugrožen postupak naplate ili
kontrole poreza.
Usmeni
poreski akt iz stava 3. ovog člana mora se izdati u pismenom obliku
najkasnije u roku od tri dana od dana njegovog donošenja.
Dostavljanje
Član 36
Poreski
akt dostavlja se poreskom obvezniku slanjem preporučene pošiljke,
obične pošiljke ili preko službenog lica poreskog organa.
Poreski
akt smatra se dostavljenim poreskom obvezniku kada se uruči poreskom
obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, njegovom punomoćniku,
njegovom poreskom punomoćniku ili njegovom zastupniku po službenoj
dužnosti.
Ako
se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem preporučene pošiljke,
poreski akt smatra se dostavljenim danom uručenja, a ako uručenje
nije bilo moguće, poreski akt smatra se dostavljenim 15-og dana od
dana predaje poreskog akta pošti.
Ako
se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem obične pošiljke,
poreski akt smatra se dostavljenim po isteku roka od 15 dana od dana
predaje poreskog akta pošti.
Dostavljanje
poreskog akta poreskom obvezniku - pravnom licu i preduzetniku vrši
se na adresu njegovog sedišta upisanu u propisanom registru, odnosno
na posebnu adresu za prijem pošte koja je registrovana kod Agencije
za privredne registre.
Dostavljanje
poreskog akta poreskom obvezniku - fizičkom licu vrši se na adresu
njegovog prebivališta, odnosno boravišta.
Ako
je poreski obveznik pravno lice, poreski akt smatra se dostavljenim i
kada se uruči licu zaposlenom kod pravnog lica.
Ako
je poreski obveznik fizičko lice, uključujući i preduzetnika,
poreski akt smatra se dostavljenim i kada se uruči punoletnom članu
njegovog domaćinstva u smislu zakona kojim se uređuje porez na
dohodak građana, odnosno licu zaposlenom kod preduzetnika.
Dostavljanje
se, u smislu ovog zakona, smatra urednim i kada lica iz st. 7. i 8.
ovog člana odbiju da prime poreski akt ili odbiju da potpišu prijem
poreskog akta, ako lice koje vrši dostavljanje o tome sačini
službenu belešku.
U
slučaju kada se poreski akt smatra dostavljenim 15-og dana od dana
predaje poreskog akta pošti u smislu stava 3. ovog člana, odnosno
kada se dostavljanje vrši u skladu sa stavom 4. ovog člana, Poreska
uprava do 5-og u mesecu za prethodni mesec objavljuje na internet
strani PIB poreskog obveznika kome je dostavljanje izvršeno, kao i
broj poreskog akta čije je dostavljanje izvršeno.
Poreski
akt može se dostaviti i elektronskom poštom ako se poreski obveznik
saglasi sa tim načinom dostavljanja.
Odredbe
ovog člana shodno se primenjuju i na dostavljanje poreskog akta
drugom učesniku u poreskom postupku.
Poreska
uprava određuje način dostavljanja akata iz st. 1-10. ovog člana.
Poslovne
knjige i evidencije
Član 37
Poreski
obveznici - pravna lica, stalne poslovne jedinice nerezidentnih
pravnih lica i preduzetnici, dužni su da vode poslovne knjige i
evidencije radi oporezivanja, u skladu sa poreskim zakonom.
Obaveza
iz stava 1. ovog člana obuhvata i stalne poslovne jedinice
rezidentnog poreskog obveznika u inostranstvu.
Poreski
obveznik - pravno lice dužan je da, na zahtev Poreske uprave i u
roku koji ona odredi, dostavi poslovne knjige i evidencije koje u
inostranstvu ili Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija vode lica nad
kojima poreski obveznik ima kontrolu ili uticaj, koji mu omogućuju
da obezbedi dostavu tih poslovnih knjiga i evidencija.
Ako
inostrani propisi ili propisi Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija
ne dozvoljavaju dostavljanje poslovnih knjiga i evidencija iz stava
3. ovog člana, poreski obveznik iz stava 3. ovog člana dužan je da
dostavi overene prepise.
Ako
poslovne knjige i evidencije iz stava 3. ovog člana nisu vođene na
srpskom jeziku, na zahtev Poreske uprave prilaže se i overeni
prevod, čiji trošak snosi poreski obveznik.
Poreski
obveznik koji podatke obrađuje sredstvima za automatsku obradu
podataka, dužan je da, na zahtev Poreske uprave, obezbedi izvod
podataka na mediju koji Poreska uprava naznači, kao i da omogući
Poreskoj upravi potpuni uvid u računovodstveni sistem kroz
dokumentaciju, a kada je neophodno i kroz pristup hardveru i
softveru.
Član
37a
Poreski
obveznici - pravna lica koji vrše obradu i unos podataka u poslovne
knjige na računaru dužni su da na zahtev poreskog organa obezbede:
1)
izvod podataka iz svojih elektronski vođenih poslovnih knjiga i
evidencija, u uređenim strukturiranim kompjuterskim datotekama, u
standardnom obliku koji omogućava jednostavnu dalju elektronsku
obradu podataka;
2)
pristup i uvid u podatke u svojim elektronsko vođenim poslovnim
knjigama i evidencijama;
3)
pristup i uvid u softversku i hardversku opremu, kao i bazu podataka
koji se koriste u okviru sistema za elektronsko vođenje poslovnih
knjiga i evidencija i omoguće test pravilnosti elektronskih programa
i elektronske obrade podataka.
Podaci
i način uvida u podatke iz stava 1. ovog člana moraju biti
obezbeđeni na jedan od sledećih načina:
1)
na elektronskim medijima;
2)
upotrebom savremenih telekomunikacijskih usluga;
3)
neposrednim uključenjem poreskog organa u sistem poreskog obveznika
(lokalni priključak);
4)
posrednim uključenjem poreskog organa u sistem poreskog obveznika
preko telekomunikacijskih veza (daljinsko priključenje).
U
slučajevima iz stava 2. ovog člana, potrebno je obezbediti
odgovarajući stepen zaštite, čuvanja tajnosti i celovitosti
podataka.
Obveznici
iz stava 1. ovog člana koji elektronski obrađuju podatke dužni su
da:
1)
podatke koji su izrađeni ili primljeni u elektronskoj formi čuvaju
u elektronskoj formi i omoguće dostupnost do njih u elektronskoj
formi;
2)
omoguće čitljivost originalnih podataka;
3)
omoguće uredno čuvanje podataka u zakonom propisanom periodu;
4)
omoguće pristup do elektronsko vođenih poslovnih knjiga i
evidencija, čak i kada su čuvane u elektronskom obliku kod drugih
lica ili u drugoj državi;
5)
čuvaju podatke u odgovarajućem obliku koji omogućava inspekcijski
pregled u razumnom vremenu;
6)
obezbede autentičnost izdatih dokumenata i onoga koji ih je izdao,
kao i integritet sadržaja izdatih dokumenata.
Poreski
obveznik - pravno lice mora poreskom organu, na njegov zahtev, dati
na raspolaganje dokumentaciju iz koje se vidi pun opis elektronskog
sistema za vođenje poslovnih knjiga i evidencija. Dokumentacija mora
posedovati sledeće opise:
1)
elektronska rešenja (osnova, građenje i delovanje);
2)
podsistem i datoteku (sadržaj, struktura, odnosi);
3)
funkcionalne postupke u okviru elektronskih rešenja;
4)
kontrolu koja obezbeđuje pravilno i sigurno delovanje elektronskih
rešenja;
5)
kontrolu koja sprečava neovlašćeno dodavanje, promenu ili brisanje
unetih elektronskih zapisa.
Svaka
promena elektronskih rešenja (elektronskih programa postupaka i
datoteka) mora biti dokumentovana po vremenskom nastanku promene,
zajedno sa uzrokom, vrstom, posledicom i datumom promene.
Akt
za izvršavanje ovog člana doneće ministar.
Glava
druga
PORESKA
PRIJAVA
Pojam
poreske prijave
Član 38
Poreska
prijava predstavlja izveštaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o
ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini, prometu
dobara i usluga i drugim transakcijama od značaja za utvrđivanje
poreza.
Poreska
prijava podnosi se na obrascu, koji propisuje ministar, uz koji se
prilažu odgovarajući dokazi.
Poreski
obveznik, poreski punomoćnik ili drugo lice koje je poreski obveznik
ovlastio za podnošenje poreske prijave, zakonski zastupnik i
zastupnik po službenoj dužnosti dužan je da potpiše poresku
prijavu, osim ako je drukčije uređeno poreskim propisom.
Ako
je poresku prijavu, odnosno neki njen deo pripremio poreski savetnik,
i on je obavezan da potpiše poresku prijavu, uz unošenje svog
PIB-a.
Poreska
prijava podnosi se Poreskoj upravi u roku od 15 dana od dana nastanka
poreske obaveze, osim ako nije drukčije propisano ovim ili drugim
poreskim zakonom.
Poreska prijava podnosi se
isključivo u elektronskom obliku za poreze koji se plaćaju po odbitku u skladu
sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana i zakonom kojim se uređuju
doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: porez po odbitku),
za porez na dodatu vrednost, kao i za:
1) porez na dobit pravnih
lica, osim poreza na dobit pravnih lica po odbitku - od 1. aprila 2015. godine;
2) godišnji porez na dohodak
građana - od 1. aprila 2015. godine;
3) porez na dobit pravnih
lica po odbitku - od 1. januara 2016. godine;
4) akcize - od 1. januara
2016. godine;
5) porez na prihod od
samostalnih delatnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige - od 1.
januara 2016. godine;
6) porez na premije
neživotnog osiguranja - od 1. januara 2016. godine;
7) sve ostale poreske oblike
- od 1. januara 2017. godine.
Do
dana prelaska na podnošenje poreske prijave isključivo u
elektronskom obliku u skladu sa stavom 7. ovog člana, poreska
prijava se može podneti neposredno ili putem pošte.
Poresku
prijavu podnosi Poreska uprava umesto poreskog obveznika po službenoj
dužnosti, odnosno u slučaju kada poreski obveznik propusti da je
podnese po nalogu kontrole, kao i u drugim slučajevima propisanim
ovim zakonom.
Način
podnošenja poreske prijave u elektronskom obliku bliže uređuje
ministar.
Produženje
roka za podnošenje poreske prijave
Član 39
Poreska
uprava može poreskom obvezniku, na njegov pismeni zahtev, podnet pre
isteka roka za podnošenje poreske prijave, da odobri produženje
roka podnošenja iz opravdanih razloga (bolest, odsustvovanje iz
zemlje, nesrećni slučaj, elementarna nepogoda većih razmera i
sl.), dok ti razlozi ne prestanu, a najduže za šest meseci od dana
isteka zakonskog roka za podnošenje prijave.
O
zahtevu za produženje roka za podnošenje poreske prijave rešava
zaključkom Poreska uprava u mestu u kojem se podnosi poreska
prijava, u roku od pet dana od dana prijema zahteva.
Ako
je istekao zakonski rok za podnošenje poreske prijave i zahtev iz
stava 1. ovog člana je odbijen, poreska prijava se mora podneti u
roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka o odbijanju.
Protiv
zaključka iz stava 2. ovog člana nije dozvoljena žalba.
Izmenjena
poreska prijava
Član 40
Ako
poreski obveznik ustanovi da poreska prijava, koju je podneo Poreskoj
upravi, sadrži grešku ili propust, dužan je da odmah, a najkasnije
do isteka roka zastarelosti, podnese poresku prijavu u kojoj su
greška ili propust otklonjeni (u daljem tekstu: izmenjena poreska
prijava).
Prvobitno
podneta poreska prijava ne vraća se poreskom obvezniku.
Podnetu
poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše dva puta
podnošenjem izmenjene poreske prijave.
Pod
uslovom iz st. 1. i 3. ovog člana, smatraće se da greškom ili
propustom u prvobitnoj poreskoj prijavi iz stava 2. ovog člana nije
učinjeno krivično delo ili prekršaj iz ovog zakona.
Izuzetno
od st. 1. i 3. ovog člana, poreski obveznik ne može podneti
izmenjenu poresku prijavu posle pokretanja postupka poreske kontrole
za kontrolisani poreski period, odnosno nakon donošenja rešenja o
utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (2)
ovog zakona.
Poreska
prijava za porez po odbitku
Član 41
Poreska
prijava za porez po odbitku je izveštaj koji poreski obveznik,
odnosno poreski platac, podnosi Poreskoj upravi (u daljem tekstu:
pojedinačna poreska prijava).
Pojedinačna
poreska prijava sadrži:
1)
zbirne podatke o obračunatom porezu po odbitku od strane jednog
poreskog placa za sve primaoce prihoda;
2)
pojedinačne podatke o obračunatom porezu po odbitku od strane
jednog poreskog placa za svakog primaoca prihoda.
Pojedinačna
poreska prijava podnosi se pre svake isplate prihoda na koji se
obračunava i plaća porez po odbitku u skladu sa zakonom kojim se
uređuje porez na dohodak građana, kao i pre svakog plaćanja
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje kada se ti doprinosi
plaćaju bez isplate zarade, odnosno u drugim slučajevima kada
postoji obaveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi
za obavezno socijalno osiguranje.
Izuzetno
od stava 3. ovog člana, kod isplate kamate na štedne uloge svojim
deponentima, banka je dužna da podnese pojedinačnu poresku prijavu,
obračuna i plati porez po odbitku na dan isplate kamate, a
najkasnije prvog narednog dana kada radi platni promet, ako u momentu
isplate kamate platni promet nije radio.
Pojedinačna
poreska prijava i izmenjena pojedinačna poreska prijava podnose se
isključivo u elektronskom obliku.
Ako
pojedinačna poreska prijava sadrži nedostatke u pogledu formalne
ispravnosti i matematičke tačnosti, Poreska uprava u elektronskom
obliku obaveštava podnosioca pojedinačne poreske prijave o tim
nedostacima.
Ponovno
dostavljanje pojedinačne poreske prijave sa otklonjenim nedostacima
iz stava 6. ovog člana, ne smatra se podnošenjem izmenjene poreske
prijave.
Pojedinačna
poreska prijava smatra se podnetom kada Poreska uprava potvrdi
formalnu ispravnost i matematičku tačnost iskazanih podataka,
dodeli broj prijave, broj odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa
obaveze po tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi te informacije
podnosiocu pojedinačne poreske prijave.
Pojedinačnu
poresku prijavu po službenoj dužnosti podnosi Poreska uprava umesto
poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, u slučaju kada poreski
obveznik, odnosno poreski platac propusti da je podnese u roku
propisanom zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno
osiguranje.
Na
zahtev Poreske uprave Centralni registar obaveznog socijalnog
osiguranja (u daljem tekstu: Centralni registar), u elektronskom
obliku dostavlja poreskoj upravi podatke potrebne za utvrđivanje
obaveze i podnošenje pojedinačne poreske prijave po službenoj
dužnosti iz stava 9. ovog člana, u roku od tri dana od dana
dostavljanja zahteva.
Poreski
platac iz stava 1. ovog člana dužan je da licu za koje je platio
porez po odbitku izda potvrdu koja sadrži podatke o plaćenom porezu
po odbitku najkasnije do 31. januara godine koja sledi godini u kojoj
je plaćen porez po odbitku.
Poreska
uprava je dužna da Centralnom registru u elektronskom obliku
dostavlja pojedinačne podatke o obračunatim, odnosno plaćenim
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje od strane jednog
poreskog placa za svakog primaoca prihoda, kao i zbirne podatke po
isplatiocima, na mesečnom nivou, do kraja tekućeg meseca za
prethodni mesec za koji je izvršen obračun, odnosno isplata.
Akt
za izvršavanje ovog člana doneće ministar.
Član
41a
Ako
je drugim propisom predviđeno podnošenje izveštaja sa podacima o
porezu po odbitku uređeno na drukčiji način, primenjuju se odredbe
ovog zakona.
Ako
se poreskim zakonom promeni oporezivanje prihoda porezom po odbitku,
do usklađivanja sa članom 41. ovog zakona, način utvrđivanja,
plaćanje i podnošenje poreske prijave za porez po odbitku bliže će
urediti ministar.
Informativna
poreska prijava
Član 42
Informativna
poreska prijava je izveštaj koji sadrži podatke od značaja za
utvrđivanje poreske obaveze podnosioca te prijave.
Podacima
iz stava 1. ovog člana smatraju se naročito podaci o imovini u
vrednosti većoj od 35.000.000 dinara, o statusnim promenama,
poslovnim aktivnostima i novčanim transakcijama lica koje podnosi
informativnu poresku prijavu.
Podatke
iz stava 2. ovog člana, lica koja su dužna da dostavljaju podatke,
kao i način i rokove podnošenja informativne poreske prijave,
utvrđuje ministar.
Glava
treća
UTVRĐIVANJE
ČINJENICA
Izvođenje
i ocena dokaza
Član 43
Činjenice
u poreskom postupku utvrđuju se na osnovu dokaza.
Kao
dokaz u poreskom postupku mogu se upotrebiti poreska prijava, poreski
bilans, poslovne knjige i evidencije, računovodstveni iskazi,
poslovna dokumentacija i druge isprave i informacije kojima raspolaže
Poreska uprava, prikupljene od poreskog obveznika ili trećih lica,
iskaz svedoka, nalaz veštaka, uviđaj i svako drugo sredstvo kojim
se činjenice mogu utvrditi.
Utvrđivanje
činjenica u postupku poreske kontrole vrši se i prema odredbama čl.
116-139. ovog zakona.
Dostavljanje
na uvid i proveru isprava
Član 44
Poreska
uprava može zahtevati od poreskog obveznika i trećih lica da, u
roku koji ona odredi, dostave na uvid i proveru poslovne knjige i
evidencije, računovodstvene iskaze, poslovnu dokumentaciju i druge
isprave i dokaze, radi utvrđivanja činjeničnog stanja.
Poreska
uprava odlučuje da li će se isprave iz stava 1. ovog člana
dostaviti na uvid i proveru u njenim službenim prostorijama, odnosno
elektronskim putem, ili će se uvid i provera obaviti kod lica koje
je dužno da ih dostavi.
Davanje
informacija
Član 45
Poreski
obveznik i druga lica dužni su da, na zahtev Poreske uprave i u roku
koji ona odredi, pruže sve raspoložive informacije, neophodne za
utvrđivanje činjeničnog stanja kao i za utvrđivanje činjeničnog
stanja od značaja za oporezivanje, u kontroli menjačkog i deviznog
poslovanja i igara na sreću.
U
zahtevu za davanje informacija navodi se na koga se i na šta se one
odnose, kao i upozorenje na posledice uskraćivanja davanja
informacija, odnosno davanja neistinitih informacija.
Zahtev
za davanje informacija Poreska uprava je, na traženje poreskog
obveznika, odnosno drugog lica iz stava 1. ovog člana, dužna da
dostavi u pismenom obliku.
Poreski
obveznik i drugo lice iz stava 1. ovog člana dužni su da daju
informacije u pismenom obliku.
Izuzetno,
Poreska uprava će narediti licu dužnom da ispuni obavezu iz stava
1. ovog člana da to učini usmeno, na službenom mestu, ako
informacija nije data kada je zahtevana ili je data u pismenom
obliku, a nije razjasnila činjenično stanje.
O
usmenoj informaciji, datoj na službenom mestu, sastavlja se
zapisnik.
Zapisnik
iz stava 6. ovog člana sadrži imena prisutnih lica, mesto, datum i
sadržinu informacije, a potpisuju ga službeno lice Poreske uprave i
lice koje je dalo informaciju.
Licu
koje je dalo usmenu informaciju izdaje se, na lični zahtev, kopija
zapisnika.
Uskraćivanje
informacija
Član 46
Informacije
o činjenicama od značaja za oporezivanje mogu uskratiti:
1)
članovi porodice poreskog obveznika, u smislu zakona kojim se
uređuje porez na dohodak građana;
2)
sveštenik, advokat, poreski savetnik, revizor i lekar, o onome što
im je poreski obveznik poverio ili su u tom svojstvu saznali, a
odnosi se na poresku obavezu poreskog obveznika.
Informacije
o činjenicama od značaja za oporezivanje mogu uskratiti i pomoćnici
lica iz stava 1. tačka 2) ovog člana, kao i lica koja učestvuju u
profesionalnoj delatnosti radi pripreme za zvanje.
O
pravu na uskraćivanje informacija odlučuju lica iz stava 1. ovog
člana.
Uskraćivanje
davanja stručnog mišljenja i predočavanja isprava
Član 47
Slučajevi
i uslovi pod kojima se može uskratiti davanje informacija, u skladu
sa ovim zakonom, odnose se i na uskraćivanje stručnih mišljenja i
predočavanje isprava ili stvari.
Lice
koje u ime poreskog obveznika čuva isprave, poslovne knjige, ostale
evidencije i druge stvari, ne može uskratiti njihovo predočavanje,
ako bi poreski obveznik bio dužan da ih predoči da ih sam čuva.
Veštačenje
Član 48
Poreska
uprava odlučuje o potrebi veštačenja.
Ako
ne postoji opasnost od odlaganja, Poreska uprava će obavestiti
stranke u poreskom postupku o licu koje će imenovati za veštaka.
Veštaci
se imenuju iz reda poreskih savetnika a, po potrebi, iz reda sudskih
veštaka odgovarajuće struke.
Za
veštaka u određenom poreskom postupku ne može biti imenovano lice
koje je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak
građana, odnosno zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih
lica, povezano sa poreskim obveznikom.
Stranke
u poreskom postupku mogu tražiti izuzeće veštaka ako postoji
opravdana sumnja u njegovu nepristrasnost ili ako bi zbog njegovog
veštačenja moglo doći do povrede poslovne tajne ili štete za
poslovnu delatnost stranke.
Obrazložen
zahtev za izuzeće veštaka podnosi se Poreskoj upravi u roku od tri
dana od dana prijema obaveštenja o imenovanju veštaka.
O
izuzeću odlučuje rukovodilac organizacione jedinice Poreske uprave
koja je imenovala veštaka.
O
veštačenju se sastavlja nalaz u pismenom obliku.
Veštak
može biti pozvan da usmeno obrazloži svoj nalaz.
Nalaz
veštaka prilaže se spisu.
Uviđaj
Član 49
Uviđaj
se obavlja kada je za utvrđivanje ili razjašnjenje činjenica od
značaja za oporezivanje potrebno neposredno opažanje službenog
lica Poreske uprave.
Poreski
obveznik može prisustvovati uviđaju.
Uviđaj
se obavlja bez prisustva poreskog obveznika, ako bi odlaganje uviđaja
moglo da ugrozi utvrđivanje činjenica ili bi za posledicu imalo
uništenje dokaza od značaja za oporezivanje.
Uviđaj
se može obaviti i uz učestvovanje veštaka.
Nalazi
utvrđeni uviđajem unose se u zapisnik o obavljenom uviđaju, koji
potpisuju učesnici.
U
zapisnik iz stava 5. ovog člana obavezno se unose i primedbe
poreskog obveznika, odnosno drugog poreskog dužnika, kao i razlozi
odbijanja potpisivanja zapisnika.
Zapisnik
o uviđaju prilaže se spisu.
Ulazak
na zemljište i u prostorije
Član 50
Vlasnik
ili držalac stvari, prostorija ili zemljišta koje je predmet
uviđaja, kao i vlasnik ili držalac prostorija ili zemljišta, na
kojima se nalaze predmeti uviđaja, odnosno kroz koje je ili preko
kojih je potrebno preći, dužan je da omogući da se obavi uviđaj i
druge radnje u poreskom postupku, u skladu sa odredbom člana 125.
ovog zakona.
Dokazivanje
u poreskom postupku
Član 51
U
poreskom postupku teret dokaza snosi:
1)
Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje
poreske obaveze;
2)
poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje
poreza.
Stav
1. tačka 1) ovog člana ne odnosi se na postupak uređen čl. 58-60.
ovog zakona.
Sumnja
koja proistekne zbog uskraćivanja informacija, odnosno
nedostavljanja dokaza od strane poreskog obveznika koji je, u skladu
sa ovim zakonom, dužan da ih dostavi Poreskoj upravi, može u
postupku utvrđivanja poreske obaveze biti na njegovu štetu.
Dokazivanje
da se stvar drži u svojstvu založnog poverioca
Član 52
Ko
tvrdi da prava koja glase na njegovo ime ili stvari koje se nalaze u
njegovoj državini poseduje ili drži samo kao zastupnik drugog lica,
založni poverilac ili fiducijar, dužan je da u poreskom postupku
dokaže ko je vlasnik tih prava, odnosno stvari ili će se smatrati
da su njegovo vlasništvo.
Povraćaj
u pređašnje stanje
Član 53
Ako
je poreski obveznik iz opravdanih razloga propustio da izvrši neku
radnju u zakonskom roku ili u roku koji je odredila Poreska uprava i
zbog propuštanja trpi posledicu, na njegov zahtev dozvoliće se
povraćaj u pređašnje stanje.
Propuštanje
roka od strane poreskog zastupnika ide na teret poreskog obveznika.
Zahtev
za povraćaj u pređašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od
dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje,
odnosno od dana kada je poreski obveznik saznao za uzrok.
Razlozi
kojima se obrazlaže zahtev iz stava 3. ovog člana moraju biti
opravdani.
O
zahtevu za povraćaj u pređašnje stanje Poreska uprava odlučuje
zaključkom.
Protiv
zaključka iz stava 5. ovog člana nije dopuštena žalba, osim ako
je zahtev za povraćaj u pređašnje stanje podnet zbog propuštenog
roka za žalbu na poresko rešenje.
Po
proteku roka od tri meseca od propuštenog roka, poreski obveznik ne
može da podnese zahtev za povraćaj u pređašnje stanje.
Izuzetno
od odredbe stava 7. ovog člana, poreski obveznik može podneti
zahtev za povraćaj u pređašnje stanje i izvršiti propuštenu
radnju i po proteku tri meseca od propuštenog roka, ako zahtev nije
mogao da podnese blagovremeno zbog više sile.
Glava
četvrta
UTVRĐIVANJE
POREZA
Pojam
utvrđivanja poreza
Član 54
Utvrđivanje
poreza je delatnost Poreske uprave, odnosno poreskog obveznika, koja
se sastoji u izdavanju upravnih akata, odnosno u preduzimanju zakonom
propisanih radnji, kojima se ustanovljava postojanje pojedinačne
poreske obaveze i određuju poreski obveznik, poreska osnovica i
iznos poreske obaveze.
Utvrđivanje
poreza obavlja:
1)
sam poreski obveznik (samooporezivanje);
2)
Poreska uprava, donošenjem poreskog rešenja, i to:
(1) u
postupku poreske kontrole - ako poreski obveznik, suprotno zakonu, ne
obavi utvrđivanje poreske obaveze ili ga izvrši netačno ili
nepotpuno;
(2) u
slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi
samooporezivanje ili kada je zakonom propisano da se, uprkos
samooporezivanju, poresko rešenje mora doneti.
Poresko
rešenje o utvrđivanju poreza iz stava 2. tačka 2) ovog člana,
pored elemenata uređenih zakonom, sadrži nalog poreskom obvezniku
da porez plati u propisanom roku na propisane uplatne račune javnih
prihoda.
Odredbe
o utvrđivanju poreza primenjuju se i na utvrđivanje sporednih
poreskih davanja, osim ako je ovim zakonom drukčije propisano.
Način
donošenja poreskog rešenja o utvrđivanju poreza
Član 55
Poresko
rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2)
podtačka (1) ovog zakona Poreska uprava donosi na osnovu podataka iz
poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika, i činjeničnog
stanja utvrđenog u postupku kontrole, u skladu sa odredbom člana
122. stav 4. i člana 129. ovog zakona.
Poresko
rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2)
podtačka (2) ovog zakona Poreska uprava donosi na osnovu podataka iz
evidencija nadležnih organa, podataka iz poreske prijave, odnosno
izmenjene poreske prijave a, po potrebi, i na osnovu podataka iz
poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika.
Ako
poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, poresko rešenje o
utvrđivanju poreza doneće se na osnovu podataka iz poslovnih knjiga
i evidencija poreskog obveznika i činjeničnog stanja utvrđenog u
postupku kontrole.
Ako
se u postupku donošenja rešenja iz st. 1-3. ovog člana utvrdi da
podaci iz poreske prijave, poslovnih knjiga i evidencija ne
odgovaraju stvarnom stanju, poresko rešenje o utvrđivanju poreza
doneće se na osnovu procene poreske osnovice, na način uređen u
odredbama čl. 58-60. ovog zakona.
Nedonošenje
rešenja o utvrđivanju poreza u slučaju revalorizacije poreske
obaveze
Član 56
Izuzetno,
na predlog Vlade Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada), Narodna
skupština Republike Srbije može odlučiti da se za pojedine vrste
poreza utvrđeni iznosi iz prethodne godine za tekuću godinu zadrže
na istom nivou ili revalorizuju na višem ili nižem nivou, primenom
odgovarajuće formule, u skladu sa propisom.
Na
način iz stava 1. ovog člana, na predlog opštinskog, odnosno
gradskog veća, može postupiti i skupština jedinice lokalne
samouprave, u vezi javnog prihoda za čije je uvođenje zakonom
ovlašćena.
U
slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, Poreska uprava ne donosi rešenje
o utvrđivanju poreza, već javnim oglasom obaveštava poreske
obveznike o indeksu revalorizacije i danu kada, u skladu sa zakonom,
porez dospeva i evidentira revalorizovane iznose, u skladu s odredbom
člana 62 ovog zakona.
Slučaj
neisplativosti donošenja poreskog rešenja
Član 57
U
slučaju kada je porez pogrešno utvrđen u manjem iznosu, neće se
donositi novo poresko rešenje ako bi povećani iznos poreza bio
nesrazmeran troškovima postupka izmene rešenja.
Metode
procene poreske osnovice
Član 58
Procena
poreske osnovice može se utvrditi primenom jednog od sledećih
metoda:
1)
metodom parifikacije;
2)
metodom unakrsne procene.
Procena
poreske osnovice metodom parifikacije
Član
58a
Procena
poreske osnovice metodom parifikacije vrši se na jedan od sledećih
načina:
1)
procenom na bazi raspoložive uredne poslovne dokumentacije o
poslovanju u određenom periodu kraćem od perioda oporezivanja
(dnevnom, nedeljnom ili mesečnom), tako što se na osnovu podataka o
tom delu poslovanja procenjuje poreska osnovica za period za koji se
utvrđuje porez;
2)
procenom na bazi podataka i činjenica o ostvarenom prometu (dnevnom,
nedeljnom ili mesečnom) utvrđenim uviđajem ili kontrolom, tako što
se na osnovu tih podataka i činjenica procenjuje poreska osnovica za
period za koji se utvrđuje porez;
3)
upoređivanjem sa podacima drugih poreskih obveznika koji obavljaju
istu ili sličnu delatnost na istoj ili sličnoj lokaciji, pod
približno jednakim uslovima.
Unakrsna
procena poreske osnovice
Član 59
Metoda
unakrsne procene poreske osnovice koristi se za utvrđivanje osnovice
poreza na dohodak građana.
Osnovica
poreza iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kao razlika između
vrednosti imovine na kraju i na početku kalendarske godine umanjena
za iznos prijavljenog dohotka i za vrednost imovine pribavljene
sredstvima stečenim nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit
besteretan način, kao i za iznos prihoda koji podležu oporezivanju
porezom na dohodak građana a koji ne ulaze u oporezivanje godišnjim
porezom na dohodak građana, za koju to poreski obveznik, odnosno
drugo lice ističe i o tome pruži odgovarajuće materijalne dokaze.
Imovinu,
u smislu stava 2. ovog člana, čine:
1)
nepokretnosti (stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža,
zemljište i dr.);
2)
akcije i udeli u pravnom licu;
3)
oprema za obavljanje samostalne delatnosti;
4)
motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi;
5)
štedni ulozi i gotov novac;
6)
druga imovinska prava.
Vrednost
imovine na početku kalendarske godine čini zbir ukupne vrednosti
imovine iz stava 3. ovog člana sa stanjem na dan 1. januara
kalendarske godine.
Vrednost
imovine na kraju kalendarske godine čini zbir ukupne vrednosti
imovine iz stava 3. ovog člana sa stanjem na dan 31. decembra
kalendarske godine, uvećana za vrednost imovine koja je u
kalendarskoj godini stečena teretno i otuđena teretno ili
besteretno, kao i za sredstva koja je poreski obveznik upotrebio za
kupovinu imovine iz stava 3. ovog člana na ime trećih lica u
kalendarskoj godini.
Ukoliko
poreski obveznik, odnosno drugo lice ističe da su određena imovina,
odnosno sredstva stečena nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit
besteretan način, dužni su da o tome pruže odgovarajuće
materijalne dokaze.
Poreska
osnovica utvrđena na način iz st. 2-6. ovog člana jeste
neprijavljeni prihod.
Neprijavljeni
prihod iz stava 7. ovog člana oporezuje se kao drugi prihod, u
smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, bez
priznavanja normiranih troškova.
Izbor
metode procene poreske osnovice
Član 60
Poreska
uprava odlučuje koje će metode i načine iz čl. 58, 58a i 59. ovog
zakona koristiti za procenu poreske osnovice.
Ministar
bliže uređuje način i postupak procene poreske osnovice.
Indicijarna
metoda za utvrđivanje minimalnog poreza na dohodak građana
Član 61
Porez
na dohodak građana ne može biti manji od iznosa izračunatog na
osnovu formule po kojoj se određeni indeksi primenjuju na faktore
koji predstavljaju indicije luksuznog životnog stila poreskog
obveznika.
Vlada,
na predlog ministra, bliže uređuje primenu metode iz stava 1. ovog
člana.
Evidentiranje
iznosa poreske obaveze
Član 62
Ako
je porez utvrđen na način iz člana 54. stav 2. ovog zakona,
Poreska uprava evidentira iznos poreske obaveze za svakog poreskog
obveznika.
Poreska
uprava evidentira iznos utvrđenog poreza na osnovu:
1)
podnete poreske prijave, uključujući i izmenjenu poresku prijavu,
odnosno poreske prijave podnete po nalazu kontrole ili po službenoj
dužnosti;
2)
dostavljenog rešenja o utvrđivanju poreza u slučaju:
(1)
kada je izvršeno usklađivanje iznosa poreske obaveze iskazane u
nepotpunoj ili netačno popunjenoj poreskoj prijavi i kada poreska
prijava nije podneta;
(2)
kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje ili kada
je zakonom propisano da se, i pored samooporezivanja, poresko rešenje
mora doneti;
3)
javnog oglasa iz člana 56. stav 3. ovog zakona.
Ako
se u postupku kontrole pokrenutom po zahtevu poreskog obveznika,
odnosno po službenoj dužnosti utvrdi da je greškom evidentiran
netačan iznos poreza i sporednih poreskih davanja, Poreska uprava
vrši ispravku u svojim evidencijama.
Način
i postupak ispravke iz stava 3. ovog člana bliže uređuje ministar.
Privremeno
utvrđivanje poreza
Član 63
Ako
Poreska uprava, do isteka zakonskog roka za donošenje poreskog
rešenja, ne može da utvrdi porez na osnovu potpuno utvrđenog
činjeničnog stanja doneće privremeno poresko rešenje, na osnovu
do tada utvrđenog činjeničnog stanja.
Rešenje
kojim se konačno utvrđuje porez ukida rešenje iz stava 1. ovog
člana.
Krajnji
rok za donošenje rešenja kojim se konačno utvrđuje porez je tri
godine od dana donošenja privremenog rešenja.
Glava
peta
NAPLATA
POREZA
Poglavlje
prvo
OPŠTE
O NAPLATI POREZA
Vrste
naplate poreza
Član 64
Naplata
poreza je, u smislu ovog zakona, redovna ili prinudna.
Redovna
naplata poreza vrši se o dospelosti poreske obaveze.
Prinudna
naplata preduzima se kad dospela poreska obaveza nije namirena do
isteka roka iz stava 2. ovog člana.
Odredbe
o naplati poreza primenjuju se i na naplatu sporednih poreskih
davanja, osim ako je ovim zakonom drukčije propisano.
Dospelost
Član 65
Porez
utvrđen na način iz člana 54. stav 2. ovog zakona dospeva za
plaćanje u roku propisanom zakonom.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, porez po odbitku dospeva za plaćanje na dan
koji je u pojedinačnoj poreskoj prijavi naveden kao datum plaćanja
ako je taj dan raniji od roka propisanog zakonom.
Obaveza
plaćanja novčane kazne dospeva u roku od 15 dana od dana
pravosnažnosti rešenja o izricanju novčane kazne.
Pravo
na povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza i sporednih
poreskih davanja, na poresku refakciju, odnosno na refundaciju
poreza, kao i na namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem
preknjižavanja poreza, dospeva istekom roka iz člana 75. st. 8-11.
ovog zakona, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.
Privremene
mere obezbeđenja naplate poreza
Član 66
Radi
obezbeđenja naplate poreza koji nije dospeo za naplatu ili koji nije
utvrđen, ali je pokrenut postupak utvrđivanja ili kontrole, a
postoji opasnost da poreski obveznik osujeti, onemogući, odnosno
učini neefikasnom njegovu naplatu, Poreska uprava može rešenjem
ustanoviti privremene mere za obezbeđenje naplate.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana sadrži i obrazloženje zbog čega Poreska
uprava smatra da postoji opasnost da poreski obveznik osujeti,
odnosno onemogući naplatu nedospelog poreza, a postaje izvršno
danom dostavljanja poreskom obvezniku.
Privremene
mere su, u smislu ovog zakona, založna prava na pokretnim stvarima,
nepokretnostima, novčanim sredstvima i potraživanjima poreskog
dužnika.
Postupak
ustanovljavanja založnih prava iz stava 3. ovog člana sprovodi se
shodnom primenom člana 87. ovog zakona.
Privremene
mere traju do naplate poreza radi čijeg su obezbeđenja ustanovljene
ili do momenta kada poreski obveznik pruži odgovarajuće obezbeđenje
poreske obaveze, u smislu člana 74. stav 2. ovog zakona.
Kada
je, radi obezbeđenja naplate poreza i sporednih poreskih davanja iz
stava 1. ovog člana, ustanovljena privremena mera zabrane prenosa
novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika i upisana u
registru blokiranih računa koji vodi nadležna organizacija, banka
je dužna da porez i sporedna poreska davanja po tom osnovu, na
osnovu poreskog rešenja prenese sa računa poreskog obveznika, do
visine raspoloživih sredstava na tom računu, na propisani uplatni
račun javnih prihoda.
Protiv
rešenja iz stava 1. ovog člana poreski obveznik može izjaviti
žalbu.
Žalba
iz stava 7. ovog člana ne odlaže izvršenje.
Poglavlje
drugo
REDOVNA
NAPLATA POREZA
Oblici
redovne naplate poreza
Član 67
Naplata
poreza vrši se, po pravilu, plaćanjem novčanog iznosa o dospelosti
poreza na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima
propisanim zakonom.
Ministar
može propisati plaćanje pojedinih poreza preko poreske blagajne.
Porez
se može platiti i kupovinom vrednosnog papira (taksene marke,
doplatne poštanske marke, fiskalne akcizne markice i sl.) u
slučajevima propisanim zakonom.
Izuzetno
od odredbi st. 1-3. ovog člana, poreska obaveza se može namiriti:
1)
putem kompenzacije, na način i pod uslovima koje, u skladu sa
poreskim zakonom, bliže uređuje ministar;
2)
(brisana);
3)
konverzijom potraživanja po osnovu poreza u trajni ulog Republike u
kapitalu poreskog obveznika, na način i pod uslovima koje propiše
Vlada.
Dan
plaćanja poreza
Član 68
Dan
plaćanja poreza je dan kada je:
1)
dugovani iznos poreza i sporednih poreskih davanja poreskog dužnika
prenet na propisani uplatni račun javnih prihoda;
2)
(brisana);
3)
dugovani iznos poreza za koji je poreski obveznik - fizičko lice, a
koji se utvrđuje samooporezivanjem, odnosno po rešenju, osim po
osnovu prihoda od samostalne delatnosti, uplaćen na poreskoj
blagajni;
4)
na propisani način poništen, odnosno kupljen vrednosni papir iz
člana 67. stav 3. ovog zakona;
5)
zaplenjeni novac i prihod od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti
prenet na odgovarajući račun javnih prihoda;
6)
doneto rešenje Poreske uprave o prenosu stvari u svojinu Republike u
skladu sa članom 104. stav 18. ovog zakona;
7)
doneto rešenje Poreske uprave o prenosu nepokretnosti u svojinu
Republike u skladu sa članom 110. stav 5. ovog zakona;
8)
iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku
prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja uplaćen na
propisani uplatni račun javnih prihoda.
Danom
namirenja poreske obaveze putem kompenzacije smatra se dan kada je
dokument o kompenzaciji realizovan na način i pod uslovima iz člana
67. stav 4. tačka 1) ovog zakona.
Danom
namirenja poreske obaveze putem konverzije poreskog potraživanja u
trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika smatra se dan
kada je Vlada donela akt o konverziji.
Ako
poreski obveznik podnese zahtev za plaćanje poreza putem
preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se:
1)
dan na koji je dospeo porez koji se plaća putem preknjižavanja, ako
na taj dan postoji više plaćeni porez po drugom osnovu, ili
2)
dan na koji je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od
dugovanog, ako je porez koji se plaća putem preknjižavanja ranije
dospeo.
Dan
plaćanja poreza iz stava 4. ovog člana određuje se na osnovu
činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu.
Dan
na koji je porez na dodatu vrednost plaćen u iznosu većem od
dugovanog u smislu stava 4. ovog člana je dan na koji poreski
obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog
iznosa poreskog kredita u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez
na dodatu vrednost.
Član 69
(Brisano)
Redosled
namirenja
Član 70
Poreski
obveznik određuje prilikom uplate vrstu dugovanog poreza koje plaća.
Raspored
uplaćenog iznosa vrši se po sledećem redosledu:
1)
troškovi naplate;
2)
kamata;
3)
iznos glavne poreske obaveze.
Ako
poreski obveznik duguje plaćanje više vrsta poreza, a uplaćeni
iznos nije dovoljan za plaćanje ukupnog poreskog duga, pojedine
vrste poreza naplaćuju se po redosledu njihovog dospevanja.
Kod
poreza iz stava 3. ovog člana koji dospevaju istovremeno, naplata se
vrši srazmerno učešću pojedinog poreza u ukupno dospelom poreskom
dugu.
Ako
je iznos uplate po osnovu poreza veći od dugovanog iznosa, iznos
preplate može da se koristi za namirenje obaveza po istom osnovu
koje kasnije dospevaju.
U
slučaju iz stava 5. ovog člana, na zahtev poreskog obveznika:
1)
namiruje se dugovani porez po drugom osnovu;
2)
vrši se povraćaj, ako nema dospelih obaveza po drugom osnovu.
Zahtevom
iz stava 6. ovog člana ne smatra se opredeljenje poreskog obveznika
da mu se izvrši povraćaj poreza na dodatu vrednost iz poreske
prijave za porez na dodatu vrednost.
Opomena
za plaćanje poreza
Član 71
Poreska
uprava će poreskom obvezniku koji, u celosti ili delimično, nije o
dospelosti platio porez, odnosno sporedno poresko davanje osim u
slučaju iz člana 74. stav 7. tačka 1) ovog zakona, poslati opomenu
o vrsti i iznosu poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih
za naplatu, u roku od 30 dana od dana dospelosti, kojom mu nalaže da
dospeli iznos plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana
prijema opomene, sa obračunatom kamatom od dana izdavanja opomene do
dana uplate dospelog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja.
Opomena
iz stava 1. ovog člana sadrži i pouku poreskom obvezniku da u roku
od pet dana može sa Poreskom upravom da raspravi sporna pitanja u
vezi vrste i iznosa poreza, odnosno sporednih poreskih davanja
dospelih za naplatu.
Opomena
iz stava 1. ovog člana dostavlja se na način iz člana 36. ovog
zakona, a u cilju efikasnosti šalje se, kada je moguće, i
elektronskom poštom, telefaksom, telefonom ili po kuriru.
Ako
se opomena za plaćanje poreza šalje telefonom, službeno lice
Poreske uprave o tome sastavlja službenu belešku i ulaže je u
spise predmeta.
Ustanovljavanje
zaloge pre prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja
Član 72
Poreska
uprava može, odmah po dospelosti poreza i sporednih poreskih
davanja, upisati založno pravo u registre založnih prava iz člana
87. stav 5. ovog zakona.
Odlaganje
plaćanja dugovanog poreza
Član 73
Poreska
uprava može, na pismeni i obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u
celosti ili delimično, odložiti plaćanje dugovanog poreza,
nezavisno od dospelosti, pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza:
1)
za poreskog obveznika predstavlja, odnosno predstavljaće neprimereno
veliko opterećenje;
2)
nanosi, odnosno naneće bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku.
Uslove
iz stava 1. ovog člana bliže uređuje Vlada.
O
odlaganju plaćanja dugovanog poreza, po ispunjenju uslova iz st. 1.
i 2. ovog člana, odlučuje:
1)
ministar ili lice koje on ovlasti - na osnovu pismenog predloga
rukovodioca organizacione jedinice Poreske uprave prema glavnom mestu
poslovanja, odnosno mestu prebivališta poreskog obveznika - osim za
izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave;
2)
gradonačelnik, odnosno predsednik opštine, odnosno lice koje on
ovlasti, jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju izvorni javni
prihodi čija naplata se odlaže u skladu sa ovim zakonom.
Odlukom
iz stava 3. ovog člana može se odobriti jednokratno odlaganje ili
plaćanje dugovanog poreza na rate, ali najduže do 24 meseca, uz
mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci, pri
čemu iznos najmanje rate ne može biti manji od 50% iznosa najveće
rate.
Odluka
iz stava 3. ovog člana mora da sadrži obrazložene razloge zbog
kojih se odlaganje odobrava.
Odlaganje
plaćanja poreskog duga iz st. 1. do 3. ovog člana vrši se
potpisivanjem sporazuma između Poreske uprave i poreskog obveznika,
odnosno rešenjem Poreske uprave.
Izuzetno,
ako podnosilac zahteva za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, koji
ne ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, kao sredstvo
obezbeđenja naplate ponudi neopozivu bankarsku garanciju ili menicu
avaliranu od strane poslovne banke, na iznos koji ne može biti manji
od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže, lice iz stava
3. ovog člana može odlučiti da se poreskom obvezniku odobri
odlaganje plaćanja dugovanog poreza na način iz stava 4. ovog
člana.
Obezbeđenje
naplate dugovanog poreza
Član 74
U
postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz člana
73. stav 3. ovog zakona, od poreskog obveznika se zahteva davanje
sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine
dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže.
Sredstva
obezbeđenja naplate iz stava 1. ovog člana su:
1)
hipoteka na nepokretnosti poreskog obveznika;
2)
zaloga na pokretnim stvarima poreskog obveznika;
3)
neopoziva bankarska garancija;
4)
jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine na kojoj nema tereta;
5)
trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se
zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski
dug može naplatiti;
6)
menica avalirana od strane poslovne banke.
Ako
se dugovani porez obezbeđuje sredstvima iz stava 2. tač. 1), 2) i
4) ovog člana, sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120%
visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.
U
postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz člana
73. stav 3. ovog zakona, Poreska uprava odlučuje iz kojih od
predloženih, odnosno od drugih, poreskom obvezniku dostupnih
sredstava obezbeđenja, iz stava 2. ovog člana, će se najefikasnije
naplatiti dugovani porez i o tome obaveštava poreskog obveznika.
Dokaz
da je obezbedio sredstva obezbeđenja iz stava 4. ovog člana poreski
obveznik dostavlja Poreskoj upravi kao uslov za potpisivanje
sporazuma, odnosno donošenje rešenja iz člana 73. stav 6. ovog
zakona.
Izuzetno
od st. 1-5. ovog člana, od poreskog obveznika ne zahteva se
ispunjenje uslova koje je propisala Vlada aktom iz člana 73. stav 2.
ovog zakona, kao ni davanje sredstava obezbeđenja naplate - ako
dugovani porez iz člana 73. stav 3. ovog zakona, po osnovu svih
javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava, na dan podnošenja
zahteva za odlaganje njegovog plaćanja, iznosi, i to:
1)
za pravno lice - do 1.000.000 dinara;
2)
za preduzetnika - do 200.000 dinara;
3)
za fizičko lice - do 100.000 dinara.
Ako
se poreski obveznik ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno
rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u
periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri
tekuću obavezu, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti
sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski
dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti:
1)
iz sredstava obezbeđenja;
2)
u postupku prinudne naplate poreskog duga.
Ako
se dospeli, a neplaćeni poreski dug u slučaju iz stava 7. ovog
člana, naplaćuje iz sredstava obezbeđenja, Poreska uprava ne
donosi rešenje o prinudnoj naplati, već samo obaveštava poreskog
obveznika da će pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog
duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.
Ako
se poreski obveznik iz stava 6. ovog člana ne pridržava rokova iz
rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko za vreme
odlaganja plaćanja dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu,
Poreska uprava će po službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli
a neplaćeni poreski dug naplatiti u postupku prinudne naplate nad
obveznikom.
Poreski
obveznik za koga je Poreska uprava po službenoj dužnosti poništila
sporazum, odnosno ukinula rešenje iz st. 7. i 9. ovog člana, nema
pravo da ponovo podnese zahtev za odlaganje plaćanja tog dugovanog
poreza.
Član
74a
Izuzetno
od člana 73. stav 4. ovog zakona, nadležni organ može, na zahtev
poreskog obveznika za davanje saglasnosti na predloženi plan
reorganizacije u smislu zakona kojim se uređuje stečaj, dati
saglasnost za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, čije je
izmirivanje sastavni deo tog plana, u jednakim ratama do 60 meseci,
uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci.
Saglasnost
za odlaganje plaćanja dugovanog poreza u skladu sa stavom 1. ovog
člana daje lice iz člana 73. stav 3. ovog zakona.
Član
74b
Izuzetno
od člana 73. stav 4. ovog zakona, nadležni organ može, na pismeni
i obrazloženi zahtev poreskog obveznika koji je zaključio ugovor o
finansijskom restrukturiranju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava,
odobriti odlaganje plaćanja poreskog duga u jednakim ratama do 60
meseci, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12
meseci.
U
postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja poreskog duga obveznika
koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju, u skladu
sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje
privrednih društava, ne zahteva se davanje sredstava obezbeđenja
naplate kada je iznos duga čije se plaćanje odlaže do visine iz
člana 74. stav 6. ovog zakona.
Odobrenjem
odlaganja plaćanja poreskog duga iz stava 1. ovog člana prekida se
zastarelost prava na naplatu poreskog duga čiji je rok plaćanja
odložen, a vreme za koje je odlaganje plaćanja odobreno ne
uračunava se u rok zastarelosti.
O
odlaganju plaćanja poreskog duga u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana
odlučuje lice iz člana 73. stav 3. ovog zakona.
Poglavlje
treće
KAMATA
Opšte
odredbe o kamati
Član 75
Na
iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja,
osim kamate, obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj
godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije, uvećanoj za deset
procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto.
Na
dugovani porez i sporedna poreska davanja, osim kamate, kamata se
obračunava počev od narednog dana od dana dospelosti.
Kamata
se obračunava za kalendarski broj dana perioda docnje u izmirenju
obaveza u odnosu na kalendarski broj dana u godini (365, odnosno 366
dana) dekurzivnim načinom obračuna, bez pripisa kamate glavnici
istekom obračunskog perioda.
Kamata
se u smislu stava 3. ovog člana obračunava za sve kalendarske dane
u obračunskom periodu.
Obračunski
period je period od prvog dana docnje do dana plaćanja tokom kojeg
se kamata evidentira svakog poslednjeg radnog dana u kalendarskom
mesecu.
Ukupan
iznos kamate predstavlja zbir obračunate kamate za pojedine
obračunske periode iz stava 5. ovog člana.
Ako
se u toku kontrole utvrdi razlika poreske obaveze, kamata se
obračunava od dana kada je poresku obavezu poreski obveznik bio
dužan da plati.
Na
iznos više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, osim
kamate, kamata se obračunava po isteku roka od 30 dana od dana
prijema zahteva za povraćaj.
Ako
je osnov za povraćaj poništeno ili izmenjeno rešenje ili drugi akt
o zaduženju, kamata se obračunava od dana uplate poreza.
Ako
se obvezniku poreza na dodatu vrednost, u roku propisanom zakonom
kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, ne izvrši povraćaj tog
poreza, kamata se obračunava od narednog dana od dana isteka tog
roka.
Obvezniku
koji je podneo zahtev za refakciju, odnosno za refundaciju poreza,
kamata se obračunava po isteku roka od 30 dana od dana donošenja
rešenja kojim mu je utvrđeno pravo na refakciju, odnosno za
refundaciju.
Način
evidentiranja kamate ministar bliže uređuje aktom iz člana 163.
stav 2. ovog zakona.
Kamata
na poreski dug čija je naplata odložena
Član 76
Ako
je, u skladu sa odredbama čl. 73, 74a, 74b, odnosno člana 147. stav
2 ovog zakona, plaćanje dugovanog poreza odloženo, odnosno ako je
naplata poreskog duga privremeno odložena zbog obustave izvršenja
konačnog poreskog akta (u toku upravnog spora i sl.), kamata se
obračunava i za vreme dok traje odlaganje, odnosno obustava, po
stopi iz člana 75. stav 1. ovog zakona.
Poglavlje
četvrto
PRINUDNA
NAPLATA POREZA
I OPŠTE O
PRINUDNOJ NAPLATI POREZA
Početak
postupka prinudne naplate poreza
Član 77
Poreska
uprava počinje postupak prinudne naplate poreza, odnosno sporednih
poreskih davanja, donošenjem rešenja o prinudnoj naplati poreza ako
poreski obveznik nije platio porez, odnosno sporedno poresko davanje
u roku iz člana 71. stav 1. ovog zakona.
U
rešenju iz stava 1. ovog člana navodi se osnov poreskog duga,
njegov preostali neplaćeni iznos iz opomene iz člana 71. ovog
zakona dostavljene poreskom obvezniku, sa obračunatom kamatom od
dana izdavanja opomene do dana donošenja rešenja, a poreski
obveznik se obaveštava o svojim pravima u postupku prinudne naplate.
Rešenje
o prinudnoj naplati poreza postaje izvršno danom dostavljanja.
Protiv
rešenja o prinudnoj naplati poreza može se izjaviti žalba u roku
od osam dana od dana dostavljanja rešenja.
Poreska
uprava neće doneti rešenje o prinudnoj naplati poreza ako je zahtev
za odlaganje plaćanja poreza iz čl. 73, 74a odnosno člana 74b ovog
zakona podnet u roku iz člana 71. stav 1. ovog zakona - dok se ne
odluči po tom zahtevu.
Pravne
posledice početka postupka prinudne naplate poreza
Član 78
Pokretanje
postupka prinudne naplate poreza ima za posledicu:
1)
naplatu iz celokupne imovine poreskog obveznika, osim iz dela
određenog u članu 82. ovog zakona;
2)
plaćanje troškova iz člana 83. ovog zakona;
3)
uvećanje celokupnog poreskog duga koji je predmet prinudne naplate
za 5% na dan početka postupka prinudne naplate (u daljem tekstu:
uvećanje poreskog duga).
Iznos
uvećanja poreskog duga je prihod budžeta Republike, osim iznosa
uvećanja poreskog duga koji je pravna posledica prinudne naplate
izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave, koji pripada budžetu
jedinice lokalne samouprave.
Prekid
postupka prinudne naplate poreza
Član 79
Postupak
prinudne naplate prekida se:
1)
ako Poreska uprava pokrene stečajni postupak protiv poreskog
obveznika u smislu člana 112. ovog zakona;
2)
ako Poreska uprava odobri odlaganje plaćanja poreza iz člana 73,
odnosno člana 74b ovog zakona;
3)
ako se utvrdi postojanje greške kod obračuna poreske obaveze koja
ima za rezultat niži porez, do ispravke utvrđivanja;
4)
u slučaju iz člana 147. st. 2. i 6. ovog zakona.
Postupak
prinudne naplate može se prekinuti ako, po isteku roka iz člana 71.
stav 1. ovog zakona, poreski obveznik podnese zahtev za odlaganje
naplate, pod uslovima iz člana 73, odnosno člana 74b ovog zakona.
U
slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, Poreska uprava donosi zaključak
o prekidu postupka prinudne naplate, koji se dostavlja i organizaciji
koja sprovodi prinudnu naplatu sa računa.
Prekid
iz st. 1. i 2. ovog člana ne utiče na založno pravo, ni na
uvećanje poreskog duga.
Obustava
postupka prinudne naplate
Član 80
Postupak
prinudne naplate obustavlja se:
1)
ako je poreska obaveza poništena;
2)
ako poreski obveznik naknadno plati dugovanu obavezu, uključujući
nastale troškove i iznos uvećanja poreskog duga.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana založno pravo prestaje, u skladu sa
ovim zakonom, mere unovčavanja se ukidaju i imovina vraća poreskom
obvezniku.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana Poreska uprava izdaje rešenje o
obustavi postupka prinudne naplate, koje se dostavlja i organizaciji
koja sprovodi prinudnu naplatu sa računa.
Načela
postupka prinudne naplate poreza
Član 81
U
postupku prinudne naplate poreza Poreska uprava primenjuje radnje
uređene ovim zakonom, vodeći računa o ekonomičnosti postupka.
Postupak
prinudne naplate neće biti pokrenut ako je očigledno da poreski
obveznik nema imovinu iz koje naplata može da bude izvršena, što
ne isključuje mogućnost prinudne naplate od drugih poreskih
obveznika ili poreskih dužnika.
Naplata
se ne vrši iz predmeta prinudne naplate ako su troškovi prinudne
naplate veći od vrednosti predmeta prinudne naplate.
Prinudna
naplata se vrši u onoj meri u kojoj se pokriva dugovani iznos poreza
i sporedna poreska davanja.
U
izvršavanju prinudne naplate poreza Poreska uprava je obavezna da
poštuje dostojanstvo poreskog obveznika.
Izuzimanje
od prinudne naplate
Član 82
Predmet
prinudne naplate ne mogu biti imovina i prihodi poreskog obveznika
koji su zakonom izuzeti od izvršenja.
Troškovi
postupka prinudne naplate poreza
Član 83
Troškovi
prinudne naplate padaju na teret poreskog obveznika.
Visinu
troškova prinudne naplate iz stava 1. ovog zakona propisuje Vlada,
na predlog ministra.
Ako
poreski obveznik plati poresku obavezu po otpočinjanju postupka
prinudne naplate, ne oslobađa se plaćanja nastalih troškova
prinudne naplate iz stava 1. ovog člana.
Troškovi,
u smislu stava 1. ovog člana, ne uključuju troškove nastale
greškom Poreske uprave.
Predmeti
prinudne naplate
Član 84
Naplata
poreza i sporednih poreskih davanja, u postupku prinudne naplate,
sprovodi se na:
1)
novčanim sredstvima poreskog obveznika;
2)
novčanim potraživanjima poreskog obveznika;
2a)
zaradi, odnosno naknadi zarade, odnosno penziji, u delu koji nije
izuzet od izvršenja prema zakonu kojim se uređuje izvršenje i
obezbeđenje;
3)
nenovčanim potraživanjima i drugim pravima poreskog obveznika;
4)
gotovom novcu i hartijama od vrednosti;
5)
pokretnim stvarima;
6)
nepokretnostima.
Prinudna
naplata se može sprovesti na jednom ili više predmeta u isto vreme.
Predmeti
prinudne naplate određuju se rešenjem.
Prava
trećih lica
Član 85
Treće
lice, osim člana domaćinstva poreskog obveznika, koje tvrdi da ima
pravo na stvari koja je predmet postupka prinudne naplate a koje bi
sprečilo prodaju imovine, može podneti nadležnom sudu izlučnu
tužbu.
Sud
može da naloži prekid ili obustavljanje sprovođenja određene mere
u toku postupka prinudne naplate na stvari iz stava 1 ovog člana.
Ako
lice iz stava 1. ovog člana pruži dokaz da ima pravo na stvari koja
je predmet prinudne naplate, Poreska uprava može da prekine, odnosno
obustavi primenu mera prinudne naplate nad tim predmetom.
II ZALOGA
Obezbeđenje
poreskog potraživanja u prinudnoj naplati
Član 86
Radi
obezbeđenja poreskog potraživanja u prinudnoj naplati poreza na
stvarima, odnosno imovinskim pravima poreskog obveznika, ustanovljava
se zakonsko založno pravo u korist poreskog poverioca.
Poreski
poverilac je, u smislu ovog zakona, Republika, odnosno jedinica
lokalne samouprave - za izvorne javne prihode koje utvrđuje,
naplaćuje i kontroliše u javnopravnom odnosu.
Zaloga
traje do namirenja poreskog duga ili poništenja poreskog rešenja.
Postupak
ustanovljavanja zaloge
Član 87
Poreska
uprava rešenjem nalaže:
1)
popis pokretnih stvari;
2)
popis nepokretnosti;
3)
zabranu prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika
otvorenog kod banke, osim u svrhu izmirenja obaveza po osnovu poreza
i upis zabrane u registar blokiranih računa koji vodi nadležna
organizacija;
4)
zabranu dužnicima poreskog obveznika da poreskom obvezniku plate
gotovinske dugove i upis zabrane u odgovarajući registar;
5)
zabranu dužnicima poreskog obveznika da ispune druge obaveze prema
njemu i upis zabrane u registar pokretnih stvari.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku i
odgovarajućim registrima, dužnicima poreskog obveznika, odnosno
banci.
Po
izvršenom popisu pokretnih stvari ili nepokretnosti, Poreska uprava
rešenjem nalaže odgovarajućem organu da izvrši upis založnog
prava u registar pokretnih stvari, odnosno nepokretnosti.
Uz
rešenje iz stava 3. ovog člana, Poreska uprava dostavlja zapisnik o
popisu pokretnih stvari ili nepokretnosti iz čl. 89. i 90. ovog
zakona.
Rešenje
iz stava 1. tač. 3)-5) i stava 3. ovog člana upisuje se odmah po
dostavljanju, kod nadležnog organa, u založni registar pokretnih
stvari, u registar nepokretnosti, odnosno u registar blokiranih
računa, sa datumom i tačnim vremenom prijema.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana postaje izvršno danom dostavljanja poreskom
obvezniku.
Zakonsko
založno pravo u korist Republike ustanovljava se upisom u
odgovarajući registar.
Privremena
mera obezbeđenja poreskog potraživanja u prinudnoj naplati iz
novčanih sredstava poreskog obveznika
Član
87a
Radi
obezbeđenja naplate poreza i sporednih poreskih davanja posle
početka postupka prinudne naplate iz novčanih sredstava poreskog
obveznika na njegovim računima na osnovu rešenja iz člana 92. stav
2. ovog zakona, Poreska uprava rešenjem ustanovljava privremenu meru
obezbeđenja naplate poreskog potraživanja.
Privremena
mera iz stava 1. ovog člana je zabrana poreskom obvezniku da novčane
obaveze koje ima prema trećim licima izmiruje ugovaranjem promene
poverilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu
(asignacija, cesija i dr.), prebijanjem (kompenzacija) i na drugi
način u skladu sa zakonom.
Rešenje
Poreske uprave o ustanovljavanju privremene mere iz stava 2. ovog
člana postaje izvršno danom dostavljanja poreskom obvezniku.
Rešenje
iz stava 2. ovog člana dostavlja se organizaciji nadležnoj za
prinudnu naplatu zajedno sa izvršnim rešenjem Poreske uprave o
prinudnoj naplati poreza i sporednih poreskih davanja iz novčanih
sredstava poreskog obveznika.
Organizacija
nadležna za prinudnu naplatu je dužna da odmah po prijemu rešenja
iz stava 2. ovog člana izvrši njegov upis u registar blokiranih
računa pod datumom i tačnim vremenom prijema.
Privremena
mera iz stava 2. ovog člana izvršava se u skladu sa odredbama
zakona kojim se uređuje platni promet, a koje se odnose na prinudnu
naplatu sa računa klijenta.
Banka
je dužna da po prijemu naloga od strane organizacije nadležne za
prinudnu naplatu, izdatog na osnovu rešenja iz stava 2. ovog člana,
odmah obustavi izmirenje novčanih obaveza koje poreski obveznik ima
prema trećim licima na osnovu ugovora o promeni poverilaca, odnosno
dužnika u određenom obligacionom odnosu (asignacija, cesija i dr.),
po osnovu prebijanja (kompenzacija) i po drugom osnovu u skladu sa
zakonom, osim za plaćanja po osnovu isplata zarada i naknada
troškova (za dolazak na rad i odlazak s rada i za vreme provedeno na
službenom putu u zemlji i inostranstvu), kao i po osnovu drugih
primanja (otpremnina pri odlasku u penziju, solidarna pomoć i pomoć
u slučaju smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice) i
novčanih naknada iz socijalnog programa za zaposlene kojima prestaje
radni odnos u procesu restrukturiranja preduzeća i pripreme za
privatizaciju, stečaja i likvidacije.
Privremena
mera iz stava 2. ovog člana traje do naplate poreza na osnovu
izvršenog rešenja Poreske uprave o prinudnoj naplati poreza i
sporednih poreskih davanja iz novčanih sredstava poreskog obveznika,
radi čijeg obezbeđenja naplate je i ustanovljena.
Poreska
uprava može, na obrazloženi zahtev poreskog obveznika, uz
saglasnost ministra, ukinuti ustanovljenu privremenu meru iz stava 2.
ovog člana, ako poreski obveznik podnese sredstvo obezbeđenja
naplate poreskog potraživanja iz člana 74. stav 2. ovog zakona.
Pravni
efekti zaloge
Član 88
Posle
dostavljanja rešenja iz člana 87. stav 1. tačka 1) ovog zakona,
poreskom obvezniku nije dozvoljeno da raspolaže predmetima prinudne
naplate na kojima je zaloga uspostavljena.
Rešenjem
o prinudnoj naplati poreza iz novčanih sredstava poreskog obveznika
obustavljaju se sve finansijske transakcije preko računa poreskog
obveznika, osim transakcija koje se odnose na namirivanje poreza.
Rešenjem
iz člana 87. stav 1. tač. 4) i 5) ovog zakona zabranjuje se
dužnicima da namiruju svoje obaveze prema poreskom obvezniku, od
dana dostavljanja tog rešenja.
Republika
stiče založno pravo na stvarima, kojim se obezbeđuje i
potraživanje u odnosu na sporedna poreska davanja, čiji se
prioritet određuje u skladu sa vremenom upisa u registar ili
vremenom obaveštenja dužnika.
Popis
pokretnih stvari
Član 89
Službenik
Poreske uprave ovlašćen za sprovođenje prinudne naplate (u daljem
tekstu: poreski izvršitelj) ima pravo da, radi sastavljanja popisa,
uđe na zemljište i u prostorije u kojima poreski obveznik obavlja
svoju poslovnu delatnost.
Ako
poreski izvršitelj treba da uđe u stan ili drugu prostoriju radi
vršenja popisa, procene i zaplene pokretnih stvari koje se nalaze u
stanu ili drugoj prostoriji ili popisa i procene stana ili druge
prostorije koje su predmet obezbeđenja naplate poreske obaveze ili
prinudne naplate poreske obaveze u postupku ustanovljavanja
privremene mere obezbeđenja naplate poreza, založnog prava ili u
postupku prinudne naplate poreske obaveze, a njihov držalac ne
dozvoljava ulazak u stan ili druge prostorije, Poreska uprava podnosi
zahtev nadležnom sudu za donošenje rešenja kojim se poreskom
izvršitelju dozvoljava ulazak u stan ili druge prostorije protiv
volje njihovog držaoca, radi izvršenja radnji u postupku
ustanovljavanja privremene mere obezbeđenja naplate poreske obaveze,
založnog prava i drugih radnji u postupku prinudne naplate poreske
obaveze u skladu sa ovim zakonom. Uz zahtev se prilaže izvršno
rešenje Poreske uprave iz čl. 66, 77. i 87. ovog zakona.
Sud
je dužan da rešenje po zahtevu iz stava 2. ovog člana donese
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahteva.
Pre
pristupanja popisu, poreski izvršitelj će pokazati dokumente kojima
potvrđuje svoja ovlašćenja i rešenje o prinudnoj naplati i
pozvati poreskog obveznika da plati dugovani iznos poreza i sporednih
poreskih davanja.
Popis
pokretnih stvari iz stava 1. ovog člana sprovodi se u prisustvu dva
punoletna svedoka.
Ako
u toku popisa poreski obveznik istakne da je na pokretnoj stvari
ustanovljeno založno pravo i upisano u registar založnih prava u
korist privatnopravnog poverioca, poreski izvršitelj to uzima u
obzir pri utvrđivanju prihoda koji se mogu realizovati.
Poreski
izvršitelj može da, ako proceni da su osnovane tvrdnje poreskog
obveznika ili drugih lica da na određenim stvarima postoje prava
koja bi mogla sprečiti izvršenje, ne utvrdi prioritet prilikom
popisa stvari.
Prvenstvo
u popisu imaju stvari koje se najlakše mogu unovčiti.
Poreski
izvršitelj je ovlašćen da udalji lice koje ometa sprovođenje
prinudne naplate, kao i da zatraži pomoć policije ako se ometanje
nastavi ili ako lice koje poseduje stvari odbije da ih učini
dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate.
U
slučaju iz stava 9. ovog člana, policija je dužna da pruži
zatraženu pomoć u najkraćem roku od prijema poziva.
Popis
nepokretnosti
Član 90
Poreska
uprava pribavlja, po službenoj dužnosti, dokaz o nepokretnostima
koje su svojina poreskog obveznika, od organa nadležnog za vođenje
registra nepokretnosti.
Organ
nadležan za vođenje registra nepokretnosti dužan je da, u roku od
tri dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog člana, dostavi
Poreskoj upravi tražene dokaze.
Radi
sastavljanja popisa, poreski izvršitelji imaju pravo da uđu na
zemljište i u prostorije u kojima poreski obveznik obavlja svoju
poslovnu delatnost, a na osnovu sudskog rešenja iz člana 89. stav
2. ovog zakona i u stan poreskog obveznika ili člana porodice sa
kojim poreski obveznik živi u domaćinstvu.
Prestanak
zaloge
Član 91
Poreska
uprava, u roku od dva dana od dana namirenja poreske obaveze, podnosi
zahtev za brisanje zaloge, odnosno hipoteke i obaveštava banku i
dužnika poreskog obveznika o prestanku važenja rešenja iz člana
87. stav 1. tač. 3)-5) i stav 3. ovog zakona.
U
roku iz stava 1. ovog člana Poreska uprava obaveštava i poreskog
obveznika o prestanku važenja rešenja o prinudnoj naplati poreza.
III
UNOVČAVANJE
Sredstva
prinudne naplate
Član 92
Prinudna
naplata sprovodi se na:
1)
novčanim sredstvima poreskog obveznika - prenosom sredstava sa
računa poreskog obveznika, uključujući i sredstva na deviznom
računu, na uplatni račun javnih prihoda;
2)
novčanim potraživanjima poreskog obveznika - prenosom potraživanja
na uplatni račun javnih prihoda;
2a)
zaradi, odnosno naknadi zarade, odnosno penziji - zaplenom na
određenom delu tog primanja i nalogom isplatiocu da novčani iznos
za koji je određeno izvršenje, obustavlja i uplaćuje na propisani
uplatni račun javnih prihoda do potpune isplate;
3)
nenovčanim potraživanjima poreskog obveznika - zabranom, prenosom
potraživanja i popisom sa procenom, zaplenom i prodajom predmeta
potraživanja;
4)
gotovom novcu i hartijama od vrednosti - popisom i zaplenom;
5)
pokretnim stvarima - zaplenom i prodajom;
6)
nepokretnostima - zaplenom, utvrđivanjem početne vrednosti i
prodajom.
Poreska
uprava može na osnovu rešenja, po bilo kojem redosledu,
primenjivati jedno ili više sredstava prinudne naplate iz stava 1.
ovog člana.
Rešenje
iz stava 2. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku i njegovim
dužnicima, odnosno organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu,
odnosno banci.
Prihodi
od unovčavanja
Član 93
Zaplenjeni
novac i prihode od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti Poreska
uprava uplaćuje na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda.
Ako
je prodajom ostvarena veća cena od iznosa poreske obaveze, razlika
se vraća poreskom obvezniku u roku od 30 dana, a kamata se
obračunava u korist poreskog obveznika po isteku tog roka, u skladu
sa članom 75. ovog zakona.
U
slučaju da je u roku iz stava 2. ovog člana poreskom obvezniku
dospela nova poreska obaveza koja nije plaćena, razlika ostvarena
prodajom pokretnih stvari, odnosno nepokretnosti po većoj ceni
koristi se za namirenje te obaveze.
Prihodi
od unovčavanja predmeta prinudne naplate iz člana 84. ovog zakona
raspoređuju se rešenjem Poreske uprave prema redosledu namirenja iz
člana 70. ovog zakona.
Prihodi
od stvari prenetih u imovinu Republike
Član 94
U
slučaju da se prodaja realizuje na način iz člana 104. stav 18. i
člana 110. stav 5. ovog zakona, smatraće se da procenjena vrednost
pokretnih stvari, odnosno trećina utvrđene početne vrednosti
nepokretnosti predstavlja cenu koja je uplaćena na odgovarajući
uplatni račun javnih prihoda.
Ako
na pokretnoj stvari, odnosno nepokretnosti iz stava 1. ovog člana
postoji prioritetno založno pravo drugog poverioca koje mora da bude
namireno, u okviru iznosa iz stava 1. ovog člana prvo će se
namiriti taj poverilac.
Ako
je procenjena vrednost pokretnih stvari, odnosno trećina utvrđene
početne vrednosti nepokretnosti na kojoj nije postojalo prioritetno
založno pravo drugog poverioca iz stava 2. ovog člana, veća od
iznosa poreske obaveze, razlika se vraća poreskom obvezniku.
Ako
je na pokretnoj stvari, odnosno nepokretnosti, postojalo prioritetno
založno pravo drugog poverioca koje je namireno u okviru iznosa iz
stava 1. ovog člana, poreskom obvezniku vraća se razlika između
procenjene vrednosti pokretne stvari, odnosno trećine utvrđene
vrednosti nepokretnosti, i zbira iznosa za koji je namireno
prioritetno založno pravo drugog poverioca i iznosa za koji je
namirena poreska obaveza.
Način
i postupak povraćaja razlike iz st. 3. i 4. ovog člana propisuje
ministar.
Prinudna
naplata iz novčanih sredstava
Član 95
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja iz novčanih sredstava
poreskog obveznika, na osnovu rešenja iz člana 92. stav 2. ovog
zakona, je prenos sredstava sa računa poreskog obveznika otvorenog
kod banke na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda, na osnovu
rešenja o prinudnoj naplati poreza.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana sadrži i nalog organizaciji za poslove
prinudne naplate da obračuna kamatu na način propisan ovim zakonom,
od dana donošenja rešenja do dana prenosa celokupnog iznosa poreza
i sporednih poreskih davanja i da iznos obračunate kamate prenese na
odgovarajuće račune javnih prihoda.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana izvršava se na način uređen zakonom kojim
se uređuje platni promet.
Ako
na računu poreskog obveznika privremeno nema dovoljno sredstava,
organizacija nadležna za prinudnu naplatu, odnosno banka izvršava
rešenje sukcesivno, prema raspoloživim sredstvima na računu, dok
se rešenje u celini ne izvrši.
Ako
banka ne postupi na način uređen u stavu 2. ovog člana, naplata
dugovanog iznosa poreza i sporednih poreskih davanja vrši se
neposredno iz sredstava koja se nalaze na računu banke.
Rešenje
o prinudnoj naplati poreza iz novčanih sredstava poreskog obveznika
proizvodi pravno dejstvo od dana dostavljanja organizaciji nadležnoj
za prinudnu naplatu do dana namirenja obaveza, odnosno dana
poništenja rešenja.
Prinudna
naplata iz novčanih potraživanja
Član 96
Prinudna
naplata iz novčanih potraživanja poreskog obveznika izvršava se na
osnovu rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona.
Rešenjem
iz stava 1. ovog člana nalaže se dužniku poreskog obveznika da
svoj dug namiri uplatom na uplatni račun javnih prihoda po
dospelosti potraživanja.
Ako
dužnik iz stava 2 .ovog člana ne izvrši plaćanje, po dospelosti,
Poreska uprava vrši prinudnu naplatu iz novčanih sredstava sa
računa dužnika poreskog obveznika, u skladu sa članom 95. ovog
zakona.
Član
96a
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja iz zarade, naknade
zarade, odnosno penzije poreskog obveznika izvršava se na osnovu
rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona.
Rešenjem
iz stava 1. ovog člana određuje se zaplena na određenom delu
zarade, naknade zarade, odnosno penzije, i nalaže isplatiocu ovih
prihoda da prilikom svake isplate tih prihoda, počev od prve naredne
isplate od prijema rešenja iz stava 1. ovog člana, pa sve do
potpune naplate poreza i sporednih poreskih davanja, vrši obustavu
na zaradi, naknadi zarade, odnosno penziji i uplatu obustavljenog
iznosa na propisani uplatni račun javnih prihoda.
Isplatilac
zarade, naknade zarade, odnosno penzije, je dužan da postupa po
nalogu iz rešenja iz stava 2. ovog člana.
Isplatilac
zarade, naknade zarade, odnosno penzije, je dužan da obavesti
nadležni poreski organ o promenama od uticaja na izvršenje rešenja
iz stava 2. ovog člana, najkasnije u roku od pet dana od dana
nastanka promene.
Ako
isplatilac zarade, naknade zarade, odnosno penzije, ne obustavi i ne
uplati iznos zarade, naknade zarade, odnosno penzije, na kome se
sprovodi prinudna naplata, na propisani uplatni račun javnih
prihoda, u roku iz stava 2. ovog člana, Poreska uprava vrši
prinudnu naplatu iz novčanih sredstava sa računa isplatioca, u
skladu sa članom 95. ovog zakona.
Ako
ovim zakonom nije drukčije propisano, na prinudnu naplatu poreza i
sporednih poreskih davanja iz zarade, naknade zarade, odnosno penzije
poreskog obveznika, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se
uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Prinudna
naplata iz nenovčanih potraživanja
Član 97
Prinudna
naplata iz nenovčanih potraživanja poreskog obveznika kada
potraživanje glasi na predaju stvari ili prenos prava svojine na
poreskog obveznika, izvršava se na osnovu rešenja iz člana 92.
stav 2. ovog zakona.
Rešenjem
iz stava 1. ovog člana nalaže se dužniku poreskog obveznika da, po
dospelosti, preda dugovanu pokretnu stvar ili nepokretnost Poreskoj
upravi.
Ako
dužnik iz stava 2. ovog člana ne izvrši plaćanje, po dospelosti,
Poreska uprava vrši prinudnu naplatu iz nenovčanog potraživanja
dužnika poreskog obveznika, u skladu sa čl. 99-111. ovog zakona.
Kada
Poreska uprava dođe u posed stvari, njihova prodaja vrši se u
skladu sa čl. 99-104, odnosno čl. 105-111. ovog zakona.
Prinudna
naplata iz drugih nenovčanih potraživanja vrši se shodnom primenom
odredaba st. 2. i 3. ovog člana.
Prinudna
naplata iz gotovog novca i hartija od vrednosti
Član 98
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja iz gotovog novca izvršava
se na osnovu rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona, u skladu sa
odredbama čl. 89. i 99. i čl. 101-103. ovog zakona.
Rešenje
o prinudnoj naplati iz hartija od vrednosti Poreska uprava dostavlja
banci ili drugom pravnom licu kod koga se hartije od vrednosti
čuvaju, kao i poreskom obvezniku.
Banka,
odnosno drugo pravno lice kod koga se hartije od vrednosti čuvaju,
dostavlja Poreskoj upravi podatke o hartijama od vrednosti,
uključujući i procenu njihove vrednosti u roku od pet dana od dana
prijema rešenja.
U
roku od narednih osam dana banka, odnosno drugo pravno lice iz stava
3. ovog člana, dužni su da prodaju hartije od vrednosti pod
najboljim uslovima na tržištu.
Ostvarena
cena, od koje se odbija provizija i troškovi prodaje, uplaćuje se
na račun Poreske uprave i najkasnije narednog radnog dana uplaćuje
na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda.
Prinudna
naplata iz pokretnih stvari
Popis
pokretnih stvari
Član 99
Pokretne
stvari popisuje, procenjuje, pleni i prodaje poreski izvršitelj, na
osnovu rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona.
Ako
su pokretne stvari popisane u postupku ustanovljavanja založnog
prava u skladu sa ovim zakonom, postupak prinudne naplate počinje
procenom popisanih pokretnih stvari.
Procena
pokretnih stvari
Član
100
Procenu
popisanih stvari vrši poreski izvršitelj tokom popisa.
Poreska
uprava može odrediti drugo stručno lice kao procenitelja ili
pribaviti izveštaj o ceni stvari od stručnih institucija ili
organizacija.
O
izvršenom popisu i proceni sastavlja se zapisnik.
Zapisnik
iz stava 3. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku na način iz
člana 36. ovog zakona.
Na
procenu popisanih stvari poreski obveznik može izjaviti prigovor u
roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika.
Postupak
prinudne naplate prekida se do donošenja zaključka po prigovoru.
Zaključak
po prigovoru iz stava 6. ovog člana ne može se pobijati pravnim
lekom.
Zaplena
pokretnih stvari
Član
101
Popisana
pokretna stvar, na kojoj je upisana zaloga u korist Republike ili je
pokrenut postupak ustanovljavanja založnog prava u korist Republike,
ne oduzima se od poreskog obveznika u momentu popisa.
Popisana
pokretna stvar oduzima se od poreskog obveznika po isteku roka iz
člana 104. st. 4. i 7. ovog zakona, o čemu se sastavlja zapisnik.
Izuzetno,
ako postoje osnovi sumnje da će poreski obveznik ugroziti prinudnu
naplatu poreza tako što će sakriti, otuđiti, uništiti ili učiniti
neupotrebljivom popisanu pokretnu stvar, uključujući i popisanu
pokretnu stvar na kojoj je, u skladu sa zakonom, ustanovljeno založno
pravo Republike, pre ili u postupku prinudne naplate, stvar će se
oduzeti u momentu popisa.
Poreski
izvršitelj je dužan da obrazloži postojanje osnova sumnje iz stava
3. ovog člana.
U
slučaju iz stava 3. ovog člana, sastavlja se zapisnik o popisu,
proceni i zapleni pokretnih stvari.
Obaveštavanje
potencijalnih vlasnika
Član
102
Poreski
izvršitelj je dužan da o izvršenom popisu obavesti sva lica,
izuzev članova domaćinstva poreskog obveznika, za koja je ukazano
da im pripadaju popisane stvari i da ih uputi da u roku od osam dana
od dana prijema obaveštenja mogu podneti nadležnom sudu izlučnu
tužbu.
Obaveštenje
iz stava 1. ovog člana daje se usmeno, ako su ta lica prisutna
popisu i to se unosi u zapisnik o popisu i proceni pokretnih stvari,
koji se dostavlja tim licima, a odsutna lica se obaveštavaju
pismeno.
U
slučaju prekida iz člana 85. stav 3. ovog zakona, stvar se može
ostaviti na čuvanje poreskom obvezniku ili trećem licu.
Poreski
obveznik, odnosno treće lice dužni su da stvar iz stava 3. ovog
člana sačuvaju u nepromenjenom stanju do okončanja spora po
izlučnoj tužbi.
Do
prekida prinudne naplate neće doći ako je stvar podložna kvarenju
ili ako njeno čuvanje iziskuje velike troškove.
U
slučaju iz stava 5. ovog člana, Poreska uprava stvar prodaje
neposrednom pogodbom, bez odlaganja.
Ako
se po izlučnoj tužbi utvrdi da podnosilac tužbe nije vlasnik
popisane stvari, a poreski obveznik je otuđi, uništi ili ošteti i
time ugrozi naplatu poreske obaveze, Poreska uprava je dužna da u
roku od pet dana od dana saznanja za ovakav postupak poreskog
obveznika podnese krivičnu prijavu javnom tužiocu, a prinudna
naplata će se bez odlaganja dovršiti primenom sredstava i u odnosu
na predmete izvršenja iz člana 92. stav 1. ovog zakona.
Prinudna
naplata kada je stvar u posedu drugog lica
Član
103
Ako
se određena stvar poreskog obveznika nalazi kod drugog lica, ono je
dužno da je, na zahtev poreskog izvršitelja, preda za svrhu
prinudne naplate ili da plati poresku obavezu poreskom izvršitelju.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana, smatraće se da su radnje drugog
lica izvršene po nalogu poreskog obveznika.
Poreski
izvršitelj dužan je da licu iz stava 1. ovog člana izda potvrdu o
predaji stvari, odnosno o uplati dugovanog poreza.
Prodaja
pokretnih stvari
Član
104
Prodaja
pokretnih stvari vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili
neposrednom pogodbom između kupca i Poreske uprave, o čemu se
donosi zaključak.
Usmenim
javnim nadmetanjem, u smislu ovog zakona, smatra se usmeno javno
nadmetanje na kome učestvuju najmanje dva ponuđača.
Ako
se na oglašeno usmeno javno nadmetanje za prodaju stvari iz stava 1.
ovog člana javi samo jedan ponuđač, pokretne stvari mogu se
prodati tom ponuđaču neposrednom pogodbom.
Ako
je pokretna stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje
velike troškove, Poreska uprava tu stvar prodaje neposrednom
pogodbom, bez odlaganja.
Prodaja
putem usmenog javnog nadmetanja odrediće se kod stvari veće
vrednosti, kada se može očekivati da će se prodati po ceni većoj
od iznosa koji bi se dobio prodajom putem neposredne pogodbe.
Na
usmenom javnom nadmetanju na kome se prodaju pokretne stvari čija je
pojedinačna vrednost preko 200.000 dinara, mogu učestvovati samo
lica koja polože depozit u visini od 10% od procenjene vrednosti
pokretne stvari. U slučaju da kupac pokretne stvari u roku od osam
dana od dana kada mu je dostavljen zapisnik o prodaji pokretne stvari
ne uplati iznos za koji mu je pokretna stvar prodata, prodaja se u
odnosu na tog kupca oglašava nevažećom, a kupac gubi pravo na
povraćaj položenog depozita i ne može biti ponuđač u daljem
postupku prodaje te stvari.
Prodaji
zaplenjenih pokretnih stvari pristupa se po isteku roka od osam dana
od dana popisa.
Poreska
uprava će, u roku od pet dana od dana zaplene, oglasiti prodaju
stvari na internet strani i oglasnoj tabli. Oglašavanje prodaje
stvari vrši se i u dnevnom listu koji se prodaje na teritoriji cele
Republike, ako je procenjena vrednost pokretnih stvari koje se
prodaju putem usmenog javnog nadmetanja veća od 1.000.000 dinara.
Poreski
obveznik, lica zaposlena u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica
ne mogu biti kupci stvari iz stava 1. ovog člana.
Zabrana
za lica iz stava 9. ovog člana odnosi se i na preprodaju kupljenih
stvari, njihovo davanje u zakup, na poklon ili na korišćenje tim
licima, u periodu od godinu dana po izvršenoj prodaji.
Na
prvom usmenom javnom nadmetanju, kao i u roku određenom za prodaju
neposrednom pogodbom, pokretna stvar se ne može prodati po ceni
nižoj od 60% procenjene vrednosti.
Ako
se pokretna stvar ne proda na prvom usmenom javnom nadmetanju,
zaključkom se određuje i zakazuje drugo, u roku od osam dana od
dana održavanja prvog javnog nadmetanja.
Na
drugom usmenom javnom nadmetanju pokretna stvar se ne može prodati
po ceni nižoj od 30% utvrđene procenjene vrednosti.
Ako
pokretna stvar ne bude prodata ni na drugom usmenom javnom nadmetanju
u roku od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju
prodaje putem usmenog javnog nadmetanja, Poreska uprava će
konstatovati da prodaja nije uspela i doneće zaključak da se
nastavlja sa prodajom neposrednom pogodbom, a prodajna cena je
predmet dogovora između Poreske uprave i kupca i za nju se ne traži
saglasnost poreskog obveznika.
Prodaja
stvari putem neposredne pogodbe ponavlja se sve do prodaje pokretne
stvari, odnosno do isteka roka od šest meseci od donošenja
zaključka iz stava 14. ovog člana.
Kada
su zaplenjene stvari prodate, Poreska uprava će kupcu, posle
izvršene uplate iznosa za koji mu je pokretna stvar prodata izdati
dokument o prodaji imovine kojim se kupcu potvrđuje da je na njega
preneto pravo svojine i da je pravni osnov sticanja prava svojine
kupovina stvari u postupku prinudne naplate poreza.
Postupak
prodaje zaplenjenih stvari prekida se kada postignuta cena dostigne
visinu dugovanog poreza i sporednih poreskih davanja, a preostale
stvari vraćaju se poreskom obvezniku.
Ako
prodaja zaplenjenih stvari nije uspela na prvom usmenom javnom
nadmetanju, kao i na narednim javnim nadmetanjima, odnosno putem
neposredne pogodbe u roku iz stava 15. ovog člana stvari se prenose
u svojinu Republike rešenjem Poreske uprave, odnosno u svojinu
jedinice lokalne samouprave rešenjem nadležnog organa jedinice
lokalne samouprave, po ceni koja će se utvrditi naknadnom procenom
njihove vrednosti.
Organ
nadležan za evidenciju pokretnih stvari u državnoj svojini dužan
je da, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja iz stava
18. ovog člana, pokretne stvari prenete u svojinu Republike preuzme
u državinu.
Za
materijalne i pravne nedostatke pokretne stvari koji nastanu na
pokretnoj stvari nakon dostave rešenja iz stava 18. ovog člana i
izvršene zapisničke primopredaje stvari nadležnom organu za
evidenciju pokretnih stvari u državnoj svojini, kao i za štetu koja
nastane usled istih, odgovara nadležni organ za evidenciju pokretnih
stvari u državnoj svojini.
Vlada
bliže uređuje način i postupak sa stvarima iz stava 19. ovog
člana.
Pokretne
stvari na usmenom javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom kupuju
se u viđenom stanju.
O
izvršenoj prodaji pokretnih stvari sastavlja se zapisnik.
Prinudna
naplata iz nepokretnosti
Popis
nepokretnosti
Član
105
Nepokretnost
se popisuje, određuje njena početna vrednost i prodaje od strane
poreskog izvršitelja u postupku prinudne naplate, na osnovu rešenja
o prinudnoj naplati iz člana 92. stav 2. ovog zakona.
Zaplena
nepokretnosti koja nije upisana u odgovarajući registar
Član
106
Zaplenu
nepokretnosti koja nije upisana u odgovarajući registar vrši
poreski izvršitelj u momentu popisa.
Pre
pristupanja zapleni, poreski izvršitelj će pokazati dokument kojim
potvrđuje svoja ovlašćenja i rešenje o prinudnoj naplati i
pozvati poreskog obveznika da plati dugovani iznos.
Zaplena
nepokretnosti iz stava 1. ovog člana sprovodi se u prisustvu dva
punoletna svedoka.
Poreski
izvršitelj ovlašćen je da udalji lice koje ometa sprovođenje
prinudne naplate, kao i da zatraži pomoć policije ako se ometanje
nastavi ili ako lice koje poseduje nepokretnost odbije da je učini
dostupnom radi sprovođenja prinudne naplate.
U
slučaju iz stava 4. ovog člana, policija je dužna da pruži
zatraženu pomoć u najkraćem roku od prijema poziva.
O
izvršenoj zapleni nepokretnosti iz stava 1. ovog člana sastavlja se
zapisnik.
Utvrđivanje
početne vrednosti nepokretnosti
Član
107
U
roku od tri dana od konačnosti rešenja o prinudnoj naplati, Poreska
uprava utvrđuje početnu vrednost nepokretnosti.
Način
utvrđivanja početne vrednosti nepokretnosti ureduje ministar.
Početna
vrednost nepokretnosti iz stava 1. ovog člana utvrđuje se rešenjem.
Prilikom
utvrđivanja početne vrednosti nepokretnosti vodi se računa i o
tome koliko nepokretnost manje vredi zbog toga što na njoj ostaju
određena prava i tereti posle prodaje.
Protiv
rešenja o utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti poreski
obveznik može izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana prijema.
Protiv
rešenja po prigovoru žalba nije dopuštena.
Opšte
o prodaji nepokretnosti
Član
108
Prodaji
nepokretnosti pristupa se po isteku roka od osam dana od dana
konačnosti rešenja iz člana 107. stav 3, odnosno dostavljanja
rešenja donetog po prigovoru iz člana 107. stav 5. ovog zakona, a
do prodaje može doći i u kraćem roku, ako poreski obveznik na to
pristane.
Poreska
uprava, narednog dana po isteku roka iz stava 1. ovog člana, donosi
zaključak o određivanju prodaje nepokretnosti putem usmenog javnog
nadmetanja.
Oglas
o prodaji nepokretnosti objavljuje se na oglasnoj tabli organizacione
jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost i
istovremeno se dostavlja, radi oglašavanja, dnevnom listu koji
pokriva celu teritoriju Republike, kao i poreskom obvezniku, založnim
poveriocima i licima koja imaju zakonsko pravo preče kupovine na toj
nepokretnosti.
Oglas
o određivanju prodaje nepokretnosti sadrži naročito:
1)
opis i adresu zaplenjene nepokretnosti koja se prodaje;
2)
utvrđenu početnu vrednost nepokretnosti;
3)
naznačenje službenosti i tereta koje preuzima kupac;
4)
način, mesto, datum i sat prodaje;
5)
iznos depozita koji polažu lica koja učestvuju na usmenom javnom
nadmetanju;
6)
rok u kojem je kupac nepokretnosti dužan da uplati iznos za koji mu
je nepokretnost prodata.
Na
nepokretnosti prodatoj javnim nadmetanjem ili na drugi način ne
postoji pravo reklamacije.
Prodaja
nepokretnosti putem usmenog javnog nadmetanja
Član
109
Prodaja
nepokretnosti vrši se u sedištu organizacione jedinice Poreske
uprave koja tu prodaju sprovodi.
Na
usmenom javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su
položila depozit.
Depozit
iz stava 2. ovog člana polaže se na račun Poreske uprave u visini
od 5% utvrđene početne vrednosti nepokretnosti.
Ponuđačima
čija ponuda nije prihvaćena depozit se vraća odmah po zaključenju
javnog nadmetanja.
Zainteresovani
ponuđači imaju pravo da najkasnije do dana održavanja javne
prodaje razgledaju nepokretnost koja je predmet javne prodaje.
Na
prvom usmenom javnom nadmetanju nepokretnost se ne može prodati po
ceni nižoj od 75% utvrđene početne vrednosti.
Ako
se nepokretnost ne proda na prvom usmenom javnom nadmetanju,
zaključkom se određuje i zakazuje drugo u roku od osam dana od dana
održavanja prvog javnog nadmetanja.
Na
drugom usmenom javnom nadmetanju nepokretnost se ne može prodati po
ceni nižoj od 50% utvrđene početne vrednosti.
Ako
nepokretnost ne bude prodata ni na drugom usmenom javnom nadmetanju,
javna nadmetanja se ponavljaju na način iz stava 7. ovog člana, sa
najnižom cenom od jedne trećine utvrđene početne vrednosti, sve
do prodaje nepokretnosti, odnosno isteka roka iz člana 110. stav 1.
ovog zakona.
Nepokretnost
se može prodati na prvom usmenom javnom nadmetanju za iznos manji od
75% od utvrđene početne vrednosti, odnosno po ceni nižoj od 50% od
utvrđene početne vrednosti, na drugom usmenom javnom nadmetanju,
ako se sa tim pismeno saglasi poreski obveznik.
O
toku usmenog javnog nadmetanja sastavlja se zapisnik.
Po
okončanju prodaje nepokretnosti putem usmenog javnog nadmetanja,
Poreska uprava donosi rešenje o prodaji nepokretnosti.
Lice
koje ima zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet
prinudne naplate poreza ima prvenstvo nad najpovoljnijim ponuđačem
na usmenom javnom nadmetanju, ako po zaključenju usmenog javnog
nadmetanja izjavi na zapisnik o prodaji nepokretnosti da nepokretnost
kupuje pod istim uslovima.
Prodaja
nepokretnosti neposrednom pogodbom
Član
110
Ako
nepokretnost ne bude prodata po pravilima o usmenom javnom nadmetanju
u roku od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju
javne prodaje usmenim javnim nadmetanjem, direktor Poreske uprave ili
lice u Poreskoj upravi koje on za to ovlasti, zaključkom određuje
prodaju nepokretnosti neposrednom pogodbom.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana, nepokretnost se ne može prodati po
ceni nižoj od jedne trećine utvrđene početne vrednosti.
O
toku neposredne pogodbe sastavlja se zapisnik.
Po
okončanju prodaje nepokretnosti neposrednom pogodbom, Poreska uprava
donosi rešenje o prodaji nepokretnosti.
Ako
se nepokretnost ne može prodati ni putem neposredne pogodbe u roku
od šest meseci od dana donošenja zaključka iz člana 108. stav 2.
ovog zakona, Poreska uprava će doneti rešenje kojim nepokretnost
prenosi u svojinu Republike, odnosno nadležni organ jedinice lokalne
samouprave će doneti rešenje kojim nepokretnost prenosi u svojinu
jedinice lokalne samouprave, u vrednosti jedne trećine utvrđene
početne vrednosti.
Rešenje
iz stava 5. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku i organu
nadležnom za registar nepokretnosti.
Poreska
uprava namiruje prioritetno hipotekarno potraživanje do jedne
trećine utvrđene početne vrednosti nepokretnosti.
Po
namirenju potraživanja prioritetnih poverilaca, Poreska uprava
dostavlja dokaz o namirenju organu nadležnom za vođenje registra,
sa nalogom da se hipoteka briše.
Kupci
ne mogu biti, po osnovu javnog nadmetanja ili po osnovu neposredne
pogodbe, poreski obveznik i lica zaposlena u Poreskoj upravi, kao ni
sa njima povezana lica.
Zabrana
za lica iz stava 9. ovog člana odnosi se i na preprodaju kupljene
nepokretnosti, njeno davanje u zakup, na poklon ili na korišćenje
tim licima, u periodu od godinu dana po izvršenoj prodaji.
Organ
nadležan za evidenciju nepokretnosti u državnoj svojini dužan je
da, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja iz stava 5.
ovog člana, nepokretnosti prenete u svojinu Republike preuzme u
državinu.
Za
materijalne i pravne nedostatke nepokretnosti koji nastanu na
nepokretnosti nakon dostave rešenja iz stava 6. ovog člana i
izvršene zapisničke primopredaje nepokretnosti oslobođene od lica
i stvari nadležnom organu za evidenciju nepokretnosti u državnoj
svojini, kao i za štetu koja nastane usled istih, odgovara nadležni
organ za evidenciju nepokretnosti u državnoj svojini.
Vlada
bliže uređuje način i postupak sa nepokretnostima iz stava 11.
ovog člana.
Postupak
sa ostvarenim prihodom od prodaje nepokretnosti
Član
111
Kupac
nepokretnosti dužan je da uplati iznos za koji mu je nepokretnost
prodata u roku od osam dana od dana zaključenja usmenog javnog
nadmetanja, po umanjenju tog iznosa za položeni depozit, koji
postaje deo plaćene cene.
U
slučaju da kupac u ostavljenom roku ne uplati iznos za koji mu je
nepokretnost prodata, prodaja se rešenjem oglašava nevažećom, a
kupac gubi pravo na povraćaj položenog depozita i ne može biti
ponuđač u postupku prodaje te nepokretnosti, u periodu od šest
meseci od isteka poslednjeg dana roka iz stava 1. ovog člana.
U
slučaju iz stava 2. ovog člana, Poreska uprava poziva drugog
najpovoljnijeg ponuđača, ako ponuđena cena nije niža od cene
propisane ovim zakonom, da se izjasni da li kupuje nepokretnost za
ponuđeni iznos. Ako drugi najpovoljniji ponuđač pismeno pristane
da kupi nepokretnost za ponuđenu cenu, donosi se rešenje o prodaji
nepokretnosti tom ponuđaču.
Ako
kupac iz stava 3. ovog člana ne uplati iznos, za koji mu je
nepokretnost prodata u ostavljenom roku, prodaja se rešenjem
oglašava nevažećom, a kupac gubi pravo na povraćaj položenog
depozita ako mu nije vraćen i ne može biti ponuđač u postupku
prodaje te nepokretnosti u periodu od šest meseci od isteka
poslednjeg dana roka za uplatu iznosa za koji mu je nepokretnost
prodata.
U
slučaju iz stava 4. ovog člana Poreska uprava nastavlja postupak
prodaje nepokretnosti u roku od osam dana od dana donošenja rešenja
o oglašavanju prodaje nevažećom, na način i pod uslovima koji su
važili za usmeno javno nadmetanje koje se ponavlja.
U
slučaju postojanja prioritetnog hipotekarnog potraživanja drugog
poverioca na prodatoj nepokretnosti, iz iznosa određenog u stavu 1.
ovog člana prvo se namiruje potraživanje tog poverioca u skladu sa
članom 110. stav 7. ovog zakona.
Po
izvršenoj uplati iznosa za koji je nepokretnost prodata usmenim
javnim nadmetanjem, odnosno neposrednom pogodbom i konačnosti
rešenja o prodaji nepokretnosti iz člana 109. stav 12. i člana
110. stav 4. ovog zakona, Poreska uprava donosi rešenje o predaji
nepokretnosti kupcu.
Rešenje
o prodaji nepokretnosti kupcu iz člana 109. stav 12. i člana 110.
stav 4. ovog zakona dostavlja se i poreskom obvezniku i organu
nadležnom za vođenje registra nepokretnosti.
Po
konačnosti rešenja o namirenju prioritetnog hipotekarnog poverioca
iz stava 6. ovog člana, Poreska uprava dostavlja to rešenje, uz
dokaz da je izvršena uplata, organu nadležnom za vođenje registra
nepokretnosti, radi brisanja hipoteke na nepokretnosti.
Na
zaštitu kupca i njegovih prava, kao i na sve ostalo što nije
posebno uređeno ovim zakonom u vezi sa prodajom nepokretnosti,
shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju izvršenje i
obezbeđenje.
Proglašenje
nesolventnosti
Član
112
Kada
se u postupku prinudne naplate utvrdi da poreski obveznik nema
imovinu iz koje se poreski dug prinudnom naplatom može namiriti,
odnosno da mu je imovina koja se predaje Republici po vrednosti manja
od poreskog duga, Poreska uprava će rešenjem konstatovati njegovu
privremenu nesolventnost i pokrenuti stečajni postupak, u svojstvu
poverioca, u skladu sa zakonom, ako je poreski obveznik pravno lice.
Ako
poreski obveznik ponovo postane solventan, Poreska uprava stavlja van
snage rešenje o proglašenoj nesolventnosti i nastavlja postupak
prinudne naplate.
Glava
šesta
POSTUPAK
UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA PO OSNOVU SEKUNDARNE PORESKE OBAVEZE
Utvrđivanje
i naplata poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze
Član
113
Porez
po osnovu sekundarne poreske obaveze iz člana 31. ovog zakona
utvrđuje Poreska uprava rešenjem.
Rešenje
iz stava 1. ovog člana ne donosi se ako je poreska obaveza prestala
na način iz člana 23. ovog zakona.
Ako
zakonom nije drukčije propisano, rešenje iz stava 1. ovog člana
donosi se samo ako preduzetim merama prinudne naplate prema poreskom
obvezniku porez nije naplaćen.
Ograničenje
iz stava 3. ovog člana ne primenjuje se u slučaju iz člana 31.
stav 2. tač. 2)-4) ovog zakona.
Naplata
poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze vrši se shodnom primenom
odredaba ovog zakona kojim se uređuje naplata poreza.
Glava
sedma
OSTALI
OBLICI PRESTANKA PORESKOG DUGA
Zastarelost
prava na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja
Član
114
Pravo
Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih
davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela
da teče.
Zastarelost
prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da
teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je trebalo
utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje.
Zastarelost
prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče
od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je obaveza poreskog
dužnika dospela za plaćanje.
Zastarelost
prava na povraćaj i refakciju odnosno refundaciju, poreza i
sporednih poreskih davanja
Član
114a
Pravo
poreskog obveznika na povraćaj, poreski kredit, refakciju i
refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja
poreza i povraćaj sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina
od dana kada je zastarelost počela da teče.
Zastarelost
prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i
namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza i povraćaj
sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne
godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na
povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i namirenje
dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza i povraćaj sporednih
poreskih davanja.
Zastarelost
pokretanja i vođenja prekršajnog postupka
Član
114b
Prekršajni
postupak za koji u skladu sa zakonom zahtev za pokretanje podnosi
Poreska uprava ne može se pokrenuti ni voditi ako protekne pet
godina od dana kada je prekršaj učinjen.
Na
pitanja zastarelosti pokretanja i vođenja prvostepenog prekršajnog
postupka iz stava 1. ovog člana, prekid zastarelosti, zastarelost
izvršenja kazne i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom
primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prekršaji.
Čl.
114v i 114g
(Brisano)
Prekid
roka zastarelosti
Član
114d
Zastarelost
se prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog
dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza i sporednih poreskih
davanja, odnosno radnjom poreskog obveznika preduzetom u cilju
ostvarivanja prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i
refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja i
povraćaj sporednih poreskih davanja.
Posle
prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo
pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Uračunavanje
vremena prethodnika
Član
114đ
U
vreme zastarelosti računa se i vreme koje je proteklo u korist
prethodnika poreskog obveznika i drugog poreskog dužnika.
Ostale
odredbe o zastarelosti
Član
114e
Odredbe
ovog zakona o zastarelosti prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj
primenjuju se i na sve javne prihode za koje je zastarelost propisana
drugim poreskim zakonom na drukčiji način.
Apsolutna
zastarelost
Član
114ž
Pravo
na utvrđivanje, naplatu, povraćaj, poreski kredit, refakciju,
refundaciju kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja
poreza, uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u
kojoj je porez trebalo utvrditi ili naplatiti, odnosno u kojoj je
izvršena preplata.
Poreska
uprava, po isteku roka iz stava 1. ovog člana, po službenoj
dužnosti, donosi rešenje o prestanku poreske obaveze, odnosno o
prestanku prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju, refundaciju,
kao i na namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza,
zbog zastarelosti.
Zastoj
zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih
poreskih davanja
Član
114z
Zastarelost
prava Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih
poreskih davanja ne teče:
1)
za vreme od pokretanja upravnog spora do pravosnažnosti sudske
odluke;
2)
za vreme kada je drugim zakonom propisano da se poreski postupak ne
može otpočeti, odnosno da se započeti poreski postupak prekida.
Vreme
trajanja zastoja zastarelosti iz stava 1. ovog člana ne računa se u
rok za zastarelost.
Otpis
poreza i sporednih poreskih davanja
Član
115
Vlada
može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom
otpisu poreza i sporednih poreskih davanja, osim doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika koji se prodaje u
postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restrukturiranja.
Vlada
može, na predlog ministra, uz prethodnu saglasnost jedinice lokalne
samouprave kojoj pripadaju izvorni javni prihodi na koje se
primenjuje ovaj zakon, doneti odluku o delimičnom ili potpunom
otpisu tih javnih prihoda, poreskom obvezniku koji se prodaje u
postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restrukturiranja.
Vlada
može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom
otpisu poreza i sporednih poreskih davanja, uključujući takse,
naknade i druge javne prihode, osim doprinosa za obavezno socijalno
osiguranje, poreskog obveznika kod kojeg je promenjena vlasnička
struktura, po osnovu preuzetih ugovornih obaveza od strane Republike.
Poreska
uprava rešenjem će otpisati dug po osnovu poreza i sporednih
poreskih davanja kada se steknu uslovi iz člana 22. st. 2. i 4. i
člana 23. stav 2. ovog zakona, kao i u drugim slučajevima
propisanim zakonom.
Član
115a
(Brisano)
Deo
treći
PORESKA
KONTROLA
Glava
prva
OPŠTE
O PORESKOJ KONTROLI
Pojam
poreske kontrole
Član
116
Poreska
kontrola je postupak provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti
ispunjavanja poreske obaveze, koji vrši Poreska uprava, u skladu sa
ovim zakonom.
Ako
se u poreskoj kontroli utvrde nepravilnosti ili propusti u
izvršavanju obaveza iz poreskopravnog odnosa, poreskom obvezniku se
nalaže da ih otkloni.
Oblici
poreske kontrole
Član
117
U
postupku poreske kontrole Poreska uprava, u skladu sa zakonom,
obavlja:
1)
kancelarijsku kontrolu;
2)
terensku kontrolu;
3)
radnje u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela.
Plan
poreske kontrole
Član
118
Poreska
kontrola vrši se na osnovu godišnjeg plana, odnosno vanrednog
plana, koji donosi direktor Poreske uprave, a koji je zasnovan na
oceni poreskog značaja i poreskog rizika poreskog obveznika.
Pri
utvrđivanju plana iz stava 1. ovog člana, obavezno se ima u vidu i
procena uticaja poreske kontrole na efikasnost naplate poreza u
određenim delatnostima.
U
slučajevima kad je došlo do poremećaja u prometu na tržištu ili
postoji indicija da je povećan obim nelegalne trgovine, poreska
kontrola vrši se na osnovu vanrednog plana kontrole koji donosi
ministar.
Glava
druga
KANCELARIJSKA
KONTROLA
Pojam
kancelarijske kontrole
Član
119
Kancelarijska
kontrola predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava
tačnost, potpunost i usklađenost sa zakonom, odnosno drugim
propisom podataka iskazanih u poreskoj prijavi, kao i poreskom
bilansu, računovodstvenim izveštajima i drugim evidencijama (u
daljem tekstu: drugi izveštaji) poreskog obveznika, upoređivanjem
sa podacima iz poreskog računovodstva i drugih službenih evidencija
koje vodi, odnosno kojima raspolaže Poreska uprava.
Kancelarijsku
kontrolu vrši, u prostorijama Poreske uprave, poreski inspektor,
osim radnji kontrole prijema i obrade poreske prijave i drugih
izveštaja, koje vrše službenici Poreske uprave određeni za te
poslove.
Postupak
kancelarijske kontrole počinje danom dostavljanja poziva iz člana
121. stav 1. ovog zakona.
Obrada
poreske prijave i drugih izveštaja poreskog obveznika
Član
120
U
postupku kontrole prijema i obrade, proverava se matematička
tačnost, formalna ispravnost i potpunost poreske prijave i drugih
izveštaja, koje poreski obveznik, u skladu sa zakonom, dostavlja
Poreskoj upravi.
Ako
se u postupku obrade poreske prijave i drugih izveštaja utvrdi da su
formalno neispravni, pogrešno popunjeni, nepotpuni, odnosno da
postoji matematička greška, poreski inspektor će zaključkom
naložiti poreskom obvezniku da, u roku od tri dana, otkloni greške,
odnosno dopuni prijavu ili druge izveštaje.
Ako
poreski obveznik ne postupi po zaključku iz stava 2. ovog člana,
smatraće se da poreska prijava, odnosno drugi izveštaj nisu podneti
Poreskoj upravi.
Učešće
poreskog obveznika u postupku kancelarijske kontrole
Član
121
Poreski
obveznik dužan je da, na poziv Poreske uprave, neposredno ili preko
poreskog punomoćnika, učestvuje u daljem postupku kancelarijske
kontrole i da pruži tražena objašnjenja i dokumentaciju u roku
koji odredi Poreska uprava.
Neodazivanje
pozivu iz stava 1. ovog člana ne odlaže postupak kancelarijske
kontrole.
Promena
poreske obaveze po nalazu kancelarijske kontrole
Član
122
Ako
se u postupku kancelarijske kontrole utvrdi postojanje nepravilnosti
u pogledu podataka od značaja za utvrđivanje visine poreske
obaveze, poreski inspektor je dužan da sačini zapisnik o kontroli.
Poreski
obveznik ima pravo da u roku od pet dana od dana prijema zapisnika o
kancelarijskoj kontroli podnese primedbe na taj zapisnik.
Poreski
inspektor je dužan da primedbe iz stava 2. ovog člana razmotri u
roku od pet dana od dana prijema i sačini dopunu zapisnika u skladu
sa zakonom.
Na
osnovu zapisnika iz st. 1. i 3. ovog člana, Poreska uprava donosi
rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2)
podtačka (1) ovog zakona, u roku od 60 dana od dana dostavljanja
zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika.
U
rešenju iz stava 4. ovog člana Poreska uprava nalaže poreskom
obvezniku i da podnese poresku prijavu u kojoj otklanja utvrđene
nepravilnosti ako je poreska prijava osnov za evidentiranje iznosa
utvrđenog poreza iz člana 62. stav 2. tačka 1) ovog zakona.
Ako
poreski obveznik ne podnese poresku prijavu po nalogu iz rešenja iz
stava 5. ovog člana, Poreska uprava podnosi poresku prijavu umesto
poreskog obveznika.
Glava
treća
TERENSKA
KONTROLA
Pojam
terenske kontrole
Član
123
Terenska
kontrola predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava
zakonitost u radu i pravilnost ispunjavanja poreskih obaveza od
strane poreskih obveznika.
Terensku
kontrolu obavlja poreski inspektor na osnovu naloga za kontrolu.
Pojedine
radnje u okviru određenih postupaka terenske kontrole propisanih
ovim zakonom obavlja poreski kontrolor.
Poreski
inspektor u toku terenske kontrole koristi i podatke prikupljene na
način iz člana 120. stav 1. ovog zakona.
Otpočinjanje
terenske kontrole
Član
124
Nalog
za terensku kontrolu Poreska uprava dostavlja poreskom obvezniku, na
način iz člana 36. ovog zakona, neposredno pre početka kontrole.
U
slučaju iz člana 118. stav 3. ovog zakona, kao i kontrole menjačkog
poslovanja, kontrole priređivanja igara na sreću i kontrole
evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, postupak terenske
kontrole otpočinje bez dostavljanja naloga za terensku kontrolu
poreskom obvezniku.
Poreski
inspektor je dužan da pokaže službenu legitimaciju poreskom
obvezniku, a poreski kontrolor službenu legitimaciju ili rešenje o
ovlašćenju.
Poreska
uprava može da odloži početak sprovođenja terenske kontrole ako
poreski obveznik podnese usmeni prigovor odmah po prijemu naloga iz
stava 1. ovog člana, navodeći razloge za odlaganje kontrole, s tim
što je u roku od 24 časa od prijema naloga dužan da dostavi
prigovor u pismenom obliku Poreskoj upravi.
Ako
poreski inspektor oceni da je usmeni prigovor izjavljen da bi se
ometala terenska kontrola, otpočeće postupak kontrole i navesti u
zapisniku razloge na osnovu kojih je doneo takvu odluku.
Po
prigovoru iz stava 4. ovog člana, Poreska uprava donosi zaključak
protiv kojeg nije dopušten pravni lek.
Mesto
terenske kontrole
Član
125
Terenska
kontrola vrši se u poslovnim prostorijama poreskog obveznika ili na
drugom mestu, u zavisnosti od predmeta kontrole.
Poreski
obveznik dužan je da, ako se terenska kontrola vrši u njegovim
poslovnim prostorijama, obezbedi odgovarajuće mesto za rad poreskog
inspektora.
Ako
ne postoji odgovarajući prostor za vršenje terenske kontrole, uz
pristanak poreskog obveznika, kontrola se može obaviti u njegovim
stambenim prostorijama, odnosno na drugom mestu koje odredi Poreska
uprava, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Ako
se terenska kontrola ne obavlja u poslovnim prostorijama poreskog
obveznika, poreski inspektor je dužan da pregleda prostorije i o
tome sačini belešku, koja se unosi u zapisnik iz člana 128. ovog
zakona.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, po odobrenju suda poreski inspektor ima
pravo da uđe i u stan poreskog obveznika, radi vršenja kontrole.
Poreskom
obvezniku ili njegovom punomoćniku, odnosno zastupniku mora se
pružiti mogućnost da prisustvuju pregledu zemljišta, prostorija,
odnosno stana iz stava 5. ovog člana.
Ako
lica iz stava 6. ovog člana ne koriste mogućnost da prisustvuju
pregledu zemljišta, prostorija, odnosno stana, a poreski inspektor
oceni da se na taj način onemogućava ili odlaže sprovođenje
poreske kontrole, obaviće kontrolu iz stava 5. ovog člana i bez
njihovog prisustva, uz prisustvo dva punoletna svedoka.
Činjenice
iz stava 7. ovog člana poreski inspektor unosi u zapisnik.
Vreme
terenske kontrole
Član
126
Terenska
kontrola obavlja se u toku radnog vremena poreskog obveznika, a
izuzetno i po isteku radnog vremena, ako to nalaže svrha kontrole
ili ako poreski obveznik na to pristane.
Poreski
inspektor može privremeno zapečatiti poslovni ili skladišni
prostor poreskog obveznika po isteku radnog vremena poreskog
obveznika.
Mera
iz stava 2. ovog člana ostaje najduže do početka radnog vremena
poreskog obveznika prvog narednog radnog dana.
O
meri iz stava 2. ovog člana donosi se zaključak, protiv kojeg
pravni lek nije dopušten.
Obaveza
učestvovanja poreskog obveznika u postupku terenske kontrole
Član
127
Poreski
obveznik je dužan da učestvuje u utvrđivanju činjeničnog stanja
i daje obaveštenja i izjave na zahtev poreskog inspektora.
Poreski
obveznik je dužan da poreskom inspektoru omogući uvid u stanje
sirovina, reprodukcionog materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda
i robe (u daljem tekstu: roba) i opreme, kao i da omogući uvid u
poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju ili isprave.
Ako
nije u mogućnosti da prisustvuje terenskoj kontroli, poreski
obveznik će odrediti lice koje, u njegovo ime, izvršava obaveze iz
st. 1. i 2. ovog člana.
Neizvršavanje
obaveza iz st. 1-3. ovog člana poreskog obveznika ne odlaže vršenje
terenske kontrole.
Poreski
inspektor može zahtevati podatke, odnosno uvid u dokumentaciju i od
zaposlenih kod poreskog obveznika ili drugih lica.
Poreski
inspektor zahtev iz stava 5. ovog člana saopštava usmeno.
Lica
iz stava 5. ovog člana dužna su da podatke kojima raspolažu,
odnosno dokumentaciju učine dostupnim poreskom inspektoru.
Zapisnik
Član
128
Poreski
inspektor sastavlja zapisnik o terenskoj kontroli.
Svaka
stranica zapisnika mora biti označena rednim brojem i potpisana.
Zapisnik
o terenskoj kontroli dostavlja poreskom obvezniku, u roku od pet dana
od dana završetka kontrole.
Na
zapisnik o terenskoj kontroli poreski obveznik ima pravo da podnese
primedbe u roku od osam dana od dana prijema zapisnika, osim na
doneto usmeno rešenje iz člana 133. stav 2. ovog zakona.
Ako
su primedbe podnete na stranom jeziku u roku iz stava 4. ovog člana,
smatraće se da su blagovremeno podnete ako se u roku od naredna dva
dana dostavi prevod primedbi na srpski jezik overen od strane
ovlašćenog lica.
Ako
su u primedbama izneti novi dokazi i činjenice, zbog kojih bi
trebalo promeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili
izmeniti ranije pravne ocene, poreski inspektor će o takvim dokazima
i činjenicama ili o novim pravnim ocenama sastaviti dopunski
zapisnik.
Na
dopunski zapisnik iz stava 6. ovog člana ne može se izjaviti
prigovor.
Poresko
rešenje koje se donosi u terenskoj kontroli
Član
129
Ako
se u postupku terenske kontrole utvrdi da poreski obveznik nije
primenio, ili nije pravilno primenio propise prilikom utvrđivanja
poreza, na osnovu zapisnika o izvršenoj terenskoj kontroli, odnosno
dopunskog zapisnika, donosi se rešenje iz člana 54. stav 2. tačka
2) podtačka (1) ovog zakona.
Poreska
uprava donosi rešenje iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana od
dana dostavljanja zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika o terenskoj
kontroli.
U
rešenju iz stava 1. ovog člana Poreska uprava nalaže poreskom
obvezniku i da podnese poresku prijavu u kojoj otklanja utvrđene
nepravilnosti ako je poreska prijava osnov za evidentiranje iznosa
utvrđenog poreza iz člana 62. stav 2. tačka 1) ovog zakona.
Ako
poreski obveznik ne podnese poresku prijavu po nalogu iz rešenja iz
stava 3. ovog člana, Poreska uprava podnosi poresku prijavu umesto
poreskog obveznika.
Utvrđivanje
poreske obaveze licu koje obavlja neregistrovanu, odnosno
neprijavljenu delatnost
Član
129a
Izuzetno
od člana 118, člana 123. stav 2, člana 124. st. 1, 2, 4. i 6. i
člana 126. ovog zakona, terenska kontrola kod lica koje obavlja
neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost vrši se bez plana
kontrole i naloga za kontrolu.
Ako
se u postupku terenske kontrole utvrdi da lice obavlja
neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, poreska obaveza tom
licu utvrđuje se rešenjem, primenom metode procene poreske osnovice
parifikacijom.
Poreska
obaveza po osnovu prihoda ostvarenih obavljanjem delatnosti iz stava
2. ovog člana utvrđuje se primenom poreske stope po kojoj se
utvrđuje i plaća porez na dohodak građana na druge prihode, bez
priznavanja normiranih troškova.
Rešenje
o utvrđivanju poreza iz stava 2. ovog člana dostavlja se licu koje
obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, sa nalogom
da u roku od 45 dana od dana dostavljanja rešenja, kod nadležnih
organa izvrši registraciju, odnosno prijavu te delatnosti, plati
utvrđenu poresku obavezu na propisane uplatne račune javnih prihoda
i otkloni druge utvrđene povrede zakona.
Član
129b
Ako
se u postupku terenske kontrole utvrdi da lice, koje je obavljajući
neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, stavljalo robu u
promet, poreski inspektor može rešenjem privremeno oduzeti robu
koju je zatekao u kontroli.
Poreski
inspektor može rešenjem privremeno oduzeti opremu kojom obveznik
obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, a koju
zatekne u postupku kontrole.
Privremeno
oduzeta oprema iz stava 2. ovog člana, može se ostaviti na čuvanje
licu od koga je privremeno oduzeta do isteka roka iz člana 129a stav
4. ovog zakona, ukoliko se proceni da bi troškovi oduzimanja i
čuvanja bili nesrazmerno veliki u odnosu na poresku obavezu.
Član
129v
Ako
lice koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, u
roku propisanom članom 129a stav 4. ovog zakona, izvrši
registraciju, odnosno prijavu delatnosti, plati utvrđenu poresku
obavezu i otkloni druge utvrđene nepravilnosti, oduzeta roba mu se
vraća, osim robe podložne kvarenju i robe čije čuvanje iziskuje
velike troškove - sa kojom se postupa na način iz člana 104. stav
4. ovog zakona.
Ako
lice koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, ne
postupi po nalozima iz rešenja Poreske uprave iz člana 129a stav 2.
ovog zakona, sa oduzetom robom se postupa na način uređen članom
134. ovog zakona.
Glava
treća A
OVLAŠĆENJA
PORESKOG ORGANA U OBLASTI MENJAČKOG I DEVIZNOG POSLOVANJA
Postupak
izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova
i izdavanja certifikata za obavljanje menjačkih poslova
Član
129g
Poreska
uprava izdaje i oduzima ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova
i izdaje certifikate za obavljanje menjačkih poslova (o čemu vodi
odgovarajući registar), shodnom primenom propisa kojim se uređuje
devizno poslovanje.
Kontrola
menjačkog i deviznog poslovanja
Član
129d
Poreska
uprava vrši kontrolu menjačkog poslovanja kod:
1)
banaka;
2)
rezidenata privrednih subjekata koji menjačke poslove obavljaju na
osnovu posebnog zakona kojim se uređuje njihova delatnost;
3)
rezidenata - pravnih lica i preduzetnika koji imaju ovlašćenje za
obavljanje menjačkih poslova izdato od strane Poreske uprave (u
daljem tekstu: ovlašćeni menjač).
Poreska
uprava vrši kontrolu deviznog poslovanja kod poreskih obveznika -
rezidenata i nerezidenta, u skladu sa ovim zakonom.
Kontrola
iz st. 1. i 2. ovog člana je postupak provere i utvrđivanja
zakonitosti i pravilnosti obavljanja menjačkih i deviznih poslova
shodno propisima kojima se uređuje devizno poslovanje.
U
postupku kontrole menjačkog i deviznog poslovanja Poreska uprava
obavlja:
1)
kancelarijsku kontrolu;
2)
terensku kontrolu.
Na
postupak kontrole menjačkog i deviznog poslovanja, mere koje se
preduzimaju u toku i posle obavljene kontrole, kao i na postupak po
pravnim lekovima, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se
odnose na poresku kontrolu.
Kancelarijska
i terenska kontrola menjačkog poslovanja
Član
129đ
Kancelarijska
kontrola menjačkog poslovanja obuhvata kontrolu propisane
dokumentacije, kao i kontrolu podataka koji se u skladu sa propisima
dostavljaju Narodnoj banci Srbije ili banci, odnosno Poreskoj upravi.
Kancelarijska
kontrola menjačkog poslovanja vrši se i radi provere ispunjenosti
uslova za obavljanje menjačkih poslova, kao i u postupku oduzimanja
ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova.
Lice
kod kojeg se vrši kontrola učestvuje u postupku kancelarijske
kontrole u smislu člana 121. ovog zakona, osim kada se postupak
oduzimanja ovlašćenja pokreće na njegov zahtev.
U
toku terenske kontrole menjačkog poslovanja poreski inspektor može,
uz potvrdu, privremeno oduzeti efektivni strani novac, čekove,
dinare, predmete, isprave i dokumentaciju, ako postoje osnovi sumnje
da su upotrebljeni ili bili namenjeni ili nastali izvršenjem
krivičnog dela ili prekršaja.
Efektivni
strani novac i čekove iz stava 4. ovog člana poreski inspektor
dužan je da deponuje na namenski račun Poreske uprave koji se vodi
kod Narodne banke Srbije ili u depo kod Narodne banke Srbije, a
dinare iz stava 4. ovog člana na namenski račun Poreske uprave koji
se vodi kod ministarstva nadležnog za poslove finansija, u roku od
dva radna dana od dana njihovog oduzimanja.
Rešenje
o merama
Član
129e
Kada
poreski inspektor u vršenju terenske kontrole menjačkih poslova
utvrdi nezakonitost, odnosno nepravilnost koja se može otkloniti,
Poreska uprava donosi rešenje kojim nalaže banci, rezidentu
privrednom subjektu koji menjačke poslove obavlja na osnovu posebnog
zakona kojim se uređuje njegova delatnost, odnosno ovlašćenom
menjaču da otkloni utvrđenu nezakonitost, odnosno nepravilnost i
određuje mu rok za naloženo postupanje.
Protiv
rešenja iz stava 1. ovog člana može se podneti žalba u roku od 15
dana od dana prijema rešenja.
Žalba
iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja iz stava 1.
ovog člana.
Član
129ž
Banka,
rezident privredni subjekt koji menjačke poslove obavlja na osnovu
posebnog zakona kojim se uređuje njegova delatnost, odnosno
ovlašćeni menjač, dužan je da o izvršenju naloga iz rešenja iz
člana 129e ovog zakona pismeno obavesti Poresku upravu i to
najkasnije prvog narednog radnog dana od dana isteka roka određenog
za otklanjanje utvrđene nezakonitosti, odnosno nepravilnosti iz tog
rešenja.
Poreska
uprava proverava izvršenje naloga iz rešenja iz stava 1. ovog člana
i, ako proverom utvrdi da su izvršeni svi nalozi, donosi zaključak
o obustavi naloga iz rešenja.
Kada
Poreska uprava utvrdi da ovlašćeni menjač nije izvršio naloge iz
rešenja iz člana 129e ovog zakona, donosi rešenje o oduzimanju
ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova za kontrolisano
menjačko mesto.
Kada
Poreska uprava utvrdi da banka nije izvršila naloge iz rešenja iz
člana 129e ovog zakona, o tome obaveštava Narodnu banku Srbije koja
preduzima odgovarajuće mere iz svoje nadležnosti.
Mere
koje se preduzimaju u slučaju onemogućavanja terenske kontrole
Član
129z
Ako
ovlašćeni menjač onemogući vršenje terenske kontrole menjačkih
poslova, Poreska uprava donosi rešenje o privremenoj zabrani
obavljanja menjačkih poslova na kontrolisanom menjačkom mestu u
periodu do 30 radnih dana.
Na
rešenje Poreske uprave iz stava 1. ovog člana može se podneti
žalba u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.
Žalba
iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja iz stava 1.
ovog člana.
Pod
onemogućavanjem vršenja terenske kontrole menjačkih poslova, u
smislu stava 1. ovog člana, podrazumeva se da banka, rezident
privredni subjekt koji menjačke poslove obavlja na osnovu posebnog
zakona kojim se uređuje njegova delatnost, odnosno ovlašćeni
menjač onemogući poreskom inspektoru uvid u poslovne knjige i drugu
dokumentaciju ili onemogući pregled predmeta, prostorija ili drugih
objekata, odnosno ne dozvoli privremeno oduzimanje efektivnog stranog
novca, čekova i gotovine u dinarima.
Ovlašćeni
menjač dužan je da odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana
od dana prijema rešenja iz stava 1. ovog člana, isto istakne na
vidno mesto na tom menjačkom mestu, sav efektivni strani novac koji
se nalazi na tom menjačkom mestu proda banci, odnosno bankama sa
kojima ima zaključen ugovor, a dinare dobijene prodajom efektivnog
stranog novca i gotovinu u dinarima uplati na svoj tekući račun.
Dokaze
o izvršenju radnji iz stava 5. ovog člana ovlašćeni menjač dužan
je da dostavi Poreskoj upravi u pisanoj formi odmah, a najkasnije
prvog narednog radnog dana od dana izvršenja obaveza iz stava 5.
ovog člana.
Ako
banka onemogući poreskom inspektoru da vrši terensku kontrolu
menjačkih poslova, u smislu stava 4. ovog člana, Poreska uprava o
tome obaveštava Narodnu banku Srbije koja preduzima mere iz svoje
nadležnosti.
Ako
banka, rezident privredni subjekt koji menjačke poslove obavlja na
osnovu posebnog zakona kojim se uređuje njegova delatnost, odnosno
ovlašćeni menjač onemogući vršenje terenske kontrole menjačkih
poslova, Poreska uprava podnosi i krivičnu prijavu za krivično delo
onemogućavanje vršenja kontrole, u skladu sa krivičnim zakonikom.
Član
129i
Ako
ovlašćeni menjač ne dostavi dokaze da je postupio u skladu sa
obavezama iz člana 129z ovog zakona ili ako poreski inspektor to
utvrdi u postupku terenske ili kancelarijske kontrole menjačkih
poslova, Poreska uprava donosi rešenje kojim ovlašćenom menjaču
nalaže da otkloni nepravilnost, odnosno nezakonitost iz člana 129z
stav 5. ovog zakona odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana od
dana prijema rešenja.
Ovlašćeni
menjač dužan je da o izvršenju naloga iz rešenja iz stava 1. ovog
člana pismeno obavesti Poresku upravu, najkasnije prvog narednog
radnog dana od dana isteka roka određenog za otklanjanje utvrđene
nezakonitosti, odnosno nepravilnosti iz tog rešenja.
Poreska
uprava proverava izvršenje naloga iz rešenja iz stava 1. ovog člana
i ako proverom utvrdi da nisu izvršeni svi nalozi iz tog rešenja,
donosi rešenje o oduzimanju ovlašćenja za obavljanje menjačkih
poslova za kontrolisano menjačko mesto.
Rešenjem
Poreske uprave o oduzimanju ovlašćenja iz stava 3. ovog člana,
nalaže se ovlašćenom menjaču da odmah, a najkasnije prvog
narednog radnog dana od dana prijema rešenja, sav efektivni strani
novac koji se nalazi na tom menjačkom mestu proda banci, odnosno
bankama sa kojima ima zaključen ugovor, a dinare dobijene prodajom
efektivnog stranog novca i gotovinu u dinarima uplati na svoj tekući
račun.
Dokaze
o izvršenju radnji iz stava 4. ovog člana ovlašćeni menjač dužan
je da dostavi Poreskoj upravi u pisanoj formi odmah, a najkasnije
prvog narednog radnog dana od dana izvršenja obaveza iz stava 4.
ovog člana.
Član
129j
Rešenje
o oduzimanju ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova Poreska
uprava dostavlja banci, odnosno bankama sa kojima ovlašćeni menjač
ima zaključen ugovor, u roku do tri radna dana od dana donošenja
rešenja.
Obaveze
ovlašćenog menjača u slučajevima oduzimanja ovlašćenja
Član
129k
Kada
Poreska uprava donese rešenje o oduzimanju ovlašćenja za
obavljanje menjačkih poslova ovlašćenom menjaču koji ima više
menjačkih mesta, za jedno ili više menjačkih mesta, ovlašćeni
menjač dužan je da odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana
od dana prijema rešenja, sav efektivni strani novac i svu gotovinu u
dinarima sa tog menjačkog mesta prenese na menjačko mesto koje
nastavlja sa radom.
Kada
Poreska uprava donese rešenje o oduzimanju ovlašćenja za
obavljanje menjačkih poslova ovlašćenom menjaču koji ima jedno
menjačko mesto - za to menjačko mesto, odnosno ovlašćenom menjaču
koji ima više menjačkih mesta - za sva menjačka mesta, ovlašćeni
menjač dužan je da odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana
od dana prijema rešenja, sav efektivni strani novac sa tih menjačkih
mesta proda banci, odnosno bankama sa kojima ima zaključen ugovor, a
dinare dobijene prodajom efektivnog stranog novca i svu gotovinu u
dinarima uplati na svoj tekući račun.
Ovlašćeni
menjač dužan je da Poreskoj upravi, u pisanoj formi, dostavi dokaze
da je izvršio obaveze iz ovog člana odmah, a najkasnije prvog
narednog radnog dana od dana izvršenja obaveza iz st. 1. i 2. ovog
člana.
Postupak
oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova na zahtev
ovlašćenog menjača
Član
129l
Poreska
uprava donosi rešenje o oduzimanju ovlašćenja za obavljanje
menjačkih poslova kada ovlašćeni menjač podnese zahtev za
prestanak obavljanja menjačkih poslova na jednom ili više menjačkih
mesta i dostavi dokaze da je postupio u skladu sa propisima koji
regulišu menjačko poslovanje.
Rešenje
o oduzimanju ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova iz stava
1. ovog člana pravno lice ili preduzetnik prilaže nadležnom organu
za privredne registre uz registracionu prijavu za brisanje iz
registra privrednih subjekata.
Rešenje
Poreske uprave iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se
može pokrenuti upravni spor.
Ovlašćenje
za obavljanje menjačkih poslova prestaje da proizvodi pravno dejstvo
danom kojim ovlašćeni menjač prestaje sa radom u skladu sa
propisima koji uređuju privredna društva i postupak registracije.
Glava
treća B
OVLAŠĆENJA
PORESKE UPRAVE U OBLASTI IGARA NA SREĆU
Član
129lj
Poreska
uprava obavlja poslove državne uprave u oblasti igara na sreću, u
skladu sa propisima kojima se uređuju igre na sreću, ako ovim
zakonom nije drukčije propisano.
Nadležnost
Poreske uprave u vršenju kontrole u oblasti igara na sreću
Član
129m
Poreska
uprava vrši kontrolu u oblasti igara na sreću prikupljanjem,
obradom i analizom podataka, informacija i dokumentacije koji se toj
upravi dostavljaju od strane priređivača igara na sreću, kao i
drugih podataka u skladu sa propisima kojima se uređuju igre na
sreću.
Poreska
uprava vrši kontrolu i na osnovu podataka dobijenih od drugih
državnih organa i imalaca javnih ovlašćenja.
Pojam
kancelarijske kontrole poslova u oblasti igara na sreću
Član
129n
Kancelarijska
kontrola predstavlja radnje kojima Poreska uprava proverava potpunost
i usklađenost sa zakonom podataka koje joj dostavlja priređivač
igara na sreću, upoređivanjem sa podacima iz službenih evidencija
koje vodi, odnosno kojima raspolaže Poreska uprava.
Kancelarijsku
kontrolu vrši poreski inspektor, u prostorijama Poreske uprave.
Poslovi
koji se obavljaju u kancelarijskoj kontroli poslova u oblasti igara
na sreću
Član
129nj
U
postupku kancelarijske kontrole proverava se i obrađuje matematička
tačnost, formalna ispravnost i potpunost dnevnih, mesečnih i
godišnjih izveštaja o prometu, koje priređivač dostavlja u
pisanoj ili elektronskoj formi, kao i drugih izveštaja koje
priređivač, u skladu sa zakonom, dostavlja Poreskoj upravi.
Ako
se u postupku obrade dnevnih, mesečnih i godišnjih izveštaja o
prometu utvrdi da postoji matematička greška, Poreska uprava će
doneti rešenje kojim se priređivaču nalaže da grešku otkloni.
Ako
se u postupku obrade dnevnih, mesečnih, godišnjih i drugih
izveštaja o prometu utvrdi da su formalno neispravni, pogrešno
popunjeni ili nepotpuni, poreski inspektor će doneti zaključak
kojim će naložiti priređivaču da, u roku od tri dana, otkloni
greške, odnosno dopuni izveštaj.
Ako
priređivač ne postupi po zaključku iz stava 3. ovog člana,
smatraće se da izveštaji nisu podneti Poreskoj upravi.
Učešće
priređivača u postupku kancelarijske kontrole poslova u oblasti
igara na sreću
Član
129o
Priređivač
je dužan da, na poziv Poreske uprave, neposredno ili preko
punomoćnika, učestvuje u postupku kancelarijske kontrole i da pruži
tražena objašnjenja i dokumentaciju u roku koji odredi Poreska
uprava.
Promena
naknade za dobijanje odobrenja i priređivanje igara na sreću
Član
129p
Poreski
inspektor je dužan da sačini zapisnik o utvrđenom činjeničnom
stanju u postupku kancelarijske kontrole.
Priređivač
ima pravo da, u roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika o
kancelarijskoj kontroli, podnese primedbe na taj zapisnik.
Poreski
inspektor je dužan da primedbe iz stava 2. ovog člana razmotri u
roku od tri dana od dana dostavljanja i sačini dopunu zapisnika.
Ako
se u postupku kancelarijske kontrole utvrde nepravilnosti u pogledu
podataka od značaja za utvrđivanje visine naknade, Poreska uprava
donosi rešenje o otklanjanju nepravilnosti.
Nadležnost
Poreske uprave u vršenju nadzora terenskom kontrolom
Član
129r
Poreska
uprava vrši terensku kontrolu nad priređivanjem igara na sreću u
skladu sa ovim zakonom, koja predstavlja postupak provere i
utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti priređivanja igara na sreću
shodno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću.
Na
postupak terenske kontrole priređivanja igara na sreću, mere koje
se preduzimaju u toku i posle obavljene kontrole, kao i na postupak
po pravnim lekovima, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se
odnose na poresku kontrolu.
U
postupku terenske kontrole, poreski inspektor ima ovlašćenje da
prisustvuje otvaranju, obračunavanju i zatvaranju stolova i automata
za igre na sreću, kao i dnevnom obračunu blagajne, u igračnicama,
u prostorijama sa automatima, odnosno uplatno-isplatnim mestima.
Ako
u vršenju poslova terenske kontrole poreski inspektor utvrdi da se
priređivanje igara na sreću vrši bez odobrenja Poreske uprave ili
drugog organa nadležnog za izdavanje tog odobrenja, odnosno suprotno
odredbama zakona koji reguliše oblast igara na sreću, bez odlaganja
će doneti rešenje o privremenom zatvaranju objekta, odnosno
prostorija u kojima se vrši priređivanje igara i privremenom
oduzimanju opreme i predmeta koji su upotrebljeni ili su mogli biti
upotrebljeni za priređivanje igara na sreću.
Poreski
inspektor je dužan da u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja
iz stava 4. ovog člana, podnese krivičnu prijavu protiv lica od
koga je privremeno oduzeta oprema i predmeti.
Nakon
okončanja krivičnog postupka Poreska uprava odlučiće rešenjem o
privremeno oduzetoj opremi i predmetima.
Ako
se u postupku terenske kontrole priređivača igara na sreću utvrdi
držanje i korišćenje neprijavljenih automata, stolova,
uplatno-isplatnih mesta koji služe za priređivanje posebnih igara
na sreću klađenja ili opreme koja služi za priređivanje igara na
sreću preko sredstava elektronske komunikacije, poreski inspektor će
preduzeti mere iz st. 4-6. ovog člana.
Rešenje
iz st. 4. i 6. ovog člana je konačno.
Troškove
izvršenja rešenja iz st. 4. i 6. ovog člana u celosti snosi
poreski obveznik.
Glava
četvrta
MERE
ZA OTKLANJANJE UTVRĐENIH POVREDA ZAKONA I NEPRAVILNOSTI U PRIMENI
PROPISA
Mere u
toku poreske kontrole
Član
130
U
toku poreske kontrole poreski inspektor oduzeće robu u slučajevima:
1)
kada postoji sumnja da su roba ili sirovine, odnosno reprodukcioni
materijal, upotrebljeni, nabavljeni bez obračunatog poreza ili na
neki drugi, suprotan propisima, način, a poreski obveznik nema
dokaza da ih je nabavio u skladu sa propisima i uz plaćanje poreza,
ako je ono propisano;
2)
kada robu stavlja u promet lice koje nije registrovano, odnosno
ovlašćeno za obavljanje te delatnosti;
3)
kada se vrši proizvodnja robe radi stavljanja u promet, odnosno kada
se vrši promet robe, a roba nije propisno evidentirana u poslovnim
knjigama i drugim propisanim evidencijama;
4)
kada se vrši transport robe bez propisane dokumentacije (otpremnica,
tovarni list, račun i sl.);
5)
kada se roba prodaje van registrovanih poslovnih prostorija ili
drugog mesta određenog za prodaju od strane nadležnog organa.
U
slučaju iz stava 1. ovog člana poreski inspektor oduzeće i
prevozno ili drugo sredstvo kojim se roba transportuje, odnosno
stavlja u promet, ako je vrednost robe veća od jedne trećine
vrednosti tog sredstva.
Prevozno
ili drugo sredstvo oduzeće se i kada vrednost robe nije veća od
jedne trećine vrednosti tog sredstva, ako je ono, posle fabričke
izrade, dodatno opremljeno posebnim prostorom za skrivanje ili tajno
transportovanje robe.
U
toku poreske kontrole poreski inspektor može, uz potvrdu, privremeno
oduzeti poslovne knjige, evidencije, drugu dokumentaciju ili isprave,
do okončanja postupka poreske kontrole.
Ako
poreski obveznik poslovne knjige i evidencije iz člana 37. ovog
zakona vodi na sredstvima za automatsku obradu podataka, poreski
inspektor može, uz potvrdu, privremeno oduzeti i sredstva za
automatsku obradu podataka, do okončanja postupka poreske kontrole.
Mere
privremene zabrane obavljanja delatnosti u toku poreske kontrole
Član
131
U
toku poreske kontrole poreski inspektor može poreskom obvezniku
izreći zabranu vršenja delatnosti u trajanju do 60 dana ako utvrdi
da se:
1)
delatnost obavlja tako da robu i usluge ne prati verodostojna
dokumentacija od značaja za utvrđivanje poreza (otpremnica,
faktura, izjava kupca i dr.);
2)
izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza tako što se ne uplaćuje
dnevni pazar, u skladu sa propisima;
3)
izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza radnim angažovanjem lica
koja nemaju zaključen ugovor o radu ili drugi akt o radnom
angažovanju donet u skladu sa propisima o radnim odnosima, kao i ako
ta lica nisu, u skladu sa propisima, prijavljena nadležnoj
organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja;
4)
promet od prodaje roba ili pružanja usluga ne registruje preko
fiskalne kase ili na drugi propisani način;
5)
priređuju igre bez prethodno pribavljenog mišljenja ministarstva
nadležnog za poslove finansija, a u skladu sa propisima koji uređuju
oblast igara na sreću.
Zabrana
vršenja delatnosti poreskom obvezniku izriče se za poslovne
prostorije poreskog obveznika u kojima su u toku poreske kontrole
utvrđene nepravilnosti iz stava 1. tač. 1)-4) ovog člana.
Ako
poreski obveznik vrši prodaju akciznih proizvoda koji nisu obeleženi
na propisani način, može mu se izreći zaštitna mera - zabrane
obavljanja delatnosti za pravno lice, odnosno preduzetnika u trajanju
od tri meseca do jedne godine.
Mere
posle obavljene poreske kontrole
Član
132
Ako
se u postupku poreske kontrole konstatuje povreda propisa, odnosno
nepravilnost u njihovoj primeni, na osnovu zapisnika, odnosno
dopunskog zapisnika iz člana 128. ovog zakona, Poreska uprava donosi
rešenje iz člana 129. ovog zakona.
Rešenjem
iz stava 1. ovog člana nalaže se poreskom obvezniku da u roku
određenom rešenjem otkloni utvrđene povrede zakona, odnosno
nepravilnosti u primeni propisa.
Ako
poreski obveznik ne postupi po rešenju iz stava 1. ovog člana u
ostavljenom roku, Poreske uprava preduzima mere:
1)
zabrane raspolaganja sredstvima na računu, osim u svrhu izmirenja
obaveza po osnovu poreza;
2)
privremene zabrane obavljanja delatnosti;
3)
privremene zabrane obavljanja pojedinih poslova;
4)
(brisana);
5)
privremene zabrane otuđenja stvari u slučaju osnovane sumnje da će
poreski obveznik osujetiti, odnosno onemogućiti izmirivanje poreske
obaveze.
Mere
iz stava 3. ovog člana može naložiti i poreski inspektor u slučaju
iz člana 130. stav 1. ovog zakona, u toku poreske kontrole.
Dejstvo
mera iz stava 3. ovog člana traje dok poreski obveznik ne otkloni
utvrđene povrede zakona, odnosno nepravilnosti u primeni propisa.
Rešenje
o merama
Član
133
Mere
iz čl. 130. i 131. i člana 132. stav 4. ovog zakona poreski
inspektor naređuje rešenjem.
Poreski
inspektor može mere iz člana 130. ovog zakona narediti usmenim
rešenjem, kada oceni da je ugrožena naplata poreza.
Konstatacija
o donetom usmenom rešenju unosi se u zapisnik o poreskoj kontroli.
U
slučaju iz stava 2. ovog člana, poreski inspektor je dužan da u
roku od tri dana od dana izdavanja usmenog rešenja, donese rešenje
u pismenom obliku i dostavi ga poreskom obvezniku.
Mere
iz člana 132. stav 3. ovog zakona donosi rešenjem Poreska uprava.
Postupak
sa stvarima oduzetim u postupku kontrole
Član
134
Kad
poreski inspektor naredi meru oduzimanja stvari iz člana 130. ovog
zakona, dužan je da oduzete stvari po vrsti i količini uskladišti
na mestu određenom aktom ministra.
Vrednost
stvari iz stava 1. ovog člana utvrđuje komisija u visini cene po
kojoj se ta stvar može nabaviti na tržištu u momentu oduzimanja, u
roku od pet dana od dana oduzimanja.
Ako
je oduzeta stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje
velike troškove, Poreska uprava postupa na način iz člana 104.
stav 4. ovog zakona.
Po
konačnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog zakona, odnosno po
okončanju postupka pokrenutog na osnovu krivične prijave iz člana
137. stav 1. ovog zakona, oduzete stvari, osim stvari iz stava 3.
ovog člana, prodaju se putem javne prodaje, odnosno preko trgovačke
mreže, a oduzeti akcizni proizvodi, izuzev derivata nafte, papirne
tube za cigarete, filteri za cigarete, papir za cigarete, mašinice
za punjenje papirnih tuba za cigarete, kao i druge mašinice za
uvijanje rezanog duvana komisijski se uništavaju.
Pre
javne prodaje iz stava 4. ovog člana, Poreska uprava ponovo vrši
utvrđivanje vrednosti oduzetih stvari u slučaju kada je proteklo
više od godinu dana od dana oduzimanja stvari.
Javna
prodaja oduzetih stvari iz stava 4. ovog člana vrši se u skladu sa
odredbama ovog zakona koje uređuju javnu prodaju pokretnih stvari u
postupku prinudne naplate.
Vlada
uređuje postupak sa oduzetim stvarima iz ovog člana za slučaj kad
se oduzete stvari ne prodaju na ponovljenim usmenim javnim
nadmetanjima, pod uslovom iz stava 4. ovog člana, u roku od tri
meseca od pravosnažnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog
zakona, odnosno po okončanju postupka pokrenutog na osnovu krivične
prijave iz člana 137. stav 1. ovog zakona.
Kupac
oduzetih stvari ne može biti poreski obveznik od kojeg su stvari
oduzete, lice zaposleno u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica.
Sredstva
ostvarena prodajom stvari, po odbitku troškova, uplaćuju se u
budžet Republike.
Izuzetno,
Vlada može stvari iz stava 1. ovog člana, osim stvari koje se
komisijski uništavaju u smislu stava 4. ovog člana, ustupiti bez
naknade državnim organima, humanitarnim organizacijama i drugim
korisnicima humanitarne pomoći, ustanovama kulture, kao i u druge
opravdane svrhe.
Oduzete
stvari iz stava 1. ovog člana koje se ne mogu prodati, odnosno
upotrebiti zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih,
sigurnosnih i drugih propisanih razloga ili usled većeg oštećenja,
uništavaju se u skladu sa propisima.
Troškove
prevoza i uništavanja snosi poreski obveznik od koga su oduzete
stvari, a ako je on nepoznat ili nedostupan, troškove prevoza i
uništavanja snosi Poreska uprava.
Akt
za izvršavanje ovog člana doneće ministar.
Označavanje
nepokretnosti u toku prinudne naplate i kada je izrečena mera
zabrane vršenja delatnosti
Član
134a
Nepokretnosti
obveznika koje su predmet prinudne naplate, odnosno objekti u kojima
je zabranjeno obavljanje delatnosti u skladu sa članom 131. ovog
zakona vidno se označavaju oznakom Poreske uprave.
Način
označavanja, sadržinu i izgled oznake iz stava 1. ovog člana,
bliže uređuje ministar.
Glava
peta
OTKRIVANJE
PORESKIH KRIVIČNIH DELA
Poreska
policija
Član
135
Otkrivanje
poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca obavlja Poreska
policija.
Poreska
krivična dela su krivična dela utvrđena ovim i drugim zakonom,
koja kao moguću posledicu imaju potpuno ili delimično izbegavanje
plaćanja poreza, sačinjavanje ili podnošenje falsifikovanog
dokumenta od značaja za oporezivanje, ugrožavanje naplate poreza i
poreske kontrole, nedozvoljen promet akciznih proizvoda i druge
nazakonite radnje koje su u vezi sa izbegavanjem i pomaganjem u
izbegavanju plaćanja poreza.
Radi
otkrivanja poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca Poreska
policija u predistražnom postupku postupa kao organ unutrašnjih
poslova i ovlašćena je da, u skladu sa zakonom, preduzima sve
potražene radnje, izuzev ograničenja kretanja.
Poreska
policija, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje krivični
postupak, može pozivati i saslušavati osumnjičenog uključujući i
njegovo prinudno dovođenje, pre pokretanja krivičnog postupka
izvršiti pretresanje stana, poslovnih ili drugih prostorija,
prevoznih sredstava i lica kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno
poresko krivično delo i izvršiti privremeno oduzimanje predmeta
koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku za poreska
krivična dela. Pretresanje stana i drugih prostorija može se vršiti
samo na osnovu naredbe suda i uz prisustvo dva svedoka.
Ovlašćenja
iz st. 3. i 4. ovog člana Poreska policija preduzima samostalno, a
ukoliko se prilikom sprovođenja tih ovlašćenja osnovano očekuje
otpor, na zahtev Poreske policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova
pružiće pomoć radi omogućavanja sprovođenja izvršenja tih
ovlašćenja. Sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Poreska policija
ostvaruje i druge oblike saradnje.
Oblik
i način ostvarivanja saradnje iz stava 5. ovog člana sporazumno će
svojim aktom bliže urediti ministar nadležan za poslove finansija i
ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Dostavljanje
izveštaja Poreskoj policiji
Član
136
Ako
poreski inspektor u postupku poreske kontrole utvrdi da činjenice i
okolnosti ukazuju na postojanje osnova sumnje da je izvršeno poresko
krivično delo, dužan je da o tome sastavi izveštaj i da ga,
zajedno sa pribavljenim dokazima, odmah dostavi nadležnom
rukovodiocu Poreske uprave.
Nadležni
rukovodilac Poreske uprave iz stava 1. ovog člana dužan je da u
roku od 24 sata od prijema izveštaja iz stava 1. ovog člana taj
izveštaj sa dokazima prosledi rukovodiocu Poreske policije.
Ako
poreski inspektor u postupku poreske kontrole utvrdi da činjenice i
okolnosti ukazuju na postojanje osnova sumnje da je izvršeno
krivično delo iz drugih oblasti, ili prekršaj za koji Poreska
uprava nije nadležna, Poreska uprava podnosi krivičnu, odnosno
prekršajnu prijavu nadležnom državnom organu.
Podnošenje
krivične prijave
Član
137
Na
osnovu prikupljenih obaveštenja Poreska policija sastavlja krivičnu
prijavu, u kojoj navodi dokaze za koje je saznala prilikom
prikupljanja obaveštenja i podnosi je javnom tužiocu.
Uz
krivičnu prijavu iz stava 1. ovog člana dostavljaju se i
dokumentacija, pribavljeni izveštaji, izjave i drugi materijali koji
su relevantni za uspešno vođenje postupka.
Ako
Poreska policija, posle podnošenja krivične prijave, sazna za nove
činjenice, dokaze ili tragove krivičnog dela, dužna je da prikupi
potrebna obaveštenja i izveštaj o tome, kao dopunu krivične
prijave, dostavi javnom tužiocu.
Poreska
policija dužna je da u krivičnom postupku sarađuje sa sudom i
tužilaštvom.
Član
138
(Brisano)
Prijava
nadležnom organu
Član
139
Ako
se u postupku iz člana 135. stav 3. ovog zakona utvrdi da u radnjama
lica nema elemenata poreskog krivičnog dela, već one predstavljaju
druga kažnjiva dela, inspektor Poreske policije će podneti
odgovarajuću prijavu nadležnom organu.
Činjenice
i dokaze od značaja za visinu poreske obaveze, utvrđene u postupku
iz člana 135. stav 3. ovog zakona, inspektor Poreske policije
dostavlja organizacionoj jedinici Poreske uprave gde je poreski
obveznik registrovan.
Deo
četvrti
POSTUPAK
PO PRAVNOM LEKU
Dopuštenost
žalbe
Član
140
Protiv
poreskog upravnog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i
obavezama iz poreskopravnog odnosa može se podneti žalba.
Žalba
se može podneti i kada po zahtevu poreskog obveznika za donošenje
poreskog upravnog akta rešenje nije doneto u propisanom roku.
Protiv
konačnog poreskog upravnog akta može se pokrenuti upravni spor, ako
zakonom nije drukčije propisano.
Tužba
u upravnom sporu može se podneti, kao da je žalba odbijena, a onda
kada podnosilac tužbe istakne da o njegovoj žalbi odluka nije
doneta u zakonskom roku.
Podneta
tužba ne odlaže izvršenje poreskog upravnog akta.
Pravo na
podnošenje žalbe
Član
141
Žalbu
može podneti lice o čijim je pravima ili obavezama odlučeno u
prvostepenom poreskom postupku i lice koje ima pravni interes.
Rok za
žalbu
Član
142
Žalba
se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema poreskog upravnog akta,
osim ako zakonom nije drukčije propisano.
Podnošenje
žalbe
Član
143
Žalba
se podnosi nadležnom drugostepenom poreskom organu, a predaje se
neposredno ili preporučenom poštom, odnosno izjavljuje na zapisnik
prvostepenom poreskom organu.
Žalba
podneta u zakonskom roku nenadležnom organu smatra se kao
blagovremeno podneta nadležnom organu.
U
žalbi se navode poreski upravni akt protiv kojeg se podnosi žalba,
žalbeni razlozi i dokazi za poništenje, izmenu ili ukidanje tog
akta.
U
postupku po žalbi teret dokazivanja je na žaliocu.
Podnosilac
žalbe dužan je da žalbu potpiše.
Postupanje
prvostepenog organa po žalbi
Član
144
Nedopuštenu,
neblagovremenu ili od neovlašćenog lica izjavljenu žalbu
prvostepeni poreski organ odbaciće zaključkom.
Protiv
zaključka iz stava 1. ovog člana može se podneti žalba u roku od
osam dana od dana prijema zaključka.
Prvostepeni
poreski organ može usvojiti žalbu i poreski upravni akt izmeniti
ako:
1)
oceni da je žalba opravdana i da nije potrebno sprovoditi novo
utvrđivanje činjenica;
2)
oceni da je sprovedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od
uticaja na rešavanje;
3)
žalilac u žalbi iznosi nove činjenice i dokaze koji bi mogli biti
od uticaja na drukčije rešavanje stvari;
4)
žaliocu nije, a moralo je biti, omogućeno da učestvuje u postupku;
5)
je žalilac propustio da učestvuje u postupku, ali je u žalbi
opravdao to propuštanje.
U
slučaju iz stava 3. tačka 1) ovog člana ne sprovodi se dopunski
postupak, a u slučaju iz stava 3. tač. 2)-5) ovog člana dopunski
postupak se sprovodi.
Protiv
novog poreskog upravnog akta iz stava 3. ovog člana može se podneti
žalba.
Prvostepeni
organ može izmeniti novi poreski upravni akt iz stava 3. ovog člana
sve dok žalbu ne dostavi na rešavanje drugostepenom organu.
U
slučaju iz stava 3. ovog člana prvostepeni poreski organ odlučiće
u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
Organ
nadležan za rešavanje po žalbi
Član
145
O
žalbi protiv prvostepenog poreskog upravnog akta odlučuje nadležni
drugostepeni poreski organ određen ovim zakonom.
Stranke
u postupku po žalbi
Član
146
Stranke
u postupku po žalbi su:
1)
žalilac;
2)
lice koje ima pravni interes.
Pravno
dejstvo žalbe
Član
147
Žalba
ne odlaže izvršenje poreskog upravnog akta.
Izuzetno,
drugostepeni poreski organ može odložiti izvršenje poreskog
upravnog akta protiv kojeg je izjavljena žalba, ako poreski obveznik
dokumentuje da bi plaćanjem poreza ili sporednih poreskih davanja
pre konačnosti pobijanog akta pretrpeo bitnu ekonomsku štetu.
Zaključak
o odlaganju izvršenja, protiv kojeg žalba nije dopuštena, donosi
po hitnom postupku drugostepeni poreski organ.
Po
žalbi drugostepeni poreski organ mora odlučiti u roku od 60 dana od
dana predaje žalbe.
Ako
se postupak po žalbi okonča na način iz člana 152. stav 3. ovog
zakona, prvostepeni poreski organ je dužan da postupi po nalogu
drugostepenom poreskog organa u roku od 40 dana od dana prijema
drugostepenog rešenja.
Ako
je na osnovu poreskog rešenja protiv kojeg je izjavljena žalba
pokrenut postupak prinudne naplate, a postupak po žalbi se ne okonča
u roku iz st. 4. i 5. ovog člana, prinudna naplata se prekida
zaključkom dok se poreskom obvezniku ne dostavi rešenje po žalbi,
odnosno dok prvostepeni poreski organ ne postupi po nalogu
drugostepenog poreskog organa.
Odustanak
od žalbe
Član
148
Podnosilac
žalbe može odustati od žalbe do donošenja rešenja po žalbi.
Ako
poreski obveznik odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se
zaključkom.
Odustankom
od žalbe poreski obveznik ne gubi pravo na novu žalbu ako rok za
žalbu nije istekao.
Privremeni
prekid postupka
Član
149
Ako
odluka po žalbi zavisi od prethodnog pitanja koje je predmet sudskog
spora ili je u nadležnosti drugog upravnog organa, drugostepeni
poreski organ zaključkom privremeno prekida postupak po žalbi do
rešavanja prethodnog pitanja.
Rešavanje
drugostepenog poreskog organa po žalbi
Član
150
Ako
je žalba nedopuštena, neblagovremena ili izjavljena od neovlašćenog
lica, a prvostepeni poreski organ je propustio da je zbog toga
odbaci, odbaciće je drugostepeni poreski organ.
Ako
žalbu ne odbaci, drugostepeni poreski organ uzima predmet u
rešavanje.
Drugostepeni
poreski organ može da:
1)
odbije žalbu;
2)
poništi poreski upravni akt u celosti ili delimično;
3)
izmeni poreski upravni akt.
Odbijanje
žalbe
Član
151
Drugostepeni
poreski organ će odbiti žalbu kada utvrdi da je prvostepeni
postupak pravilno sproveden i da je poreski upravni akt pravilno i na
zakonu zasnovan, a žalba neosnovana.
Drugostepeni
poreski organ odbiće žalbu i kada nađe da je u prvostepenom
postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati
na rešenje poreske upravne stvari.
Ako
drugostepeni poreski organ nađe da je prvostepeni poreski upravni
akt zasnovan na zakonu, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih
navedenih u aktu, on će u svom rešenju navesti te razloge, a žalbu
odbiti.
Poništavanje
poreskog upravnog akta
Član
152
Ako
drugostepeni poreski organ utvrdi da su u prvostepenom poreskom
postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se u
postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od
uticaja na rešavanje poreske upravne stvari, ili da je dispozitiv
pobijanog poreskog upravnog akta nejasan ili je u protivrečnosti s
obrazloženjem, on će dopuniti postupak i otkloniti izložene
nedostatke, sam ili preko prvostepenog poreskog organa ili zamoljenog
organa.
Ako
drugostepeni poreski organ nade da se na osnovu činjenica utvrđenih
u dopunskom postupku poreska upravna stvar mora rešiti drukčije
nego što je rešena u prvostepenom poreskom upravnom aktu, on će
rešenjem poništiti prvostepeni poreski upravni akt i sam rešiti
poresku upravnu stvar.
Ako
drugostepeni poreski organ nađe da će nedostatke prvostepenog
poreskog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni poreski
organ, on će svojim rešenjem poništiti prvostepeni poreski upravni
akt i vratiti predmet prvostepenom poreskom organu na ponovni
postupak. U tom slučaju drugostepeni poreski organ dužan je da
svojim rešenjem ukaže prvostepenom poreskom organu u kojem pogledu
treba da dopuni postupak, a prvostepeni organ dužan je da u svemu
postupi po drugostepenom rešenju i da bez odlaganja, a najkasnije u
roku od 40 dana od dana prijema drugostepenog rešenja, donese novo
rešenje.
Protiv
novog rešenja iz stava 3. ovog člana dopuštena je žalba.
Ako
drugostepeni poreski organ utvrdi da su u prvostepenom poreskom
upravnom aktu pogrešno ocenjeni dokazi, da je iz utvrđenih
činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog
stanja, da je pogrešno primenjen pravni propis na osnovu kojeg se
rešava stvar, ili ako nađe da je na osnovu slobodne ocene trebalo
doneti drukčije rešenje, on će svojim rešenjem poništiti
prvostepeni poreski upravni akt i sam rešiti stvar.
Ako
drugostepeni poreski organ utvrdi da je poreski upravni akt pravilan
u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primene zakona, ali da se
cilj zbog kojeg je akt donet može postići i drugim sredstvima
povoljnijim za poreskog obveznika, on će izmeniti prvostepeni
poreski upravni akt u tom smislu.
Oglašavanje
poreskog upravnog akta ništavim
Član
153
Ako
drugostepeni poreski organ utvrdi da je u prvostepenom postupku
učinjena nepravilnost koja čini poreski upravni akt ništavim,
oglasiće takav akt ništavim, kao i onaj deo postupka koji je
sproveden posle te nepravilnosti.
Ako
drugostepeni poreski organ utvrdi da je prvostepeni poreski upravni
akt doneo nenadležni organ, on će taj akt po službenoj dužnosti
poništiti i dostaviti predmet nadležnom organu na rešavanje.
Poništavanje
i izmena poreskog rešenja u vezi s upravnim sporom
Član
154
Poreski
organ protiv čijeg je rešenja blagovremeno pokrenut upravni spor
može, do okončanja spora, da poništi ili izmeni svoje rešenje iz
onih razloga iz kojih bi sud mogao da poništi to rešenje.
Poništavanje
ili izmena rešenja iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo
ako se na taj način otklanja nepravilnost ili nezakonitost u
postupku donošenja rešenja i ako se time poreski obveznik ne dovodi
u nepovoljniji položaj.
Poresko
rešenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku i
nadležnom sudu.
Deo peti
PRAVNA
POMOĆ U PORESKIM STVARIMA
Opšte
odredbe
Član
155
Pravna
pomoć, u smislu ovog zakona, je pomoć koju državni organi i
organizacije, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave
pružaju Poreskoj upravi dostavljanjem informacija ili primenom
određenih mera potrebnih za sprovođenje poreskog postupka, a na
osnovu zahteva Poreske uprave.
Uslovi
pružanja pravne pomoći
Član
156
Poreska
uprava može zahtevati pravnu pomoć u poreskom postupku ako:
1)
ne može sama da obavi službenu radnju;
2)
ne raspolaže odgovarajućim uređajima ili sredstvima, neophodnim za
obavljanje službene radnje;
3)
bi službenu radnju mogla da obavi samo uz značajno veći trošak
nego zamoljeni organ, odnosno organizacija.
Ako
zamoljeni organ, odnosno organizacija odbije da pruži traženu
pravnu pomoć ili ne odgovori na zahtev Poreske uprave u ostavljenom
roku, Poreska uprava obaveštava ministra.
Međunarodna
pravna pomoć
Član
157
Međunarodnom
pravnom pomoći, u smislu ovog zakona, smatra se pravo Poreske uprave
da se u toku poreskog postupka obrati za pružanje pravne pomoći
inostranom poreskom organu, kao i obaveza Poreske uprave da takvu
pomoć pruži inostranom poreskom organu.
Pružanje
međunarodne pravne pomoći zasniva se na međunarodnim ugovorima.
Ako
pružanje međunarodne pravne pomoći nije uređeno međunarodnim
ugovorom, pravna pomoć će se pružiti pod uslovima:
1)
ako postoji reciprocitet;
2)
ako se država koja prima pravnu pomoć obaveže da primljene
informacije i dokumentaciju koristi samo u svrhu poreskog,
prekršajnog ili krivičnog postupka, kao i da će biti dostupne samo
licima, organima uprave, odnosno pravosudnim organima nadležnim za
određeni poreski predmet ili sprovođenje prekršajnog, odnosno
krivičnog postupka u vezi sa tim predmetom;
3)
ako država kojoj se pruža pravna pomoć izrazi spremnost da kod
poreza na dohodak, dobit i imovinu sporazumno izbegne moguće
dvostruko oporezivanje odgovarajućim razgraničenjem poreske
jurisdikcije;
4)
ako zadovoljenje zamolnice ne ugrožava javni poredak ili druge bitne
interese Republike;
5)
ako ne postoji opasnost da bi pružanje pravne pomoći dovelo do
odavanja službene ili profesionalne tajne ili da bi se rezidentnom
poreskom obvezniku mogla naneti šteta većih razmera.
Obaveze
državnih organa i organizacija i organa teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave
Član
158
Državni
organi i organizacije, organi teritorijalne autonomije i lokalne
samouprave dužni su da Poreskoj upravi po službenoj dužnosti
dostave činjenice koje su saznali vršeći poslove iz svoje
nadležnosti, a koje su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.
Lica
iz stava 1. ovog člana dužna su da na zahtev Poreske uprave dostave
podatke kojima raspolažu vršeći poslove iz svoje nadležnosti, a
koji su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.
Član
159
Jedinica
lokalne samouprave dužna je da u roku od pet dana po isteku
kalendarskog meseca dostavi Poreskoj upravi u elektronskom obliku
naziv, odnosno ime i prezime i PIB obveznika poreza na imovinu,
podatke iz poreskih prijava koji su od značaja za utvrđivanje
poreza na imovinu, kao i podatke o naplati tog poreza, a po zahtevu
Poreske uprave i podatke o utvrđivanju i naplati ostalih izvornih
prihoda jedinice lokalne samouprave.
Način
i postupak dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana bliže
uređuje ministar, na predlog direktora Poreske uprave.
Član
159a
Status
rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju
dvostrukog oporezivanja nerezident dokazuje potvrdom o rezidentnosti
overenom od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je
rezident i to na posebnom obrascu ili overenom prevodu potvrde na
obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom je zaključen
ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.
Status
rezidenta Republike Srbije, rezident dokazuje potvrdom na posebnom
obrascu, osim u slučajevima kada se status rezidenta dokazuje
potvrdom na obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom
je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.
Postupak
i način izdavanja, kao i izgled obrazaca iz st. 1. i 2. ovog člana
propisuje ministar.
Potvrdu
iz stava 2. ovog člana izdaje Poreska uprava.
Član
159b
Državni
organi i organizacije dužni su da na zahtev organa jedinice lokalne
samouprave, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, dostave
podatke kojima raspolažu vršeći poslove iz svoje nadležnosti, a
koji su od značaja za utvrđivanje izvornih prihoda jedinice lokalne
samouprave na koje se primenjuje ovaj zakon.
Jedinica
lokalne samouprave ne plaća naknadu troškova, odnosno taksu, za
podatke koje pribavlja od organa i organizacija iz stava 1. ovog
člana, za potrebe utvrđivanja njenih izvornih prihoda na koje se
primenjuje ovaj zakon.
Deo
šesti
NADLEŽNOST
I ORGANIZACIJA PORESKE UPRAVE
Nadležnost
Poreske uprave
Član
160
Poreska
uprava:
1)
vrši registraciju poreskih obveznika dodeljivanjem PIB i vodi
jedinstven registar poreskih obveznika;
1a)
vodi registre u oblasti menjačkog poslovanja u skladu sa propisima
kojima se uređuje devizno poslovanje, kao i u oblasti igara na sreću
u skladu sa propisima kojima se uređuju igre na sreću;
2)
vrši utvrđivanje poreza u skladu sa zakonom;
3)
vrši poresku kontrolu u skladu sa zakonom;
4)
vrši redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja;
5)
otkriva poreska krivična dela i njihove izvršioce i u vezi sa tim
preduzima zakonom propisane mere;
5a)
(brisana)
6)
izdaje prekršajne naloge, odnosno nadležnom prekršajnom sudu
podnosi zahteve za pokretanje prekršajnog postupka za poreske
prekršaje, prekršaje propisane zakonom koji uređuje fiskalne kase,
prekršaje iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova shodno
zakonu kojim je uređeno devizno poslovanje, kao i prekršaje iz
oblasti igara na sreću;
6a)
(brisana)
7)
odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom
postupku od strane organizacionih jedinica Poreske uprave;
7a)
(brisana)
7b)
odlučuje po pravnim lekovima uloženim protiv poreskih upravnih
akata koje od 1. januara 2013. godine donese jedinica lokalne
samouprave u poreskom postupku za izvorne javne prihode iz člana 2a
stav 1. ovog zakona;
8)
stara se o primeni međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog
oporezivanja;
9)
razvija i održava jedinstveni poreski informacioni sistem;
10)
vodi poresko računovodstvo;
11)
planira i sprovodi obuku zaposlenih;
11a)
vrši nadzor nad primenom zakona i drugih propisa od strane njenih
organizacionih jedinica i po izvršenom nadzoru preduzima mere u
skladu sa zakonom kojim je uređen opšti upravni postupak;
11b)
vrši unutrašnju kontrolu rada i ponašanja poreskih službenika i
nameštenika u vezi sa radom i u slučajevima kada se utvrdi
protivpravno postupanje ili ponašanje pokreće i vodi odgovarajuće
postupke radi utvrđivanja odgovornosti;
11v)
obavlja internu reviziju svih organizacionih delova Poreske uprave u
skladu sa zakonom i međunarodnim standardima interne revizije u
javnom sektoru;
12)
pruža stručnu pomoć poreskim obveznicima u primeni poreskih
propisa za poreze koje utvrđuje, kontroliše i naplaćuje, u skladu
sa kodeksom ponašanja zaposlenih u Poreskoj upravi;
13)
obezbeđuje javnost u radu;
13a)
izdaje i oduzima ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova;
13b)
organizuje obuku i izdaje certifikate za obavljanje menjačkih
poslova;
13v)
vrši kontrolu menjačkog i deviznog poslovanja, u skladu sa
propisima kojim je uređeno devizno poslovanje, kao i kontrolu
spoljnotrgovinskog poslovanja i sprečavanja pranja novca i
finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom;
13g)
(brisana)
13d)
obavlja poslove državne uprave u oblasti igara na sreću, u skladu
sa propisima;
14)
obavlja druge poslove u skladu sa zakonom;
15)
obavlja i druge poslove na osnovu zaključenih ugovora uz naknadu, u
skladu sa zakonom.
Poreska
policija
Član
161
Za
izvršavanje poslova na otkrivanju i prijavljivanju poreskih
krivičnih dela i njihovih izvršilaca obrazuje se Poreska policija,
kao posebna organizaciona jedinica Poreske uprave.
Poreska
policija planira, organizuje i izvršava poslove iz stava 1. ovog
člana, u skladu sa zakonom.
Poreskom
policijom rukovodi glavni inspektor Poreske policije koga, na predlog
ministra, postavlja Vlada.
Službena
značka i legitimacija
Član
162
Inspektoru
Poreske policije izdaje se službena značka i legitimacija
ovlašćenog službenog lica.
Inspektor
Poreske policije u obavljanju poslova mora imati službenu značku i
legitimaciju.
Akt
o službenoj legitimaciji inspektora Poreske policije, poreskog
inspektora i poreskog izvršitelja, kao i o službenoj znački
inspektora poreske policije donosi ministar.
Akt
o službenoj legitimaciji inspektora i izvršitelja u organu jedinice
lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje, naplatu i kontrolu
izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave donosi nadležni organ
jedinice lokalne samouprave, uz saglasnost ministra nadležnog za
poslove uprave.
Inspektor
Poreske policije mora imati zaštitnu opremu sa oznakama Poreske
policije čiji izgled i slučajeve u kojima se koristi, propisuje
ministar.
Poresko
računovodstvo
Član
163
Poreska
uprava vodi poresko računovodstvo.
Sadržinu,
postupak i način vođenja poreskog računovodstva bliže uređuje
ministar, na predlog Poreske uprave.
Isprava
izdata na osnovu podataka iz poreskog računovodstva smatra se javnom
ispravom.
Vanbilansno
poresko računovodstvo
Član
163a
U
vanbilansnom poreskom računovodstvu Poreska uprava vodi neplaćene
poreske obaveze:
1)
poreskih obveznika koji su saglasno drugim propisima brisani iz
propisanog registra, osim ako je za ispunjenje tih obaveza odgovorno
drugo lice;
2)
za koje je nastupila apsolutna zastarelost u skladu sa ovim zakonom.
Neplaćene
poreske obaveze iz stava 1. tačka 2) ovog člana vode se u ukupnom
iznosu po poreskom obvezniku.
Poreska
uprava po službenoj dužnosti neplaćene obaveze iz stava 1. ovog
člana prenosi iz poreskog računovodstva u vanbilansno poresko
računovodstvo po saznanju o brisanju iz propisanog registra, odnosno
protekom roka zastarelosti u skladu sa ovim zakonom.
Sadržinu,
postupak i način vođenja vanbilansnog poreskog računovodstva bliže
uređuje ministar aktom iz člana 163. stav 2. ovog zakona.
Poreski
informacioni sistem
Član
164
Informacioni
sistem Poreske uprave je jedinstven.
Program
razvoja informacionog sistema Poreske uprave donosi ministar, na
predlog direktora Poreske uprave.
Program
iz stava 2. ovog člana sadrži naročito:
1)
stvaranje tehničkih pretpostavki za razvijanje jedinstvenog
informacionog sistema Poreske uprave;
2)
razvojne pravce, dinamiku izgradnje i opremanja;
3)
potrebna sredstva i način njihovog obezbeđivanja.
U
okviru svog informacionog sistema, Poreska uprava ureduje i
obezbeđuje standarde, definicije, klasifikacije i nomenklature,
kodiranje podataka, tehniku obrade, prenos i iskazivanje podataka.
Ovlašćenja
Poreske uprave u poreskom i prekršajnom postupku
Član
165
Po
žalbama izjavljenim protiv prvostepenih rešenja donetih u poreskom
postupku rešava ministar ili lice koje on ovlasti.
Poreska
uprava izdaje prekršajne naloge shodnom primenom zakona kojim se
uređuju prekršaji.
Oslobađanje
od troškova u poreskom postupku
Član
166
U
poreskom postupku Poreska uprava ne plaća takse, naknade i druge
troškove za radnje i usluge koje joj, u tom postupku, pružaju
državni organi, organi nadležni za vođenje registara, banke i
drugi organi i organizacije.
Rukovođenje
Član
167
Poreskom
upravom rukovodi direktor.
Direktora
postavlja Vlada, na predlog ministra.
Direktor
Poreske uprave obezbeđuje koordinaciju rada i jedinstvenu primenu
poreskih propisa na celokupnoj teritoriji Republike, koja se
ostvaruje aktima ministra (pravilnici, naredbe, uputstva, obavezne
instrukcije) i neposrednim izdavanjem internih akata za rad
(uputstva, naredbe, instrukcije i dr.).
Na
predlog direktora Poreske uprave, ministar uređuje:
1)
unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u Poreskoj
upravi, kojom se propisuju posebna znanja i sposobnosti za pojedina
radna mesta;
2)
prava i obaveze zaposlenih u Poreskoj upravi (u daljem tekstu:
poreski službenici) iz radnog odnosa koje se odnose na: visinu
osnovnog i dodatnog koeficijenta, platne grupe i platne razrede za
zvanja poreskih službenika utvrđena ovim zakonom, kriterijume,
visinu i periode za stimulativno nagrađivanje, pokretanje i vođenje
postupka za utvrđivanje odgovornosti poreskih službenika i
nameštenika za štetu, pokretanje i vođenje disciplinskog postupka
protiv poreskih službenika i nameštenika, kao i izricanje
disciplinskih mera, ovlašćenje za vođenje disciplinskog postupka i
prenošenje tog ovlašćenja, kao i evidencija izrečenih mera;
3)
stručno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje poreskih
službenika;
4)
pravila ponašanja poreskih službenika;
5)
poslove koji su nespojivi sa službenom dužnošću;
6)
druga pitanja u skladu sa ovim i drugim zakonom.
Član
167a
Direktor
Poreske uprave ima zamenika direktora, koji za svoj rad odgovara
direktoru.
Zamenik
direktora pomaže direktoru u okviru ovlašćenja koja mu on odredi.
Osnovna
plata zamenika direktora određuje se množenjem koeficijenta 7,11,
koji je utvrđen za III grupu položaja - u koju se svrstava i
položaj zamenika direktora Poreske uprave, sa osnovicom za obračun
i isplatu plate, koja se za državne službenike i nameštenike
utvrđuje za svaku budžetsku godinu zakonom kojim se uređuje budžet
Republike Srbije, a naknade i druga primanja zamenika direktora
utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih
službenika i nameštenika.
Zamenika
direktora postavlja Vlada, na period od pet godina, na predlog
ministra, prema zakonu kojim se uređuje položaj državnih
službenika.
Organizacione
jedinice
Član
168
Za
obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave obrazuju se
organizacione jedinice.
Način
obrazovanja, broj, struktura, mreža i delokrug organizacionih
jedinica iz stava 1. ovog člana ureduju se aktom ministra, na
predlog direktora Poreske uprave.
Određeni
poslovi Poreske uprave mogu se vršiti izvan sedišta organizacione
jedinice, o čemu odlučuje direktor Poreske uprave.
Član
168a
Organizacionim
jedinicama konstituisanim na osnovu akta iz člana 168. ovog zakona
rukovode zaposleni, koje raspoređuje direktor Poreske uprave, uz
prethodnu saglasnost ministra.
Radni
odnosi
Član
169
Na
poreske službenike primenjuju se propisi o državnoj upravi, propisi
o radnim odnosima i platama u državnim organima, kao i propisi iz
oblasti zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja i
obrazovanja, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Poreski
službenici dužni su da izvršavaju naloge ministra, direktora,
odnosno neposrednog rukovodioca izdate radi obavljanja poslova, osim
onih kojima se nalaže izvršenje radnji koje predstavljaju krivično
delo.
Poreski
službenici ne mogu obavljati poslove koji su nespojivi sa službenom
dužnošću, a prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti
dužni su da poštuju pravila ponašanja zaposlenih u Poreskoj
upravi.
Poreski
službenici su dužni da se stručno obrazuju, osposobljavaju i
usavršavaju prema programu Poreske uprave.
Inspektoru
Poreske policije, računa se uvećani staž osiguranja, tako što se
svakih 12 meseci efektivno provedenih na radu računa kao 16 meseci
staža osiguranja.
Inspektoru
Poreske policije, poreskom inspektoru i poreskom izvršitelju kod
koga nastanu promene u psihofizičkom ili opštem zdravstvenom
stanju, koje ga čine nesposobnim za vršenje poslova inspektora
Poreske policije, poreskog inspektora i poreskog izvršitelja,
prestaje radni odnos, ako ne postoji mogućnost raspoređivanja na
druge poslove u Poreskoj upravi.
Promenom
psihofizičkog ili opšteg zdravstvenog stanja iz stava 6. ovog člana
smatra se gubitak radne sposobnosti u smislu propisa o
penzijsko-invalidskom osiguranju, a inspektor Poreske policije,
poreski inspektor i poreski izvršitelj kome po tom osnovu prestane
radni odnos ima pravo na invalidsku penziju.
Promene
psihofizičkog ili opšteg zdravstvenog stanja iz stava 6. ovog člana
utvrđuje nadležna komisija organizacije obaveznog socijalnog
osiguranja, na predlog direktora Poreske uprave ili lica koje on
ovlasti.
Način
popunjavanja izvršilačkih radnih mesta
Član
169a
Popunjavanje
izvršilačkih radnih mesta na neodređeno vreme (u daljem tekstu:
radno mesto na neodređeno vreme) u Poreskoj upravi vrši se na način
uređen ovim zakonom.
Radno
mesto na neodređeno vreme u Poreskoj upravi popunjava se trajnim
premeštajem poreskog službenika, putem javnog konkursa ili,
izuzetno, preuzimanjem državnog službenika iz drugog državnog
organa.
Odluku
o popunjavanju radnih mesta na neodređeno vreme na način iz stava
2. ovog člana donosi direktor Poreske uprave.
Popunjavanje
radnih mesta na neodređeno vreme putem javnog konkursa
Član
169b
Javni
konkurs objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije"
i u jednom od dnevnih listova koji se distribuira na celoj teritoriji
Republike, a dostavlja se i organizaciji nadležnoj za zapošljavanje.
Oglas
o javnom konkursu sadrži podatke o: državnom organu, radnom mestu,
uslovima za zaposlenje na radnom mestu, mestu rada, stručnoj
osposobljenosti, načinu sprovođenja izbornog postupka (pismena
provera stručne osposobljenosti, usmeni razgovor ili drugi način),
znanjima i veštinama koje se ocenjuju u izbornom postupku, roku u
kome se podnose prijave, ličnom imenu lica zaduženog za davanje
obaveštenja o javnom konkursu, adresi na koju se prijave podnose i
dokazima koji se prilažu uz prijavu.
Javni
konkurs sprovodi konkursna komisija koju imenuje direktor Poreske
uprave. Konkursna komisija ima predsednika i dva člana koji, po
potrebi, mogu imati zamenike.
Neblagovremene,
nedopuštene i prijave uz koje nisu priloženi svi potrebni dokazi
(nepotpune prijave), konkursna komisija odbacuje zaključkom protiv
koga nije dopuštena posebna žalba.
Izborni
postupak
Član
169v
Konkursna
komisija sastavlja spisak kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa
i među njima sprovodi izborni postupak.
Postupak
izbora kandidata sprovodi se radi ocene stručne osposobljenosti,
znanja i veština kandidata na osnovu pismenog ispita i razgovora
zbog posebnih zahteva radnog mesta koji su navedeni u konkursu.
Ako
konkursna komisija posle sprovedenog postupka izbora, utvrdi da
nijedan kandidat nije ispunio uslove propisane za izbor, odnosno da
ne odgovara potrebama radnog mesta, sastavlja zapisnik u kome
konstatuje da javni konkurs nije uspeo, o čemu se pismeno
obaveštavaju svi kandidati u roku od osam dana od dana konstatovanja
da javni konkurs nije uspeo.
Lista za
izbor kandidata
Član
169g
Ako
konkursna komisija posle sprovedenog postupka izbora utvrdi da neki
od kandidata ili svi kandidati ispunjavaju uslove propisane za izbor,
sačinjava listu za izbor kandidata od najviše tri kandidata sa
najboljim rezultatom postignutim u postupku izbora (u daljem tekstu:
lista za izbor kandidata) i istu dostavlja direktoru Poreske uprave.
Direktor
Poreske uprave sa liste za izbor kandidata bira kandidata i rešenjem
odlučuje o njegovom prijemu u radni odnos na neodređeno vreme.
Rešenje
iz stava 2. ovog člana sadrži lično ime kandidata, vrstu i stepen
stručne spreme i naziv unutrašnje organizacione jedinice Poreske
uprave u koju se prima i naziv radnog mesta na koje se raspoređuje.
Svi
učesnici javnog konkursa imaju pravo da izjave žalbu u roku od osam
dana od dana prijema rešenja iz stava 2. ovog člana. Žalba se
podnosi Žalbenoj komisiji Vlade, preko donosioca prvostepenog
rešenja.
Popunjavanje
radnih mesta preuzimanjem državnog službenika iz drugog državnog
organa
Član
169d
Radno
mesto na neodređeno vreme u Poreskoj upravi može se popuniti
preuzimanjem državnog službenika iz drugog državnog organa.
Preuzimanje
državnog službenika iz drugog državnog organa vrši se na osnovu
sporazuma potpisanog između direktora Poreske uprave i rukovodioca
državnog organa iz kojeg se preuzima državni službenik u Poresku
upravu, uz saglasnost tog državnog službenika.
Rad na
određeno vreme
Član
169đ
Radni
odnos na određeno vreme zasniva se radi zamene odsutnog poreskog
službenika, do njegovog povratka, radi popunjavanja upražnjenog
radnog mesta, do okončanja postupka popune na neodređeno vreme ili
zbog privremenog povećanja obima poslova na pojedinim radnim mestima
koje postojeći broj poreskih službenika ne može blagovremeno da
obavi.
Radni
odnos na određeno vreme zasniva se najduže do 12 meseci.
Privremeni
premeštaj
Član
169e
Pored
slučajeva privremenog premeštaja državnih službenika u istom
državnom organu, uređenih propisima o radnim odnosima u državnim
organima, poreski službenik, može biti premešten na radno mesto u
više zvanje u trajanju do 12 meseci, ukoliko ispunjava uslove u
pogledu stepena i vrste stručne spreme, znanja i sposobnosti i
ukoliko je potrebno da se radno mesto hitno popuni.
Poreski
službenik koji je privremeno premešten u skladu sa stavom 1. ovog
člana, stiče sva prava radnog mesta na koje je privremeno
premešten, dok premeštaj traje.
Poreski
službenik može biti privremeno premešten zbog potrebe rada, na
drugo radno mesto i to kako u okviru funkcije kojoj pripada radno
mesto sa koga se premešta, tako i sa radnog mesta koje pripada
osnovnim funkcijama Poreske uprave na radno mesto u ostalim
funkcijama i obrnuto, pod uslovom da ispunjava uslove za rad na tom
radnom mestu predviđene aktom o unutrašnjem uređenju i
sistematizaciji radnih mesta.
Stupanje
na radno mesto rukovodioca unutrašnje jedinice, premeštaj i
upućivanje
Član
169ž
Poreskom
službeniku koji stupa na radno mesto rukovodioca unutrašnje
jedinice određuje se koeficijent utvrđen za zvanje u koje je
razvrstano radno mesto rukovodioca te unutrašnje jedinice.
Zbog
potreba službe, poreski službenik može biti premešten na drugo
radno mesto, u skladu sa njegovom stručnom spremom i radnim
sposobnostima, u istoj ili drugoj organizacionoj jedinici Poreske
uprave, u istom ili drugom mestu rada, u istoj ili drugoj funkciji, u
skladu sa propisima kojima se uređuju prava i dužnosti državnih
službenika i nameštenika i opštim propisima o radu.
Prilikom
premeštaja sa radnog mesta koje je razvrstano u određeno zvanje u
osnovnim funkcijama na radno mesto koje je razvrstano u određeno
zvanje u ostalim funkcijama, pod odgovarajućim radnim mestom
podrazumeva se da radno mesto razvrstano u najviše zvanje u osnovnoj
funkciji odgovara radnom mestu razvrstanom u najviše zvanje u
ostalim funkcijama i obrnuto, tako da zvanju glavnog poreskog
savetnika odgovara zvanje samostalnog poreskog savetnika; zvanju
samostalnog poreskog inspektora i višeg poreskog inspektora I
odgovara zvanje višeg poreskog savetnika; zvanju višeg poreskog
inspektora II i poreskog inspektora I odgovara zvanje poreskog
savetnika I; zvanju poreskog inspektora II i poreskog inspektora
odgovara zvanje poreskog savetnika; zvanju mlađeg poreskog
inspektora odgovara zvanje mlađeg poreskog savetnika.
Poreski
službenik zbog potreba službe, može biti upućen na radno mesto u
drugoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, udaljenoj i više od
50 kilometara od mesta njegovog prebivališta. Rok upućivanja u
neprekidnom trajanju može da iznosi do šest meseci.
Radno
vreme
Član
169z
Radno
vreme se utvrđuje opštim propisom koji važi za državne organe.
Izuzetno
od redovnog radnog vremena, poreski službenici i nameštenici su
dužni da obavljaju poslove i u manje povoljnom radnom vremenu.
Radom
u manje povoljnom radnom vremenu smatra se:
1)
rad u smenama;
2)
rad subotom, nedeljom, praznicima i drugim neradnim danima;
3)
rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad);
4)
noćni rad.
Pripravnost
Član
169i
Pripravnost
se smatra radom u manje povoljnom radnom vremenu u kojem poreski
službenici i nameštenici, van radnog vremena moraju biti dostupni
(u pripravnosti), da bi, ukoliko se ukaže potreba, izvršili
određene poslove svog radnog mesta.
Pripravnost
za rad ne ubraja se u redovnu radnu obavezu.
Bliže
uslove i način izvršenja pripravnosti za rad, propisuje ministar,
na predlog direktora Poreske uprave.
Zvanja
državnih službenika na izvršilačkim radnim mestima u Poreskoj
upravi
Član
169j
Zvanja
poreskih službenika na izvršilačkim radnim mestima u Poreskoj
upravi uređuju se ovim zakonom.
Zvanja
iz stava 1. ovog člana razvrstavaju se u:
1)
zvanja poreskih službenika u osnovnim funkcijama Poreske uprave;
2)
zvanja poreskih službenika u ostalim funkcijama Poreske uprave.
U
osnovne funkcije Poreske uprave, u smislu ovog zakona, spadaju:
poreska kontrola, naplata, Poreska policija, poreskopravni poslovi,
kao i poslovi iz člana 160. tač. 11a) i 11b) ovog zakona.
Razvrstavanje
radnih mesta u zvanja i opis poslova radnih mesta uređuju se aktom o
unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Poreskoj
upravi.
Zvanja
poreskih službenika u osnovnim funkcijama Poreske uprave
Član
169k
Zvanja
poreskih službenika u osnovnim funkcijama Poreske uprave su:
1)
sa srednjom stručnom spremom: mlađi poreski kontrolor, poreski
kontrolor, viši poreski kontrolor;
2)
sa višom stručnom spremom: mlađi poreznik - stručni saradnik,
poreznik - stručni saradnik i viši poreznik - stručni saradnik;
3)
sa visokom stručnom spremom: mlađi poreski inspektor, poreski
inspektor, poreski inspektor II, poreski inspektor I, viši poreski
inspektor II, viši poreski inspektor I, samostalni poreski
inspektor, glavni poreski savetnik.
Poreski
službenici sa odgovarajućom stručnom spremom iz stava 1. ovog
člana stiču početno zvanje mlađeg poreskog kontrolora, mlađeg
poreznika - stručnog saradnika i mlađeg poreskog inspektora po
završenom pripravničkom stažu i položenom državnom stručnom
ispitu.
Poreskom
službeniku koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme u
Poreskoj upravi na osnovu javnog konkursa, određuje se početni
platni razred za zvanje utvrđeno za radno mesto na koje se
raspoređuje.
Poreskom
službeniku koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme u
Poreskoj upravi po osnovu preuzimanja iz drugog državnog organa,
određuje se početni platni razred za zvanje utvrđeno za radno
mesto na koje se raspoređuje.
Poreski
službenik koji je u toku rada stekao višu ili visoku stručnu
spremu može biti raspoređen na radno mesto za koje je utvrđeno
najniže zvanje u stečenoj stručnoj spremi.
Zvanja
poreskih službenika u ostalim funkcijama Poreske uprave
Član
169l
Zvanja
poreskih službenika u ostalim funkcijama Poreske uprave su:
1)
sa srednjom stručnom spremom: mlađi poreski referent, poreski
referent i viši poreski referent;
2)
sa višom stručnom spremom: mlađi poreski saradnik, poreski
saradnik i viši poreski saradnik;
3)
sa visokom stručnom spremom: mlađi poreski savetnik, poreski
savetnik, poreski savetnik I, viši poreski savetnik i samostalni
poreski savetnik.
Poreski
službenici sa odgovarajućom stručnom spremom iz stava 1. ovog
člana stiču početno zvanje mlađeg poreskog referenta, mlađeg
poreskog saradnika i mlađeg poreskog savetnika, po završenom
pripravničkom stažu i položenom državnom stručnom ispitu.
Odredbe
člana 169k st. 3-5. ovog zakona primenjuju se i u slučaju
određivanja zvanja poreskim službenicima iz ovog člana.
Uslovi
za sticanje višeg zvanja
Član
169lj
Poreski
službenik iz čl. 169k i 169l ovog zakona može steći neposredno
više zvanje pod sledećim uslovima:
1)
da postoji upražnjeno odgovarajuće radno mesto;
2)
da ima radno iskustvo potrebno za radno mesto na koje se premešta
ili raspoređuje i da je u prethodnom zvanju radio određeno vreme
propisano ovim zakonom;
3)
da za poslednje dve godine pre sticanja zvanja ima pozitivne ocene
propisane ovim zakonom;
4)
da za poslednje dve godine pre sticanja zvanja nije kažnjen za
krivično delo i da nije kažnjen disciplinskom merom zbog povrede
radne dužnosti;
5)
da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično delo za
koje se goni po službenoj dužnosti niti disciplinski postupak zbog
povrede radne dužnosti.
Gubitak
zvanja
Član
169m
Poreski
službenik gubi zvanje:
1)
prestankom radnog odnosa u Poreskoj upravi;
2)
ako mu se u disciplinskom postupku izrekne disciplinska mera -
premeštaj na radno mesto u nižem zvanju, za vreme za koje je ta
mera izrečena.
Član
169n
Pod
radnim iskustvom i određenim vremenom provedenim u prethodnom zvanju
u srednjoj stručnoj spremi, u smislu ovog zakona, smatra se:
1)
za poreskog kontrolora, odnosno poreskog referenta - najmanje dve
godine radnog iskustva i to u zvanju mlađeg poreskog kontrolora,
odnosno mlađeg poreskog referenta;
2)
za višeg poreskog kontrolora, odnosno višeg poreskog referenta -
najmanje tri godine radnog iskustva, od toga dve godine u zvanju
poreski kontrolor, odnosno poreski referent.
Pod
radnim iskustvom i određenim vremenom provedenim u prethodnom zvanju
u višoj stručnoj spremi, u smislu ovog zakona, smatra se:
1)
za poreznika - stručnog saradnika, odnosno poreskog saradnika -
najmanje dve godine radnog iskustva i to u zvanju mlađeg poreznika -
stručnog saradnika, odnosno mlađeg poreskog saradnika;
2)
za višeg poreznika - stručnog saradnika, odnosno višeg poreskog
saradnika - najmanje tri godine radnog iskustva, od toga dve godine u
zvanju poreznik - stručni saradnik, odnosno poreski saradnik.
Pod
radnim iskustvom i određenim vremenom provedenim u prethodnom zvanju
u visokoj stručnoj spremi, za poreske službenike u osnovnim
funkcijama Poreske uprave, smatra se:
1)
za poreskog inspektora - najmanje tri godine radnog iskustva, od toga
dve godine u zvanju mlađi poreski inspektor;
2)
za poreskog inspektora II - najmanje četiri godine radnog iskustva,
od toga dve godine u zvanju poreski inspektor;
3)
za poreskog inspektora I - najmanje pet godina radnog iskustva, od
toga dve godine u zvanju poreski inspektor II;
4)
za višeg poreskog inspektora II - najmanje šest godina radnog
iskustva, od toga dve godine u zvanju poreski inspektor I;
5)
za višeg poreskog inspektora I - najmanje sedam godina radnog
iskustva, od toga dve godine u zvanju viši poreski inspektor II;
6)
za samostalnog poreskog inspektora - najmanje osam godina radnog
iskustva, od toga dve godine u zvanju viši poreski inspektor I;
7)
za glavnog poreskog savetnika - najmanje devet godina radnog
iskustva, od toga dve godine u zvanju samostalni poreski inspektor.
Pod
radnim iskustvom i određenim vremenom provedenim u prethodnom zvanju
u visokoj stručnoj spremi, za poreske službenike u ostalim
funkcijama Poreske uprave smatra se:
1)
za poreskog savetnika - najmanje tri godine radnog iskustva, od toga
dve godine u zvanju mlađi poreski savetnik;
2)
za poreskog savetnika I - najmanje pet godina radnog iskustva, od
toga dve godine u zvanju poreski savetnik;
3)
za višeg poreskog savetnika - najmanje sedam godina radnog iskustva,
od toga dve godine u zvanju poreski savetnik I;
4)
za samostalnog poreskog savetnika - najmanje osam godina radnog
iskustva, od toga dve godine u zvanju viši poreski savetnik.
Uslovi
za sticanje višeg zvanja i napredovanje u viši platni razred po
osnovu ocenjivanja
Član
169nj
Za
sticanje višeg zvanja po osnovu ocenjivanja potrebno je da poreski
službenik za poslednje dve godine pre sticanja višeg zvanja bude
ocenjen:
1)
sa srednjom i višom stručnom spremom - najmanje ocenom "ističe
se";
2)
sa visokom stručnom spremom:
(1)
najmanje ocenom "ističe se" za zvanja mlađi poreski
savetnik, mlađi poreski inspektor, poreski savetnik, poreski
savetnik I, poreski inspektor, poreski inspektor II, poreski
inspektor I, viši poreski savetnik, viši poreski inspektor II, viši
poreski inspektor I, samostalni poreski inspektor;
(2)
najmanje ocenom "naročito se ističe" za zvanja samostalni
poreski savetnik, glavni poreski savetnik.
Poreski
službenik koji stekne pravo na neposredno više zvanje po osnovu
ocenjivanja, a nema slobodnog radnog mesta u neposredno višem
zvanju, može da napreduje dva platna razreda u okviru postojećeg
zvanja.
Poreskom
službeniku čiji je rad za poslednje dve godine ocenjen ocenom "ne
zadovoljava" prestaje radni odnos u Poreskoj upravi.
Vanredno
napredovanje
Član
169o
Poreski
službenik čiji je rad po završetku godine ocenjen ocenom "naročito
se ističe", a koji je postigao izuzetne rezultate rada, može
prevremeno steći neposredno više zvanje.
Više
zvanje poreski službenik može steći i u godini u kojoj ispunjava
uslove za sticanje starosne penzije.
Vanredno
se u Poreskoj upravi može napredovati samo jednom.
Odluku
iz st. 1. i 2. ovog člana donosi direktor Poreske uprave, na
obrazložen predlog neposrednog rukovodioca.
Plate
Osnovna
plata
Član
169p
Poreski
službenici imaju pravo na platu koja se sastoji od osnovne plate i
dodataka na platu.
Osnovna
plata određuje se množenjem osnovnog koeficijenta i dodatnog
koeficijenta, ukoliko je predviđen za određeno radno mesto, sa
osnovicom za obračun i isplatu plata koja se utvrđuje u skladu sa
zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika.
Osnovni
koeficijent mora biti izjednačen za odgovarajuća zvanja u osnovnim
i ostalim funkcijama, tako što će osnovni koeficijent biti isti: za
zvanja glavnog poreskog savetnika i samostalnog poreskog savetnika;
za zvanje samostalnog poreskog inspektora i višeg poreskog
savetnika; za zvanje višeg poreskog inspektora II i poreskog
savetnika I; za zvanje poreskog inspektora II i poreskog savetnika;
za zvanje mlađeg poreskog inspektora i mlađeg poreskog savetnika,
odnosno tako što će osnovni koeficijent za zvanja sa višom i
srednjom stručnom spremom u osnovnim funkcijama biti isti sa
osnovnim koeficijentom za zvanja sa višom i srednjom stručnom
spremom u ostalim funkcijama.
Dodatni
koeficijent može se utvrditi za određena radna mesta, u zavisnosti
od posebnih uslova rada, odgovornosti, složenosti poslova, obima,
težine i prirode posla.
Osnovna
plata uvećava se po osnovu dodataka, u skladu sa zakonom kojim se
uređuju plate državnih službenika i nameštenika i odredbama ovog
zakona.
Nameštenicima
u Poreskoj upravi, pored koeficijenta propisanog za radna mesta
nameštenika u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih
službenika i nameštenika, može se utvrditi i dodatni koeficijent.
Plata
utvrđena po odredbama st. 1-6. ovog člana, može se korigovati tako
da iznos plate poreskih službenika i nameštenika u Poreskoj upravi
ne bude manji od plate lica zaposlenog u nadležnom organu područne
jedinice lokalne samouprave na istim poslovima.
Plata
utvrđena po odredbama st. 1-7. ovog člana, može se korigovati
shodno radnom učinku poreskog službenika i nameštenika, a
kriterijume, način i postupak korigovanja propisuje ministar.
Visinu
osnovnog i dodatnog koeficijenta, platne grupe i platne razrede za
zvanja poreskih službenika iz čl. 169k i 169l ovog zakona, kao i
visinu dodatnog koeficijenta iz stava 6. ovog člana za nameštenike
propisuje ministar.
Naknade
plate, naknada troškova, otpremnina i druga primanja
Član
169r
Poreski
službenik ima pravo na naknadu plate, naknadu troškova, otpremninu
i druga primanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate
državnih službenika i nameštenika, osim ako za naknade plate,
troškove i druga primanja nije drukčije uređeno ovim zakonom.
Solidarna
pomoć
Član
169s
Porodici
preminulog poreskog službenika i nameštenika pripada pravo na:
1)
plaćanje troškova sahrane na osnovu originalnih računa;
2)
novčanu pomoć u visini dve prosečne neto zarade isplaćene u
privredi Republike Srbije prema poslednjem objavljenom podatku organa
nadležnog za poslove statistike.
Poreskom
službeniku i namešteniku pripada pravo na solidarnu pomoć utvrđeno
posebnim kolektivnim ugovorom za državne organe.
Bliže
uslove, postupak i način odobravanja solidarne pomoći uređuje
ministar, na predlog direktora Poreske uprave.
Priznanja,
nagrade i umanjenja, odnosno uvećanja plata
Član
169t
Za
izuzetna dostignuća u obavljanju poslova Poreske uprave, vanredni
doprinos unapređenju rada službe, jačanju ugleda Poreske uprave,
kreativan rad, inovacije ili drugi vid stvaralaštva, koji je u
znatnoj meri doprineo rezultatima rada službe, poreskom službeniku
i namešteniku mogu se dodeliti priznanja i novčane nagrade.
Priznanja
i novčane nagrade mogu se dodeljivati kvartalno i na dan Poreske
uprave.
Za
nedovoljno, odnosno izuzetno postignute rezultate rada u obavljanju
poslova Poreske uprave, poreskom službeniku i namešteniku može se
umanjiti, odnosno uvećati osnovna plata najviše za 30%.
Vrste,
postupak dodele priznanja, kriterijume za utvrđivanje visine, kao i
visinu novčanih nagrada, odnosno umanjenja i uvećanja plata
propisuje ministar, na predlog direktora Poreske uprave.
Član
169ć
Poreski
službenici, u zavisnosti od prirode poslova i uslova rada, imaju
pravo na službenu uniformu, radnu odeću i obuću.
Akt
kojim se uređuje pravo iz stava 1. ovog člana donosi ministar.
Poslovi
nespojivi sa službenom dužnošću
Član
169u
Poreski
službenik ne može da obavlja plaćeni ili neplaćeni posao koji je
spojiv sa njegovim poslom u Poreskoj upravi ili u vezi sa radom
Poreske uprave.
Poreski
službenik, kao ni članovi njegovog porodičnog domaćinstva, ne
mogu biti vlasnici ili suvlasnici privrednog subjekta čija je
delatnost spojiva ili u vezi sa radom Poreske uprave.
Ministar,
na predlog direktora Poreske uprave, utvrđuje poslove iz stava 1.
ovog člana.
Članovima
porodičnog domaćinstva poreskog službenika, u smislu odredaba ovog
člana, smatraju se: bračni drug, deca (bračna, vanbračna,
usvojena i na izdržavanju) i roditelji, ako ih poreski službenik
izdržava ili sa njima živi u zajedničkom domaćinstvu.
Poreski
službenik prilikom zasnivanja radnog odnosa ili na zahtev ovlašćenog
lica Poreske uprave, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću,
daje pisanu izjavu o podacima koji su od značaja za utvrđivanje
postojanja sukoba interesa u radu ili u vezi sa radom poreskog
službenika. Poreski službenik u izjavi navodi da podaci navedeni u
istoj mogu biti predmet provere.
Poreski
službenik je dužan da prijavi svaku promenu podataka datih u smislu
odredaba ovog člana u roku od 15 dana od dana kada je promena
nastala.
Izjave
poreskog službenika date u smislu odredaba ovog člana čuvaju se u
dosijeu tog poreskog službenika.
Član
169f
Opšta
pravila ponašanja poreskih službenika i nameštenika prilikom
obavljanja poslova u Poreskoj upravi i van nje, njihovo ponašanje u
toku i van radnog vremena, odnos prema javnosti, kolegama,
rukovodiocima i potčinjenim poreskim službenicima, kao i državnim
službenicima i nameštenicima u drugim državnim organima uređuje
ministar, na predlog direktora Poreske uprave.
Član
169h
Poreskom
službeniku za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa može se
izreći, pored disciplinskih kazni predviđenih odredbama zakona
kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i
nameštenika, i disciplinska kazna - premeštaj na radno mesto u
neposredno nižem zvanju u trajanju od šest meseci do dve godine.
Sredstva
za rad
Član
170
Sredstva
za rad Poreske uprave obezbeđuju se u budžetu Republike.
Za
stručno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih,
projektovanje i izgradnju informacionog sistema, kao i za
stimulativno nagrađivanje zaposlenih mogu se, na predlog ministra,
obezbediti dodatna sredstva iz budžeta Republike.
Ministar
vrši raspored sredstava iz stava 2. ovog člana.
Politička
neutralnost
Član
171
U
vršenju poslova iz svoje nadležnosti službena lica Poreske uprave
dužna su da poslove obavljaju u skladu sa zakonom, pri čemu se ne
mogu rukovoditi svojim političkim ubeđenjima.
Deo
sedmi
KAZNENE
ODREDBE
Glava
prva
PORESKA
KRIVIČNA DELA
Izbegavanje
plaćanja poreza
Član
172*
(Prestao
da važi)
Neuplaćivanje
poreza po odbitku
Član
173***
(Prestao
da važi)
Neosnovano
iskazivanje iznosa za povraćaj poreza i poreski kredit
Član
173a
Ko
u nameri da ostvari pravo na neosnovan povraćaj poreza ili poreski
kredit, podnese poresku prijavu neistinitog sadržaja, u kojoj iskaže
iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit od 500.000 do 3.000.000
dinara kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom
kaznom.
Ako
je iskazani iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit preko
3.000.000 do 10.000.000 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od
šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
Ako
je iskazani iznos za povraćaj poreza ili poreski kredit veći od
10.000.000 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do
deset godina i novčanom kaznom.
Fizičkom
licu, preduzetniku i odgovornom licu u pravnom licu - poreskom
obvezniku za krivično delo iz st. 1. do 3. ovog člana izriče se i
mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti i dužnosti od
jedne do pet godina.
Sastavljanje
ili podnošenje falsifikovanog dokumenta od značaja za oporezivanje
Član
174*
(Prestao
da važi)
Ugrožavanje
naplate poreza i poreske kontrole
Član
175
Ko
u nameri da ugrozi naplatu poreza koji nije dospeo za naplatu ili
koji nije utvrđen, ali je pokrenut postupak utvrđivanja ili
kontrole, odnosno poreza koji je utvrđen njemu ili drugom licu, po
ustanovljavanju privremene mere za obezbeđenje naplate poreza u
skladu sa zakonom, odnosno u postupku prinudne naplate ili poreske
kontrole otuđi, sakrije, ošteti, uništi ili učini neupotrebljivom
stvar na kojoj je ustanovljena privremena mera za obezbeđenje
naplate, odnosno stvar koja je predmet prinudne naplate poreza ili
poreske kontrole, kazniće se zatvorom do jedne godine i novčanom
kaznom.
Kaznom
zatvora iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko daje lažne podatke
o činjenicama koje su od značaja za sprovođenje prinudne naplate
poreza, odnosno poreske kontrole.
Nedozvoljen
promet akciznih proizvoda
Član
176
Ko
neovlašćeno stavlja u promet, odnosno prodaje proizvode koji se u
skladu sa zakonom smatraju akciznim proizvodima, kazniće se zatvorom
od šest meseci do pet godina.
Preduzetnik,
odnosno odgovorno lice u pravnom licu koje se bavi proizvodnjom ili
uvozom proizvoda koji, u skladu sa zakonom, moraju biti posebno
obeleženi kontrolnim akciznim markicama, a ne preduzme mere da ovi
proizvodi pre stavljanja u promet budu obeleženi kontrolnim akciznim
markicama, kazniće se zatvorom od šest meseci do tri godine.
Preduzetniku
se za krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana izriče i mera
bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti od
jedne godine do pet godina.
Odgovornom
licu u pravnom licu se za krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana
izriče i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, odnosno dužnosti
u trajanju od jedne godine do pet godina.
Proizvodi
koji se u skladu sa zakonom smatraju akciznim proizvodima a koji su
neovlašćeno stavljeni u promet, kao i proizvodi koji nisu posebno
obeleženi propisanim kontrolnim akciznim markicama i imovinska
korist ostvarena krivičnim delom, oduzeće se.
Nedozvoljeno
skladištenje robe
Član
176a
Ko
skladišti, odnosno smešta dobra ili dozvoli skladištenje, odnosno
smeštanje dobara za koja ne poseduje propisanu dokumentaciju o
poreklu, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom
kaznom.
Za
krivično delo iz stava 1. ovog člana odgovornom licu u pravnom licu
i preduzetniku izriče se i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva,
delatnosti ili dužnosti u trajanju od jedne do pet godina.
Roba
iz stava 1. ovog člana oduzeće se.
Glava
druga
PORESKI
PREKRŠAJI
Pojam
Član
176b
Poreski
prekršaji su prekršaji odredaba sadržanih u poreskim zakonima (u
daljem tekstu: opšti poreski prekršaji pravnih lica i preduzetnika)
i prekršaji odredaba sadržanih isključivo u ovom zakonu (u daljem
tekstu: posebni poreski prekršaji).
Za
utvrđivanje prekršajne odgovornosti u skladu sa ovim zakonom,
preduzetnikom se smatra i fizičko lice koje je obveznik poreza na
dodatu vrednost, a odgovornim licem u pravnom licu i odgovorno lice
lica iz člana 27. stav 2. tačka 2) ovog zakona.
1) Opšti
poreski prekršaji pravnih lica i preduzetnika
Nepodnošenje
i neblagovremeno podnošenje poreske prijave, neobračunavanje,
neplaćanje i neblagovremeno plaćanje poreza
Član
177
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku
prijavu, ne obračuna i ne plati porez, kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u visini od 30% do 100% iznosa dugovanog poreza
utvrđenog u postupku poreske kontrole, a ne manje od 500.000 dinara
za pravno lice, odnosno 100.000 dinara za preduzetnika.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku
prijavu, a obračuna ali ne plati porez kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u visini od 20% do 75% iznosa dugovanog poreza
utvrđenog u poreskoj kontroli, a ne manje od 400.000 dinara za
pravno lice, odnosno 80.000 dinara za preduzetnika.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji podnese poresku prijavu,
ali ne plati porez kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini
od 10% do 50% iznosa dugovanog poreza utvrđenog u poreskoj kontroli,
a ne manje od 250.000 dinara za pravno lice, odnosno 50.000 dinara za
preduzetnika.
Poreski
obveznik - pravno lice koji ne podnese poresku prijavu, ali plati
porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom
kaznom u visini od 100.000 do 2.000.000 dinara, a preduzetnik
novčanom kaznom u visini od 50.000 do 500.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku
prijavu u slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi
samooporezivanje, ili po nalogu kontrole, kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana.
Za
prekršaje iz st. 1. do 5. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice koji neblagovremeno podnese poresku prijavu i
ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 150.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice koji neblagovremeno podnese poresku prijavu, a
plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 100.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice koji blagovremeno podnese poresku prijavu, a
ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 100.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 50.000 dinara.
Za
prekršaj iz st. 8. i 9. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 40.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji ne izvrši uplatu poreza
utvrđenog rešenjem Poreske uprave kazniće se novčanom kaznom iz
stava 1. ovog člana.
Poreski
obveznik - pravno lice koji po isteku propisanog roka izvrši uplatu
poreza utvrđenog rešenjem Poreske uprave kazniće se novčanom
kaznom u iznosu od 100.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 13. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 40.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji Poreskoj upravi ne
podnese informativnu poresku prijavu kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u visini od 3% ukupnog prihoda ostvarenog za
prethodnu poslovnu godinu, a ako u njoj ne navede potpune podatke
novčanom kaznom u visini od 100.000 do 2.000.000 dinara.
Primenom
odredaba st. 1, 2, 3, 12. i 15. ovog člana ne može se utvrditi
novčana kazna u iznosu višem od najvišeg iznosa novčane kazne
propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji.
Prijavljivanje
manjih iznosa poreza i davanje netačnih podataka u poreskoj prijavi
Član
178
Ako
je iznos poreza utvrđen u poreskoj prijavi manji od iznosa koji je
trebalo utvrditi u skladu sa zakonom, poreski obveznik - pravno lice
ili preduzetnik kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od
30% razlike ova dva iznosa.
Poreski
obveznik - pravno lice ili preduzetnik koji u poreskoj prijavi da
netačne podatke što je za posledicu imalo ili moglo da ima
utvrđivanje manjeg iznosa poreza, kazniće se za prekršaj novčanom
kaznom u visini od 30% razlike iznosa poreza koji je utvrđen ili
trebao da bude utvrđen u skladu sa zakonom i iznosa poreza koji je
utvrđen ili trebao da bude utvrđen prema podacima iz poreske
prijave.
Za
prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana, kazniće se pravno lice
novčanom kaznom najmanje u iznosu od 200.000 dinara, a preduzetnik
najmanje u iznosu od 100.000 dinara.
Za
prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.
Ako
razlika iz st. 1. i 2. ovog člana iznosi do 5% iznosa koji je
utvrđen ili je trebalo da bude utvrđen, poreski obveznik - pravno
lice kazniće se novčanom kaznom u visini od 100.000 dinara, a
poreski obveznik - preduzetnik novčanom kaznom u visini od 50.000
dinara.
Primenom
odredaba st. 1. i 2. ovog člana ne može se utvrditi novčana kazna
u iznosu višem od najvišeg iznosa novčane kazne propisane zakonom
kojim se uređuju prekršaji.
Nedostavljanje
dokumentacije uz poresku prijavu, evidencionih prijava i zahteva,
obaveštenja, dokumenata i drugih podataka
Član
178a
Poreski
obveznik - pravno lice kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u
iznosu od 100.000 do 2.000.000 dinara ako Poreskoj upravi:
1)
uz poresku prijavu ne dostavi propisanu dokumentaciju, ili
2)
ne podnese evidencionu prijavu, odnosno zahtev za brisanje iz
evidencije, ili
3)
ne dostavi obaveštenje, dokument ili druge podatke propisane
poreskim zakonom.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice koji po isteku propisanog roka dostavi
dokumenta, odnosno podatke iz stava 1. ovog člana kazniće se
novčanom kaznom u iznosu od 100.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 50.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara, a
za prekršaj iz stava 3. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od
10.000 dinara.
Postupanje
suprotno pravilima poslovanja propisanih poreskim zakonom
Član
178b
Poreski
obveznik - pravno lice koji ne vodi, odnosno ne čuva evidencije,
odnosno poslovne knjige, ne vrši popis, odnosno plaćanja preko
tekućeg računa, ne zaključi ugovor, odnosno ne dostavi
dokumentaciju, podatke ili obaveštenja trećim licima, propisanim
poreskim zakonom kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu
od 100.000 do 2.000.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 dinara.
Izuzetno
od st. 1. i 2. ovog člana, poreski obveznik koji ne izvrši popis
akciznog proizvoda u skladu sa poreskim zakonom kazniće se za
prekršaj novčanom kaznom u visini trostruke vrednosti ukupnog
prometa tog akciznog proizvoda koji je ostvario u prethodnih šest
meseci.
Poreski
obveznik - pravno lice koji ne prijavi, ne objavi ili ne istakne
maloprodajne cene u skladu sa poreskim zakonom, odnosno koji prodaje
proizvode po cenama suprotno poreskom zakonu kazniće se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 2.000.000 dinara.
Poreski
obveznik - pravno lice koji iskaže porez u računu suprotno poreskom
zakonu kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 100.000
do 2.000.000 dinara.
Za
prekršaj iz st. 4. i 5. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 dinara.
Za
prekršaj iz st. 1, 3, 4. i 5. ovog člana kazniće se odgovorno lice
u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara.
2)
Posebni poreski prekršaji
Član
179
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno
lice ako:
1)
ne podnese, ili ne podnese u propisanom roku prijavu za registraciju
(član 25. tačka 1), član 27. i član 28. stav 7);
2)
na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi u određenom
roku, poslovne knjige i evidencije koje sa njim povezana nerezidentna
lica vode u inostranstvu ili Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija,
odnosno overene prepise ili overene prevode tih knjiga i evidencija
(član 37. st. 3-5);
2a)
na zahtev Poreske uprave ne obezbede izvod podataka iz svojih
elektronski vođenih poslovnih knjiga i evidencija, pristup i uvid u
podatke u svojim elektronsko vođenim poslovnim knjigama i
evidencijama, pristup i uvid u softversku i hardversku opremu, kao i
bazu podataka koji se koriste u okviru sistema za elektronsko vođenje
poslovnih knjiga i evidencija (član 37a stav 1);
2b)
poresku prijavu ne podnose u elektronskom obliku (član 38. stav 8);
2v)
(brisana)
3)
u pojedinačnoj poreskoj prijavi navede netačne podatke (član 41);
3a)
licu za koje je platio porez po odbitku ne izda potvrdu najkasnije do
31. januara godine koja sledi godini u kojoj je plaćen porez po
odbitku, koja sadrži podatke o plaćenom porezu po odbitku (član
41. stav 11);
4)
na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi na označeno
mesto na uvid i proveru poslovne knjige i evidencije, poslovnu
dokumentaciju i druge isprave (član 25. tačka 3) i član 44);
5)
ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu,
odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49.
i 50);
6)
ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na
kojem se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako
odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe
sprovođenja prinudne naplate (član 89. stav 7. i član 90. stav 3);
6a)
ako ne postupi po nalogu iz rešenja iz člana 96a stav 2. ovog
zakona, odnosno ako u propisanom roku ne obavesti nadležni poreski
organ o promenama koje mogu uticati na izvršenje rešenja iz člana
96a stav 2. ovog zakona (član 96a st. 3. i 4);
7)
na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika
koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog
obveznika umesto predaje stvari (član 103. stav 1);
8)
onemogućava poreskom inspektoru, odnosno poreskom izvršitelju da
uđe na zemljište i u prostorije u kojima obavlja delatnost, a po
odobrenju suda i u stan radi podvrgavanja kontroli, odnosno
sprovođenja prinudne naplate (član 25. tačka 7) i član 125. stav
5);
9)
kod njega zaposleno lice ometa ovlašćenog službenika Poreske
uprave - poreskog inspektora da privremeno zapečati poslovni ili
skladišni prostor u postupku terenske kontrole, da obavi prinudnu
naplatu ili drugu zakonom utvrđenu dužnost (član 126. stav 2);
10)
na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese
dokumentaciju, ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da
izjave koje su od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog
za oporezivanje (član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127.
stav 1);
11)
poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u
stanje robe, odnosno u poslovne knjige, evidencije i drugu
dokumentaciju ili isprave, ili ako to u njegovo ime ne učini od
njega određeno ili kod njega zaposleno lice ili drugo lice (član
127. st. 2, 3. i 7);
12)
kod njega zaposleno lice onemogućava poreskog inspektora u
sprovođenju mere oduzimanja robe ili oduzimanja dokumentacije u toku
poreske kontrole (član 130.);
13)
otuđi stvari za koje je poreski inspektor izrekao meru privremene
zabrane otuđenja (član 132. stav 3. tačka 5);
14)
u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske
policije (član 135. stav 3).
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom od 50.000 do 500.000 dinara.
Novčanom
kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno
lice ako:
1)
ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu
koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi
sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);
2)
ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o
otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini
Kosovo i Metohija ili u inostranstvu (član 25. tačka 8);
3)
za podatke koje obrađuje sredstvima za automatsku obradu podataka ne
obezbedi, na zahtev Poreske uprave, izvod podataka na mediju koji
Poreska uprava naznači, ili ako Poreskoj upravi ne omogući potpuni
uvid u računovodstveni sistem kroz dokumentaciju, a kada je
neophodno i kroz pristup hardveru i softveru (član 37. stav 6);
4)
se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja,
ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje
činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje (član 45. i član
47. stav 2);
5)
ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanog
potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari
koje duguje poreskom obvezniku (član 97. stav 2);
6)
Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku podatke o
hartijama od vrednosti poreskog obveznika koje kod sebe čuva, sa
procenom njihove vrednosti, ili ako u propisanom roku ne proda te
hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na
tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije
i troškova ne uplati na račun Poreske uprave (član 98. st. 3-5);
7)
stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje
ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj
tužbi (član 102. stav 4);
8)
ne izvrši ili ne izvrši u propisanom roku rešenje o prinudnoj
naplati na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima poreskog
obveznika, odnosno ako ne izvrši rešenje o naplati poreskog duga
obveznika iz sopstvenih sredstava u skladu sa zakonom (član 189. st.
8. i 9).
Za
prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom od 25.000 do 250.000 dinara.
Novčanom
kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno
lice ako:
1)
Poreskoj upravi ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za
registraciju, odnosno upis u registar ili ako prijavi netačne izmene
podataka (član 25. tačka 1);
2)
prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na
propisanom mestu ne unese svoj PIB (član 26. stav 12);
3)
u poresku prijavu ne unese PIB poreskog savetnika, ili je podnese
nepotpisanu od tog lica, ako je to lice pripremilo prijavu ili njen
deo (član 38. stav 4);
4)
ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku
kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja (član 25.
tačka 9) i član 121. stav 1);
5)
ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih
inspektora u postupku terenske kontrole (član 125. st. 2. i 3);
6)
ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u
postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom (član 25. tačka
9) i član 127).
Za
prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom
kaznom od 15.000 do 150.000 dinara.
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj organ,
organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar
lica koja obavljaju delatnost ako izvrši brisanje lica bez dokaza o
prestanku poreskih obaveza, odnosno brisanju iz evidencije propisane
poreskim zakonom koji izdaje nadležni poreski organ, osim za lica iz
člana 29. stav 8. ovog zakona (član 29. stav 7).
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj
Agencija za privredne registre ako izvrši brisanje privrednog
subjekta iz propisanog registra, registruje statusne promene, odnosno
vrši promene podataka koji se odnose na osnivača, odnosno člana,
naziv, sedište, ulog i oblik organizovanja u periodu od dobijanja
obaveštenja Poreske uprave da će se kod privrednog subjekta vršiti
poreska kontrola do dobijanja obaveštenja da je poreska kontrola
završena (član 29. stav 9).
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka
koja dozvoli isplatu zarada, naknada zarada, kao i drugih prihoda
fizičkih lica po osnovu kojih se plaća porez po odbitku, ako nalog
kojim se banci nalaže isplata tih prihoda, kao i plaćanje poreza po
odbitku ne sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje ukupne
obaveze po tom osnovu koji je dodelila Poreska uprava na način iz
člana 41. ovog zakona, osim isplate kamate na štedne uloge svojim
deponentima (član 30a).
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka
koja Poreskoj upravi ne dostavi u elektronskom obliku podatke o
izvršenim platnim nalozima za isplatu, odnosno nalozima za prenos po
isplatiocima prihoda i šiframa plaćanja do 5-og u mesecu za
prethodni mesec, odnosno uplaćenim novčanim sredstvima na devizne
račune fizičkih lica, u roku od 30 dana od dana uplate ili o
uplatama na račun obveznika poreza na dohodak građana po osnovu
prihoda od samostalnih delatnosti u kalendarskom mesecu, u roku od 15
dana po isteku kalendarskog meseca (član 30b stav 1).
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka,
koja porez i sporedna poreska davanja, za čije obezbeđenje naplate
je ustanovljena privremena mera zabrane prenosa novčanih sredstava
preko računa poreskog obveznika i upisana u registru blokiranih
računa koji vodi nadležna organizacija, na osnovu poreskog rešenja
ne prenese sa računa poreskog obveznika, do visine raspoloživih
sredstava na tom računu, na propisani uplatni račun javnih prihoda
(član 66. stav 6.).
Poreski
prekršaji poreskih obveznika - fizičkih lica
Član
180
Novčanom
kaznom od 15.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko
lice, koje nije preduzetnik ako:
1)
ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu
koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi
sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);
2)
(brisana)
3)
ometa ili sprečava ovlašćenog službenika Poreske uprave u
obavljanju zakonom utvrđene dužnosti u poreskom postupku (član 25.
tačka 7);
4)
ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o
otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini
Kosovo i Metohija ili u inostranstvu (član 25. tačka 8);
5)
prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na
propisanom mestu ne unese svoj PIB (član 26. stav 12);
6)
Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u zakonskom ili dodatnom
roku poresku prijavu, ili ako je podnese nepotpisanu, ili u prijavu
unese netačne podatke, a ne ispravi ih u propisanom roku, ili je
podnese bez potrebne dokumentacije i dokaza od značaja za
utvrđivanje poreza (član 25. tačka 2), član 38. st. 2. i 3, član
40. stav 1. i član 41);
7)
na zahtev Poreske uprave, ne dostavi ili ne dostavi na označeno
mesto na uvid i proveru isprave od značaja za oporezivanje (član
44);
8)
se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja,
ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje
činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje (član 45. i član
47. stav 2);
9)
ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu,
odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49.
i 50);
10)
ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na
kome se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako
odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe
sprovođenja prinudne naplate (član 89. stav 7. i član 90. stav 3);
11)
ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanih
potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari
koje duguje poreskom obvezniku (član 9. stav 2);
12)
stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje
ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj
tužbi (član 102. stav 4);
13)
na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika
koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog
obveznika umesto predaje stvari (član 103. stav 1);
14)
ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku
kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja (član 25.
tačka 9) i član 121. stav 1);
15)
ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih
inspektora u postupku terenske kontrole (član 125. st. 2. i 3);
16)
ne omogući poreskom inspektoru da uđe na zemljište i u prostorije
u kojima obavlja delatnost, a po odobrenju suda i u stan, radi
podvrgavanja kontroli (član 125. stav 5);
17)
ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u
postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom (član 25. tačka
9) i član 127);
18)
na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese
dokumentaciju ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da
izjave od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za
oporezivanje (član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127.
stav 1);
19)
poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u
stanje robe, odnosno u dokumentaciju ili isprave, a ne odredi lice
koje će to učiniti u njegovo ime (član 127. st. 2. i 3);
20)
onemogućava poreskog inspektora u sprovođenju mere oduzimanja robe
ili oduzimanja dokumentacije u toku poreske kontrole (član 130);
21)
u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske
policije (član 135. stav 3).
Poreski
obveznik iz stava 1. ovog člana koji ne izvrši uplatu poreza
utvrđenog u poreskoj prijavi, odnosno rešenjem Poreske uprave
kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 50% utvrđenog poreza, a ne
manje od 50.000 dinara (član 25. tačka 6).
Nepodnošenje
informativne poreske prijave
Član
180a
Poreski
obveznik - fizičko lice koje Poreskoj upravi ne podnese informativnu
poresku prijavu ili u njoj ne navede svu svoju imovinu, kazniće se
za prekršaj novčanom kaznom u visini od 3% tržišne vrednosti
neprijavljene imovine.
Poreski
prekršaji poreskih posrednika i drugih poreskih dužnika
Član
181
Novčanom
kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno
lice u:
1)
sudu, organu lokalne samouprave, advokatskoj komori, profesionalnom
udruženju, kao i u drugom organu ili organizaciji nadležnim za upis
u odgovarajući registar, ako Poreskoj upravi ne dostavi, ili ne
dostavi u predviđenom roku propisano obaveštenje, odnosno podatke
(član 29. stav 2. i član 184.);
1a)
organu koji vodi evidencije o mestu prebivališta, odnosno boravišta
fizičkog lica, ako Poreskoj upravi u predviđenom roku ne dostavi
propisane podatke (član 29. stav 3);
2)
organu koji vodi evidencije o rođenju ili smrti fizičkog lica, ako
u propisanom roku ne obavesti Poresku upravu o podacima vezanim za
rođenje ili smrt, odnosno proglašenje nestalog lica za umrlo (član
29. stav 4);
2a)
banci, ako ne obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos
sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rešenja o
oduzimanju PIB-a (član 26. st. 8. i 14);
2b)
banci, ako ne obustavi izmirivanje novčanih obaveza koje poreski
obveznik ima prema trećim licima na osnovu ugovora o promeni
poverilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu
(asignacija, cesija i dr.), po osnovu prebijanja (kompenzacija) i po
drugom osnovu u skladu sa zakonom (član 87a);
2v)
organizaciji za prinudnu naplatu, ako ne obračuna kamatu na način
propisan ovim zakonom, od dana donošenja rešenja do dana prenosa
celokupnog iznosa poreza i sporednih poreskih davanja i ako iznos
obračunate kamate ne prenese na odgovarajuće račune javnih prihoda
(član 95. stav 2);
2g)
organu, organizaciji ili drugom licu nadležnom za upis u propisani
registar lica koja obavljaju delatnost, ako izvrši brisanje lica bez
dokaza o prestanku poreskih obaveza, odnosno brisanju iz evidencije
propisane poreskim zakonom koji izdaje nadležni poreski organ, osim
za lica iz člana 29. stav 8. ovog zakona (član 29. stav 7);
2d)
Agenciji za privredne registre ako izvrši brisanje privrednog
subjekta iz propisanog registra, registruje statusne promene, odnosno
vrši promene podataka koji se odnose na osnivača, odnosno člana,
naziv, sedište, ulog i oblik organizovanja u periodu od dobijanja
obaveštenja Poreske uprave da će se kod privrednog subjekta vršiti
poreska kontrola do dobijanja obaveštenja da je poreska kontrola
završena (član 29. stav 9);
3)
banci, ako pravnom licu, preduzetniku ili fizičkom licu otvori račun
bez podnetog dokaza o izvršenoj registraciji (član 30. stav 1);
3a)
banci koja dozvoli isplatu zarada, naknada zarada, kao i drugih
prihoda fizičkih lica po osnovu kojih se plaća porez po odbitku,
ako nalog kojim se banci nalaže isplata tih prihoda, kao i plaćanje
poreza po odbitku ne sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje
ukupne obaveze po tom osnovu koji je dodelila Poreska uprava na način
iz člana 41. ovog zakona, osim isplate kamate na štedne uloge
svojim deponentima (član 30a);
3b)
banci koja Poreskoj upravi ne dostavi u elektronskom obliku podatke o
izvršenim platnim nalozima za isplatu, odnosno nalozima za prenos po
isplatiocima prihoda i šiframa plaćanja do 5-og u mesecu za
prethodni mesec, odnosno o uplaćenim novčanim sredstvima na devizne
račune fizičkih lica, u roku od 30 dana od dana uplate ili o
uplatama na račun obveznika poreza na dohodak građana po osnovu
prihoda od samostalnih delatnosti u kalendarskom mesecu, u roku od 15
dana po isteku kalendarskog meseca (član 30b stav 1);
4)
Poreskoj upravi, odnosno kod banke, ako ne izvrši, odnosno ne izvrši
u propisanom roku, ili uz pripadajuću kamatu povraćaj više ili
pogrešno plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, odnosno
poresku refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno preknjižavanje
(član 65. stav 4);
4a)
banci koja porez i sporedna poreska davanja, za čije obezbeđenje
naplate je ustanovljena privremena mera zabrane prenosa novčanih
sredstava preko računa poreskog obveznika i upisana u registru
blokiranih računa koji vodi nadležna organizacija, na osnovu
poreskog rešenja, ne prenese sa računa poreskog obveznika, do
visine raspoloživih sredstava na tom računu, na propisani uplatni
račun javnih prihoda (član 66. stav 6.);
5)
(brisana)
6)
organu nadležnom za vođenje založnog registra pokretnih stvari,
registra nepokretnosti, odnosno registra blokiranih računa, ako ne
upiše založno pravo poreskog poverioca u propisanom roku (član 87.
stav 5. i član 188. st. 1. i 4);
7)
organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti, ako ne dostavi,
ili ne dostavi u propisanom roku, Poreskoj upravi traženi izvod iz
javnih knjiga o nepokretnostima koje su svojina poreskog obveznika i
izveštaj da li je upisana hipoteka drugog poverioca (član 90. stav
2);
8)
banci, ako prinudnu naplatu iz novčanih sredstava poreskog obveznika
ne vrši u skladu sa zakonom, ili ako ne izvrši rešenje o naplati
poreskog duga obveznika naplatom iz sredstava te banke u skladu sa
zakonom (član 95. st. 2. i 3);
9)
banci ili drugom pravnom licu, kod kojeg se čuvaju hartije od
vrednosti poreskog obveznika, ako Poreskoj upravi ne dostavi ili ne
dostavi u propisanom roku podatke o tim hartijama od vrednosti sa
procenom njihove vrednosti, odnosno ako u propisanom roku ne proda te
hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na
tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije
i troškova ne uplati na račun Poreske uprave (član 98. st. 3-5);
10)
banci, ako ne postupi po rešenju Poreske uprave o zabrani
raspolaganja sredstvima na računu poreskog obveznika (član 132.
stav 3. tačka 1);
11)
državnom organu i organizaciji, organu teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave, ako Poreskoj upravi ne dostavi činjenice koje je
doznalo obavljajući poslove iz svog delokruga, a koje ukazuju na
mogućnost da poreska obaveza nije ispunjena (član 158);
11a)
jedinici lokalne samouprave, ako u roku od pet dana po isteku
kalendarskog meseca ne dostavi Poreskoj upravi u elektronskom obliku
naziv, odnosno ime i prezime i PIB obveznika poreza na imovinu,
podatke iz poreskih prijava koji su od značaja za utvrđivanje
poreza na imovinu, kao i podatke o naplati tog poreza, a po zahtevu
Poreske uprave i podatke o utvrđivanju i naplati ostalih izvornih
prihoda jedinice lokalne samouprave (član 159);
11b)
državnom organu i organizaciji, ako na zahtev organa jedinice
lokalne samouprave, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, ne
dostavi podatke kojima raspolaže vršeći poslove iz svoje
nadležnosti, a koji su od značaja za utvrđivanje izvornih prihoda
jedinice lokalne samouprave, odnosno koje za te podatke jedinici
lokalne samouprave naplati taksu ili drugi trošak (član 159b);
12)
banci, ako ne obustavi, ili ne obustavi u propisanom roku sve
transakcije preko računa pravnog lica, preduzetnika ili fizičkog
lica koji nisu dostavili dokaz o izvršenoj registraciji (član 185.
stav 2);
13)
banci, ako ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz novčanih
potraživanja poreskog obveznika i ne izvrši prenos sredstava sa
računa njegovog dužnika na propisani uplatni račun javnih prihoda,
odnosno ako ne izvrši rešenje o prinudnoj naplati dugovanog iznosa
neposredno iz sredstava te banke u skladu sa zakonom (član 189);
14)
organu nadležnom za evidenciju nepokretnosti i pokretnih stvari u
državnoj svojini ako u propisanom roku ne preuzme u državinu
nepokretnosti i pokretne stvari prenete u svojinu Republike (član
104. stav 19. i član 110. stav 11).
Prekršaji
u oblasti menjačkog poslovanja
Član
181a
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno
lice ako:
1)
o izvršenju naloga iz rešenja iz člana 129e ovog zakona pismeno ne
obavesti Poresku upravu u propisanom roku (član 129ž stav 1.);
2)
u propisanom roku rešenje o privremenoj zabrani obavljanja menjačkih
poslova na menjačkom mestu ne istakne na vidno mesto na tom
menjačkom mestu, odnosno ako sav efektivni strani novac koji se
nalazi na tom menjačkom mestu ne proda banci, odnosno bankama sa
kojima ima zaključen ugovor, a dinare dobijene prodajom efektivnog
stranog novca i gotovinu u dinarima ne uplati na svoj tekući račun
(član 129z stav 5.);
3)
u propisanom roku ne dostavi Poreskoj upravi u pisanoj formi dokaze o
izvršenju radnji iz člana 129z stav 5. ovog zakona (član 129z stav
6.);
4)
u propisanom roku pismeno ne obavesti Poresku upravu o izvršenju
rešenja iz člana 129i stav 1, odnosno člana 129i stav 3. ovog
zakona (član 129i st. 2. i 5.);
5)
u propisanom roku iz člana 129i stav 4. ovog zakona sav efektivni
strani novac koji se nalazi na tom menjačkom mestu ne proda banci,
odnosno bankama sa kojima ima zaključen ugovor, a dinare dobijene
prodajom efektivnog stranog novca i gotovinu u dinarima ne uplati na
svoj tekući račun (član 129i stav 4.);
6)
ako ovlašćeni menjač kome je rešenjem Poreske uprave oduzeto
ovlašćenje za obavljanje menjačkih poslova na nekim od više
menjačkih mesta, u propisanom roku sav efektivni strani novac i svu
gotovinu u dinarima sa tog menjačkog mesta ne prenese na menjačko
mesto koje nastavlja sa radom (član 129k stav 1.);
7)
ako ovlašćeni menjač koji ima jedno menjačko mesto kome je
rešenjem Poreske uprave oduzeto ovlašćenje za obavljanje menjačkih
poslova na tom mestu, odnosno ako ovlašćeni menjač koji ima više
menjačkih mesta kome je rešenjem Poreske uprave oduzeto ovlašćenje
za obavljanje menjačkih poslova na svim menjačkim mestima, u
propisanom roku sav efektivni strani novac sa tih menjačkih mesta ne
proda banci, odnosno bankama sa kojima ima zaključen ugovor, a
dinare dobijene prodajom efektivnog stranog novca i svu gotovinu u
dinarima ne uplati na svoj tekući račun (član 129k stav 2.);
8)
u propisanom roku Poreskoj upravi u pisanoj formi ne dostavi dokaze
da je izvršio obaveze iz člana 129k st. 1. i 2. ovog zakona (član
129k stav 3.).
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik - ovlašćeni
menjač novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
pravnom licu - ovlašćenom menjaču novčanom kaznom od 15.000 do
150.000 dinara.
Prekršaji
u oblasti igara na sreću
Član
181b
Novčanom
kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj
Državna lutrija Srbije, odnosno pravno lice, koje se ne odazove na
poziv Poreske uprave, neposredno ili preko punomoćnika, za
učestvovanje u postupku kancelarijske kontrole, odnosno ne pruži
potrebna objašnjenja i dokumentaciju u roku koji odredi Poreska
uprava (član 129o).
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u
Državnoj lutriji Srbije, odnosno odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 dinara.
Prekršaji
odgovornih lica u Poreskoj upravi
Član
182
Novčanom
kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno
lice u organizacionoj jedinici Poreske uprave ako:
1)
poreskom obvezniku uskrati besplatne informacije o poreskim propisima
ili osnovnu pravnu pomoć, ako je poreski obveznik neuk (član 24.
stav 1. tačka 1);
2)
poreskom obvezniku uskrati uvid u podatke o utvrđivanju i naplati
poreza koji se o njemu vode kod Poreske uprave ili, na zahtev
poreskog obveznika, ne izmeni nepotpune, odnosno netačne podatke o
poreskom obvezniku (član 24. stav 1. tačka 6).
Novčanom
kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj službeno
lice Poreske uprave ako:
1)
se u poreskom postupku ne ophodi prema poreskom obvezniku sa
poštovanjem i uvažavanjem (član 24. stav 1. tačka 3);
2)
onemogućava poreskog obveznika da bude prisutan tokom poreske
kontrole, u skladu sa ovim zakonom (član 24. stav 1. tačka 10).
Član
182a
Ako
poreski obveznik u roku od dve godine od dana pravosnažnosti
osuđujuće presude za prekršaj iz člana 177. st 1. i 5. ovog
zakona učini isti prekršaj, može mu se, uz novčanu kaznu, izreći
i zaštitna mera zabrane vršenja određenih delatnosti u trajanju od
šest meseci do tri godine.
Član
182b
Protiv
lica koje učini radnju, odnosno propust, u vezi sa porezom čije
utvrđivanje obavlja sam poreski obveznik koji se smatraju poreskim
prekršajem iz člana 177, člana 179. stav 1. tač. 2b) i 3) i stav
3. u vezi sa stavom 1. tačka 3) tog člana, kao i člana 180. tač.
5) i 6) ovog zakona, neće se podnositi zahtev za pokretanje
prekršajnog postupka, ako to lice, pre preduzimanja bilo koje radnje
poreskog organa u vezi učinjene radnje ili propusta, odnosno pre
otpočinjanja poreske kontrole ili podnošenja zahteva za pokretanje
prekršajnog postupka, samoinicijativno prijavi učinjenu radnju,
odnosno propust i istovremeno plati dugovani iznos poreza uvećan za
obračunatu kamatu iz člana 75. ovog zakona.
Protiv
lica koje učini radnju, odnosno propust iz stava 1. ovog člana, u
vezi sa porezom koji se utvrđuje rešenjem, neće se podnositi
zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, ako to lice, pre
preduzimanja bilo koje radnje poreskog organa u vezi sa učinjenom
radnjom ili propustom, odnosno pre otpočinjanja poreske kontrole ili
podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka,
samoinicijativno prijavi učinjenu radnju, odnosno propust, kao i
utvrđeni iznos poreza plati u propisanom roku.
Deo osmi
PRELAZNE
I ZAVRŠNE ODREDBE
Registracija
poreskih obveznika
Član
183
Poreska
uprava izvršiće registraciju poreskih obveznika u roku od godinu
dana od dana početka primene ovog zakona.
Dostavljanje
podataka o izvršenom upisu u registar Poreskoj upravi
Član
184
Sud,
organ, odnosno organizacija iz člana 29. st. 1-3. ovog zakona dužni
su da, u skladu sa aktom iz člana 29. stav 5. ovog zakona, dostave
Poreskoj upravi podatke o licima upisanim u registar, odnosno druge
podatke od značaja za utvrđivanje poreza, sa stanjem na dan početka
primene ovog zakona.
Obaveze
banke u vezi sa imaocima računa
Član
185
Banka
dužna je da od pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica, koji kod
njega na dan početka primene ovog zakona ima otvoren račun, zahteva
da u roku od 15 dana od dana dodele PIB-a dostavi dokaz o izvršenoj
registraciji.
Ako
pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice iz stava 1. ovog člana ne
dostave dokaz o izvršenoj registraciji u roku iz stava 1. ovog
člana, banka dužna je da narednog dana po isteku toga roka obustavi
sve transakcije preko njenih računa i da o tome odmah obavesti
Poresku upravu.
Ako
je na dan početka primene ovog zakona račun poreskog obveznika
blokiran zbog dospelih, a neplaćenih poreza i sporednih poreskih
davanja, blokada se prenosi na sve račune koje taj poreski obveznik
ima u skladu sa Zakonom o platnom prometu iz člana 69. stav 2. ovog
zakona.
Prijava
za evidenciju imovine
Član
186
Poreski
obveznik, fizičko lice i preduzetnik, dužan je da u roku od deset
meseci od dana početka primene ovog zakona podnese Poreskoj upravi
prijavu za evidenciju ukupne imovine u zemlji i inostranstvu, ako je
njena vrednost veća od 20.000.000 dinara.
Imovinu,
u smislu stava 1. ovog člana, čine:
1)
nepokretnosti (stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža,
zemljište i dr.);
2)
akcije ili udeli u pravnom licu;
3)
oprema za obavljanje samostalne delatnosti;
4)
motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi;
5)
(brisana);
6)
štedni ulozi i gotov novac;
7)
druga imovinska prava.
U
prijavu za evidenciju imovine unose se i podaci o imovini povezanih
lica.
Poreski
obveznik, fizičko lice i preduzetnik, čija je imovina iz st. 1. i
2. ovog člana veća od 10.000.000 dinara, ali ne prelazi 20.000.000
dinara, može da podnese prijavu za evidenciju imovine.
Poreska
uprava može, u skladu sa članom 60. stav 2. ovog zakona, proceniti
vrednost imovine iskazane u prijavi za evidenciju imovine i dostaviti
poreskom obvezniku rešenje o proceni.
Prijava
za evidenciju imovine služi isključivo za sprovođenje unakrsne
procene poreske osnovice iz člana 59. ovog zakona.
Unakrsna
procena primeniće se na razliku između vrednosti imovine utvrđene
u poreskoj kontroli i procenjene, odnosno prijavljene vrednosti
imovine na način iz stava 5. ovog člana.
Ako
poreski obveznik iz stava 1. ovog člana ne podnese prijavu za
evidenciju imovine, unakrsna procena primeniće se na njegovu
celokupnu imovinu.
Oblik
i sadržinu prijave za evidenciju imovine propisuje ministar.
Poreska
uprava utvrdiće jedinstvenu poresku osnovicu unakrsnom procenom za
period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine fizičkim
licima i preduzetnicima iz ovog člana.
Jedinstvena
poreska osnovica iz stava 10. ovog člana utvrđuje se kao razlika
između vrednosti imovine na dan 31. decembra 2005. godine i na dan
1. januara 2003. godine umanjena za iznos prijavljenog dohotka i za
vrednost imovine pribavljene sredstvima stečenim nasleđem, poklonom
ili na drugi zakonit besteretan način, za koju to poreski obveznik,
odnosno drugo lice ističe i o tome pruži odgovarajuće materijalne
dokaze.
Vrednost
imovine na dan 1. januara 2003. godine čini zbir ukupne vrednosti
imovine iz člana 59. stav 3. ovog zakona sa stanjem na dan 1.
januara 2003. godine.
Vrednost
imovine na dan 31. decembra 2005. godine čini zbir ukupne vrednosti
imovine iz člana 59. stav 3. ovog zakona sa stanjem na dan 31.
decembra 2005. godine, uvećana za vrednost imovine koja je u periodu
od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine stečena teretno i
otuđena teretno ili besteretno.
Član
186a
Poreska
uprava utvrdiće jedinstvenu poresku osnovicu unakrsnom procenom za
period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine i fizičkim
licima i preduzetnicima čija ukupna vrednost imovine na dan 31.
decembra 2005. godine prelazi 20.000.000 dinara, saglasno članu 59.
i članu 186. st. 11-13. ovog zakona.
Založno
pravo Republike do dana početka rada registra zaloge
Član
187
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja ima prvenstvo u odnosu na
ostale obaveze poreskog obveznika i potraživanja drugih lica do dana
početka rada registra zaloge u skladu sa zakonom kojim se uređuje
založno pravo na pokretnim stvarima upisanim u registar.
Do
dana početka rada registra zaloge iz stava 1. ovog člana, založno
pravo Republike na nepokretnostima, novčanim sredstvima na računu
poreskog obveznika, pokretnim stvarima i potraživanjima poreskog
obveznika, ustanovljava se danom upisa u registar nepokretnosti,
odnosno blokiranih računa, na pokretnim stvarima - popisom, a na
potraživanjima poreskog obveznika dostavljanjem rešenja iz člana
92. stav 2. ovog zakona dužniku poreskog obveznika.
Popisana
pokretna stvar na kojoj je ustanovljeno založno pravo Republike
pleni se u momentu popisa.
Popisana
pokretna stvar iz stava 3. ovog člana može se, izuzetno, ostaviti
na čuvanje poreskom obvezniku do dana prodaje, ako to nalažu
zahtevi ekonomičnosti postupka prinudne naplate.
Prelazni
režim ustanovljavanja založnog prava Republike
Član
188
Založna
prava na pokretnim stvarima i potraživanjima poreskog obveznika
ustanovljena do dana početka rada registra zaloge u skladu sa
zakonom kojim se uređuje založno pravo na pokretnim stvarima
upisanim u registar, u skladu sa članom 187. stav 2. ovog zakona,
upisuju se u odgovarajući registar zaloge prioritetno, pod prvim
danom početka rada tog registra.
Poreska
uprava je dužna da, radi ostvarenja prioritetnog založnog prava,
odgovarajućem registru dostavi zahtev za upis založnih prava iz
stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana početka rada
registra zaloge.
Godinu
dana od početka rada registra zaloge Republika ima prioritetno pravo
namirenja iz novčanih sredstava na računu poreskog obveznika kod
banaka ili drugih finansijskih organizacija, bez upisa založnog
prava u odgovarajući registar zaloge.
Založno
pravo Republike iz stava 3. ovog člana ustanovljeno u skladu sa
članom 187. stav 2. ovog zakona, upisaće se prioritetno u
odgovarajući registar zaloge, pod prvim danom nakon isteka roka od
godinu dana od početka rada registra zaloge.
Prelazni
režim prinudne naplate iz novčanih potraživanja
Član
189
Do
31. decembra 2003. godine založno pravo Republike na novčanim
potraživanjima poreskog obveznika ustanovljava se danom dostavljanja
rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona dužniku poreskog
obveznika.
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja iz novčanih potraživanja
može se izvršiti kada Poreska uprava u postupku utvrdi da takvo
potraživanje nije sporno i da je dospelo za naplatu.
Rešenjem
o prinudnoj naplati poreza iz novčanih potraživanja potraživanje
iz stava 1. ovog člana pleni se i nalaže se dužniku poreskog
obveznika da svoj dug po tom potraživanju uplati na odgovarajući
uplatni račun javnih prihoda, do iznosa koji poreski obveznik duguje
po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja.
Na
rešenje iz stava 3. ovog člana dužnik poreskog obveznika može
izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana dostavljanja rešenja.
Dužnik
poreskog obveznika dužan je da u roku od tri dana po isteku roka za
prigovor, odnosno od dana prijema rešenja po prigovoru, ako prigovor
nije uvažen, izvrši uplatu zaplenjenog potraživanja iz stava 3.
ovog člana.
Ako
dužnik poreskog obveznika ne postupi na način propisan u stavu 5.
ovog člana, prinudna naplata se vrši iz novčanih sredstava sa
njegovog računa, u skladu sa odredbama člana 95. ovog zakona.
Ako
potraživanje poreskog obveznika prema njegovom dužniku nije
dospelo, Poreska uprava nalaže uplatu u smislu stava 3. ovog člana,
po dospelosti potraživanja.
Prinudna
naplata na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima poreskog
obveznika vrši se na osnovu rešenja iz člana 92. stav 2. ovog
zakona, kojim se stavlja zabrana na određenom delu tih primanja i
nalaže isplatiocu da dugovani iznos poreza i sporednih poreskih
davanja, počev od prve isplate, prenese na odgovarajući uplatni
račun javnih prihoda.
Ako
isplatilac ne postupi po rešenju iz stava 8. ovog člana, naplata
dugovnog iznosa poreza i sporednih poreskih davanja vrši se
neposredno iz sredstava koja se nalaze na računu isplatioca, u
skladu sa odredbama člana 95. ovog zakona.
Prelazni
režim prinudne naplate iz nenovčanih potraživanja
Član
190
Do
31. decembra 2003. godine založno pravo Republike na nenovčanim
potraživanjima poreskog obveznika ustanovljava se danom dostavljanja
rešenja iz člana 92. stav 2. ovog zakona dužniku poreskog
obveznika.
Prinudna
naplata poreza i sporednih poreskih davanja može se izvršiti iz
nenovčanog potraživanja poreskog obveznika kada Poreska uprava u
postupku utvrdi da to potraživanje nije sporno i da je dospelo za
naplatu.
Rešenjem
o prinudnoj naplati iz člana 92. stav 2. ovog zakona stavlja se
zabrana na nenovčano potraživanje poreskog obveznika i nalaže
njegovom dužniku da dugovane stvari preda Poreskoj upravi, koja će
ih popisati, proceniti, zapleniti i prodati u skladu sa odredbama
člana 89. i čl. 99-104. ovog zakona.
Ako
se zaplenjeno potraživanje odnosi na predaju nepokretnosti, prinudna
naplata se sprovodi u skladu sa odredbama čl. 105-111. ovog zakona.
Preuzimanje
zaposlenih, postavljenih lica, predmeta, arhive, opreme i sredstava
za rad Republičke uprave javnih prihoda
Član
191
Danom
početka primene ovog zakona Ministarstvo finansija i ekonomije
preuzeće zaposlene i postavljena lica Republičke uprave javnih
prihoda, kao i predmete, arhivu, opremu i sredstva za rad.
Prestanak
važenja odredaba određenih zakona
Član
192
Danom
početka primene ovog zakona prestaju da važe:
1)
Zakon o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda ("Službeni
glasnik RS", br. 76/91, 20/93, 37/93, 39/93, 53/93, 67/93,
45/94, 52/96, 42/98, 18/99, 33/99, 52/2000 i 34/2001);
2)
čl. 125g, 136. i 138-144. Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 52/96, 46/98 i
29/2001);
3)
čl. 108s i 108ć-108č Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službeni
glasnik RS", br. 18/92, 26/93, 53/93, 67/93, 48/94, 25/96,
46/98, 54/99, 29/2001 i 18/2002);
4)
čl. 27j, 27j-1, 27k i 27lj-27r Zakona o zapošljavanju i
ostvarivanju prava nezaposlenih lica ("Službeni glasnik RS",
br. 22/92, 73/92, 82/92, 56/93, 67/93, 34/94, 52/96, 46/98 i
29/2001);
5)
član 90, član 108. stav 1, član 117. stav 2, čl. 120-156. i
163-165, član 166. stav 1. tač. 3) i 4), član 167. stav 1. tač.
13) i 14), član 168. stav 1. tač. 4)-6), član 169. tač. 3) i 4),
član 170. tač. 1) i 3) i član 172. Zakona o porezu na dohodak
građana ("Službeni glasnik RS", broj 24/2001);
6)
čl. 72, 73, 77-110. i 114. Zakona o porezu na dobit preduzeća
("Službeni glasnik RS", broj 25/2001);
7)
čl. 27, 28, 35, 36, 38. i 46. Zakona o akcizama ("Službeni
glasnik RS", br. 22/2001 i 73/2001);
8)
čl. 29-31, 40, 41, 43. i 55. Zakona o porezu na promet ("Službeni
glasnik RS", br. 22/2001 i 73/2001);
9)
član 41. Zakona o porezima na imovinu ("Službeni glasnik RS",
broj 26/2001);
10)
u članu 53. stav 1. tačka 3) i članu 54. Zakona o uslovima za
obavljanje prometa robe, vršenje usluga u prometu i inspekcijskom
nadzoru ("Službeni glasnik RS", br. 39/96, 20/97, 46/98 i
34/2001) deo kojim se uređuju novčane kazne za prekršaj iz člana
7a i člana 53. stav 1. tačka 3) tog zakona;
11)
član 23. tačka 2) i član 25. Zakona o ministarstvima ("Službeni
glasnik RS", broj 27/2002);
12)
u članu 139. stav 1. tačka 3) Krivičnog zakona Republike Srbije
("Službeni glasnik SRS", br. 26/77, 28//77, 43/77, 20/79,
24/84, 39/86, 51/87, 6/89, 42/89 i 21/90 i "Službeni glasnik
RS", br. 16/90, 26/91, 75/91, 9/92, 49/92, 51/92, 23/93, 67/93,
47/94, 17/95, 44/98, 10/2002 i 11/2002) deo kojim se propisuje kazna
za krivično delo zloupotrebe ovlašćenja u privredi za odgovorno
lice u preduzeću ili drugoj organizaciji koja vrši privrednu
delatnost koje, u vezi sa izvršenjem poreskih obaveza ili u vezi sa
plaćanjem drugih dažbina, uskrati sredstva koja predstavljaju javni
prihod i član 154. tog zakona.
Stupanje
na snagu Zakona
Član
193
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. januara 2003.
godine.
Zakon o
izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 70/2003
Član
22
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", osim člana 19 stav 1 ovog zakona
koji se primenjuje od 1. jula 2003. godine.
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 55/2004
Član
51
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 61/2005
Član
36
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 61/2007
Član 60
Nepokretnosti
u svojini Republike Srbije date na korišćenje jedinicama lokalne
samouprave, a koje faktički koristi Poreska uprava, nastaviće da
koristi Poreska uprava, do donošenja propisa o sredstvima u svojini
jedinica lokalne samouprave, osim nepokretnosti iz člana 61. Zakona
o finansiranju lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS",
broj 62/06).
Član 61
Odredbe
člana 2. ovog zakona, saglasno članu 60. Zakona o finansiranju
lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", broj 62/06),
primenjuju se od 1. januara 2007. godine.
Postupke
utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i sporednih poreskih davanja
koje po odredbama zakona iz stava 1. ovog člana naplaćuju jedinice
lokalne samouprave, započete od Poreske uprave, a koji nisu
pravosnažno okončani do 1. januara 2007. godine, okončaće
nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
Član 62
Odredbe
člana 47. ovog zakona, u delu koji se odnosi na nadležnost Poreske
uprave za vođenje drugostepenog poreskoprekršajnog postupka,
prestaju da važe danom početka rada drugostepenog prekršajnog suda
u skladu sa Zakonom o prekršajima ("Službeni glasnik RS",
broj 101/05).
Član 63
Propisi
iz čl. 10. i 46. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 64
Poreska
uprava je nadležna da rešava i o žalbama izjavljenim protiv
rešenja donetih u poreskom postupku od strane nadležnih organa
jedinica lokalne samouprave koje su Poreskoj upravi podnete od 1.
januara 2007. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 65
Odredbe
člana 10. ovog zakona, u pogledu obaveza velikih poreskih obveznika,
primenjivaće se od 1. januara 2009. godine.
Član 66
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 20/2009
Član 28
Propisi
iz čl. 10, 21. i 25. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim propisa iz člana 25.
ovog zakona u delu koji se odnosi na visinu osnovnog i dodatnog
koeficijenta, platne grupe i platne razrede za zvanja poreskih
službenika, koji će se doneti u roku od tri meseca od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Član 29
Za
sticanje višeg zvanja poreskog službenika iz člana 25. ovog zakona
po osnovu ocenjivanja, uzimaju se u obzir i ocene državnog
službenika za 2007. i 2008. godinu, određene pravosnažnim rešenjem
direktora Poreske uprave.
Član 30
Odredbe
člana 4. ovog zakona primenjivaće se od 1. maja 2009. godine.
Odredbe
člana 25. ovog zakona, u delu koji se odnosi na prestanak radnog
odnosa po osnovu ocenjivanja poreskog službenika, primenjivaće se
po izvršenom ocenjivanju za 2009. i 2010. godinu, a u delu koji se
odnosi na pravo poreskih službenika na službenu uniformu, radnu
odeću i obuću, primenjivaće se od 1. januara 2011. godine.
Član 31
Propis
iz člana 37a stav 7. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon i 61/07), doneće se najkasnije do 31. decembra
2009. godine.
Član 32
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakono
izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 53/2010
Član 47
Ako
poreski obveznik ustanovi da poreska prijava, koju je podneo Poreskoj
upravi do dana stupanja na snagu ovog zakona, sadrži grešku ili
propust, može da podnese samo jednu izmenjenu poresku prijavu, u
skladu sa članom 40. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09 i 72/09 - dr. zakon).
Član 48
Poreskom
obvezniku nad kojim se sprovodi reorganizacija, u skladu sa zakonom
kojim se uređuje stečaj, kome je odobreno plaćanje poreskog duga u
skladu sa odredbama člana 73. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09 i 72/09 - dr. zakon), a koji podnese
zahtev za odlaganje plaćanja poreskog duga u skladu sa članom 14.
ovog zakona, pre isteka perioda na koji mu je plaćanje duga
odloženo, može se odobriti odlaganje plaćanja poreskog duga za
period koji, sa periodom na koji mu je plaćanje poreskog duga već
odloženo, iznosi najduže do 60 meseci.
Član 49
Raspored
uplaćenog iznosa po osnovu dospelih poreza i sporednih poreskih
davanja do 31. decembra 2010. godine, izvršiće se primenom odredbe
člana 70. stav 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09 i 72/09 - dr. zakon).
Obračun
i plaćanje kamate na iznos manje ili više plaćenog poreza i
sporednih poreskih davanja do 31. decembra 2010. godine izvršiće se
primenom odredbe člana 75. stav 1. Zakona o poreskom postupku i
poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02,
84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr.
zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09 i 72/09 - dr. zakon).
Član 50
Kada
je rešenje Poreske uprave kojim se u svojinu Republike Srbije
prenose nepokretnosti, odnosno pokretne stvari, iz člana 104. stav
18. i člana 110. stav 5. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09 i 72/09 - dr. zakon), postalo
pravosnažno do dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do dana
početka primene propisa iz čl. 20. i 21. ovog zakona, organ
nadležan za evidenciju nepokretnosti i pokretnih stvari u državnoj
svojini dužan je da, u skladu sa propisima iz čl. 20. i 21. ovog
zakona, u roku od 30 dana od dana početka njihove primene, te
nepokretnosti i pokretne stvari preuzme u državinu.
Novčanom
kaznom od 5.000 dinara do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj
odgovorno lice u organu nadležnom za evidenciju nepokretnosti i
pokretnih stvari u državnoj svojini, ako u roku iz stava 1. ovog
člana ne preuzme u državinu nepokretnosti i pokretne stvari.
Član 51
Propisi
iz čl. 20. i 21. ovog zakona doneće se u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 52
Odredbe
čl. 12. i 15. ovog zakona, primenjivaće se od 1. januara 2011.
godine.
Izuzetno
od odredaba ovog zakona, jedinice lokalne samouprave mogu svojom
odlukom u 2010. godini urediti drukčije uslove i način odlaganja,
plaćanja i otpisa kamate na poreski dug po osnovu izvornih javnih
prihoda dospele do 31. decembra 2009. godine, a koja do kraja 2010.
godine nije plaćena.
Član 53
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 101/2011
Član 51
Odredbe
čl. 1. i 45. ovog zakona primenjivaće se od 1. januara 2012.
godine.
Po
žalbama u poreskim stvarima iz člana 2a Zakona o poreskom postupku
i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br.
80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05
- dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon i
53/10) po kojima Poreska uprava ne donese rešenje do 31. decembra
2011. godine, rešiće nadležne jedinice lokalne samouprave.
Poreska
uprava je dužna da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, nadležnim jedinicama lokalne samouprave ustupi spise
predmeta iz stava 2. ovog člana.
Član 52
Poreskom
obvezniku koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju,
u skladu sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko
restrukturiranje privrednih društava, kome je odobreno plaćanje
poreskog duga u skladu sa odredbama člana 73. Zakona o poreskom
postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS",
br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05,
85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon
i 53/10), a koji podnese zahtev za odlaganje plaćanja poreskog duga
u skladu sa članom 22. ovog zakona, pre isteka perioda na koji mu je
plaćanje duga odloženo, može se odobriti odlaganje plaćanja
poreskog duga za period koji, sa periodom na koji mu je plaćanje
poreskog duga već odloženo, iznosi najduže do 60 meseci.
Član 53
Odredba
člana 11. ovog zakona, kao i odredbe čl. 48. i 49. ovog zakona u
delu koji se odnosi na prekršajnu odgovornost banaka ako ne postupe
po odredbi člana 11. ovog zakona, primenjivaće se od 1. jula 2012.
godine.
Član 54
Propis
iz člana 30. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 55
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 93/2012
Član 36
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe Uredba o bližim
uslovima i načinu vršenja kontrole menjačkih poslova ("Službeni
glasnik RS", broj 7/12) i Uredba o bližim uslovima i načinu
vršenja kontrole deviznog poslovanja rezidenata i nerezidenata
("Službeni glasnik RS", br. 112/06, 39/10 i 15/12).
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 119-123.
i čl. 125-129. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik
RS", broj 88/11).
Podzakonska
akta koja su doneta na osnovu ovlašćenja iz Zakona o deviznom
poslovanju ("Službeni glasnik RS", br. 62/06 i 31/11) koja
uređuju uslove i način obavljanja menjačkih poslova, uskladiće se
sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja
na snagu.
Do
početka primene propisa iz stava 3. ovog člana primenjivaće se
propisi doneti na osnovu Zakona o deviznom poslovanju ("Službeni
glasnik RS", br. 62/06 i 31/11) ako nisu u suprotnosti sa
odredbama ovog zakona.
Član 37
Danom
stupanja na snagu ovog zakona Poreska uprava preuzima nadležnosti
Deviznog inspektorata za obavljanje poslova izdavanja i oduzimanja
ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova, poslova izdavanja
certifikata za obavljanje menjačkih poslova i kontrole menjačkih
poslova, kao i drugih poslova koji su, prema Zakonu o deviznom
poslovanju ("Službeni glasnik RS", br. 62/06 i 31/11), u
nadležnosti Deviznog inspektorata.
Postupke
koje je Devizni inspektorat započeo u vršenju nadležnosti iz stava
1. ovog člana, a koji ne budu okončani do dana stupanja na snagu
ovog zakona, okončaće Poreska uprava u skladu sa ovim zakonom.
Rezidenti
- pravna lica i preduzetnici kojima je rešenje o izdavanju
ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova izdato do dana stupanja
na snagu ovog zakona, nastavljaju da rade na osnovu tog rešenja u
skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 38
Danom
stupanja na snagu ovog zakona Poreska uprava preuzima nadležnosti
Uprave za igre na sreću koje ta uprava ima prema Zakonu o igrama na
sreću ("Službeni glasnik RS", broj 88/11).
Postupke
u oblasti igara na sreću koje je započela Uprava za igre na sreću,
a koji ne budu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona,
okončaće Poreska uprava u skladu sa ovim zakonom.
Priređivači
igara na sreću kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona
izdato rešenje o davanju dozvole, odnosno odobrenje za priređivanje
igara na sreću od strane Uprave za igre na sreću u skladu sa
Zakonom o igrama na sreću ("Službeni glasnik RS", broj
88/11), nastavljaju sa priređivanjem tih igara do isteka roka
važenja dozvole, odnosno odobrenja.
Lica
koja, prema propisima kojima se uređuju igre na sreću, imaju
obavezu dostavljanja akata o priređivanju igara na sreću, uverenja,
izveštaja, obaveštenja i dr. Upravi za igre na sreću, dužna su da
te akte dostavljaju Poreskoj upravi u slučajevima, na način i u
rokovima, uređenim propisima kojima se uređuju igre na sreću.
Član 39
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaju sa radom Devizni inspektorat
obrazovan Zakonom o deviznom poslovanju ("Službeni glasnik RS",
br. 62/06 i 31/11) i Uprava za igre na sreću obrazovana Zakonom o
igrama na sreću ("Službeni glasnik RS", br. 84/04, 85/05
- dr. zakon i 95/10).
Danom
stupanja na snagu ovog zakona Poreska uprava preuzeće zaposlene i
postavljena lica Deviznog inspektorata i Uprave za igre na sreću,
kao i njihov poslovni prostor, predmete, informacioni sistem, arhivu,
opremu i sredstva za rad.
Član 40
Odredbe
čl. 13. i 14. ovog zakona primenjivaće se od 1. januara 2013.
godine.
Odredbe
čl. 17. i 18. ovog zakona u delu koji se odnosi na visinu kamatne
stope na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih
davanja, uključujući i kamatu na poreski dug čije je odlaganje
plaćanja odloženo, kao i metod obračuna kamate, primenjivaće se
od 1. januara 2013. godine.
Odredba
člana 17. ovog zakona u delu koji se odnosi na dan od kada se
obračunava kamata obvezniku poreza na dodatu vrednost kome se vrši
povraćaj tog poreza primenjivaće se za poreske prijave podnete za
poreski period počev od 1. januara 2013. godine.
Odredba
člana 17. ovog zakona u delu koji se odnosi na dan od kada se
obračunava kamata poreskom obvezniku koji je podneo zahtev za
refakciju, odnosno za refundaciju poreza, primenjivaće se na rešenja
kojima se utvrđuje pravo na refakciju, odnosno na refundaciju koja
budu doneta po zahtevima podnetim od 1. januara 2013. godine.
Odredbe
člana 23. ovog zakona u delu koji se odnosi na utvrđivanje poreske
obaveze licu koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu
delatnost primenjivaće se od 1. januara 2013. godine.
Odredbe
člana 26. ovog zakona u delu koji se odnosi na pokretanje i vođenje
prvostepenog prekršajnog postupka koji nije u isključivoj
nadležnosti prekršajnog suda i izricanje kazni - za poreske
prekršaje, za prekršaje iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih
poslova koji su, prema Zakonu o deviznom poslovanju ("Službeni
glasnik RS", br. 62/06 i 31/11) u nadležnosti Deviznog
inspektorata, kao i za prekršaje iz oblasti igara na sreću i čl.
2, 5, 19, 20, 22, 24, 27. i 35. ovog zakona primenjivaće se od 1.
januara 2013. godine.
Prvostepeni
prekršajni postupak za poreske prekršaje, za prekršaje iz oblasti
menjačkog poslovanja i drugih poslova koji su, prema Zakonu o
deviznom poslovanju ("Službeni glasnik RS", br. 62/06 i
31/11) u nadležnosti Deviznog inspektorata, kao i za prekršaje iz
oblasti igara na sreću, koji do 31. decembra 2012. godine ne budu
pravosnažno okončani, okončaće nadležni prekršajni sud.
Odredbe
člana 10. i člana 32. stav 1. ovog zakona primenjivaće se od 1.
jula 2014. godine.
Član 41
Po
zahtevima za odlaganje plaćanja poreskog duga po kojima ne bude
pravosnažno odlučeno do dana stupanja na snagu ovog zakona nadležni
organ odlučiće u skladu sa ovim zakonom.
Član 42
Postupak
po pravnim lekovima uloženim protiv poreskih upravnih akata, koje do
31. decembra 2012. godine donesu jedinice lokalnih samouprava za
izvorne javne prihode iz člana 2a stav 1. Zakona o poreskom postupku
i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br.
80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05
- dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon,
53/10, 101/11 i 2/12 - ispravka), okončaće nadležni drugostepeni
organi tih jedinica lokalne samouprave.
Član 43
Poreska
uprava dužna je da, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona, javnim konkursom pokrene postupak za izbor rukovodilaca
iz člana 29. ovog zakona.
Član 44
Propis
iz člana 7. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 45
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 47/2013 i 108/2013
Član 45
Odredbe
člana 4. stav 2. ovog zakona primenjivaće se na akte donete nakon
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 46
Propisi
iz čl. 11, 26, 30, 33. i 34. ovog zakona doneće se u roku od šest
meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a propis iz člana 12.
ovog zakona doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Član 47
Prestao
da važi
Član 48
Odredbe
čl. 8, 12. i 13, člana 15. stav 1, čl. 22. i 23, člana 36. stav
1, člana 40. st. 4. i 16, člana 41. stav 2. i člana 43. stav 3.
ovog zakona, primenjivaće se od 1. marta 2014. godine.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana u delu koji se odnosi na početak primene
člana 12. ovog zakona, poreski obveznik koji obezbedi tehničke
uslove može podnositi Poreskoj upravi pojedinačnu poresku prijavu
za poreze po odbitku u elektronskom obliku počev od 1. oktobra 2013.
godine.
Postupak
i način podnošenja pojedinačne poreske prijave počev od 1.
oktobra 2013. godine može urediti ministar nadležan za poslove
finansija.
Član 49
Odredba
člana 7. stav 1. ovog zakona, koja se odnosi na dostavljanje
obaveštenja, odnosno omogućavanje direktnog pristupa bazi podataka,
primenjivaće se od 1. januara 2014. godine.
Organ
koji vodi evidencije o mestu prebivališta, dužan je da Poreskoj
upravi dostavi bazu podataka u elektronskom obliku na osnovu
evidentiranih podataka sa stanjem na dan početka primene člana 7.
stav 1. ovog zakona, a najkasnije do 31. januara 2014. godine.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, organ koji obezbedi tehničke uslove može
Poreskoj upravi dostavljati obaveštenja u elektronskom obliku,
odnosno omogućiti direktan pristup bazi podataka počev od 1.
oktobra 2013. godine.
Član 50
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 108/2013
Član 10
U
skladu sa članom 41. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11,
2/12 - ispravka i 93/12) podnosi se:
1)
zbirna poreska prijava za poreze po odbitku plaćene zaključno sa
28. februarom 2014. godine, za koje nisu podnete propisane poreske
prijave;
2)
pojedinačna poreska prijava za prihode isplaćene u 2013. godini.
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi član 47. Zakona o
izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 47/13).
Član 11
Odredbe
čl. 3, 4, 8. i 9. ovog zakona primenjivaće se od 1. marta 2014.
godine.
Za
svaku isplatu prihoda izvršenu u januaru, odnosno februaru 2014.
godine, poreski obveznik, odnosno poreski platac dužan je da
Poreskoj upravi podnese i pojedinačnu poresku prijavu propisanu ovim
zakonom, najkasnije do poslednjeg dana u mesecu u kojem je isplata
izvršena.
U
članu 48. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom
postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS",
broj 47/13) reči: "1. januara" zamenjuju se rečima: "1.
marta".
Član 12
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji
"Sl.
glasnik RS", br. 68/2014
Član 75
Kontrolu
umanjenja neto prihoda zaposlenih u javnom sektoru u skladu sa
zakonom kojim se uređuje umanjenje neto prihoda u javnom sektoru,
Poreska uprava vrši za prihode isplaćene do dana prestanka primene
tog zakona.
Član 76
Organ
koji vodi evidencije o mestu prebivališta, odnosno boravišta
fizičkog lica, dužan je da u roku od pet dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona, Poreskoj upravi dostavi podatke iz člana 12. stav
1. ovog zakona, sa stanjem na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Član 77
Do
početka podnošenja poreskih prijava u elektronskom obliku u skladu
sa članom 15. stav 2. ovog zakona, veliki poreski obveznici podnose
poreske prijave u elektronskom obliku u skladu sa članom 38. stav 8.
Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni
glasnik RS", br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka,
70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07,
20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka, 93/12,
47/13 i 108/13).
Odredbe
člana 15. stav 4, člana 39. st. 3. i 4. i člana 44. st. 2. i 3.
ovog zakona primenjivaće se počev od dana podnošenja poreske
prijave u elektronskom obliku u skladu sa članom 15. stav 2. ovog
zakona.
U
slučaju kada poreski obveznik iz tehničkih razloga nije mogao da,
saglasno članu 38. stav 9. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 -
ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon,
62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11,
2/12 - ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13), od 1. jula 2014. godine do
dana stupanja na snagu ovog zakona, za određeni poreski oblik
podnese poresku prijavu u elektronskom obliku, poresku prijavu
podnosi neposredno ili putem pošte, a do odgovarajućih datuma koji
su članom 15. stav 2. ovog zakona, određeni kao datumi od kojih se
poreska prijava podnosi isključivo u elektronskom obliku.
Član 78
Za
isplate prihoda izvršene u 2014. godini poreski obveznik, odnosno
poreski platac dužan je da Poreskoj upravi u elektronskom obliku
podnese pojedinačnu poresku prijavu propisanu članom 41. Zakona o
poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik
RS", br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03,
55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09,
72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka i 93/12),
najkasnije zaključno sa 31. januarom 2015. godine.
Član 79
Po
zahtevima za odlaganje plaćanja poreskog duga po kojima ne bude
pravosnažno odlučeno do dana stupanja na snagu ovog zakona,
nadležni organ odlučiće u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i
poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02,
84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr.
zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10,
101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13), osim odredaba o
visini kamatne stope.
Poreski
obveznici koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona stekli pravo
na odlaganje plaćanja poreskog duga po odredbama Zakona o poreskom
postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS",
br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05,
85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr.
zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13), to
pravo ostvaruju u skladu sa tim zakonom.
Član 80
Po
zahtevima za plaćanje poreza putem preknjižavanja po kojima ne bude
pravosnažno odlučeno do dana stupanja na snagu ovog zakona,
nadležni organ odlučiće u skladu sa ovim zakonom.
Član 81
Prekršajni
postupci započeti do dana početka primene Zakona o prekršajima
("Službeni glasnik RS", broj 65/13) okončaće se po
odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji
("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03
- ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr.
zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 -
ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13).
Član 82
Raspored
uplaćenog iznosa po osnovu dospelih poreza i sporednih poreskih
davanja zaključno sa 31. decembrom 2014. godine, izvršiće se
primenom odredbe člana 70. stav 2. Zakona o poreskom postupku i
poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02,
84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr.
zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10,
101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13).
Član 83
Akta
iz člana 12. stav 4. i čl. 19. i 55. ovog zakona doneće se u roku
od mesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Akta
iz člana 12. stav 8. i čl. 13. i 59. ovog zakona doneće se u roku
od tri meseca dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Akt
iz člana 26. ovog zakona doneće se do 1. decembra 2014. godine.
Član 84
Odredbe
člana 13. stav 1. ovog zakona primenjivaće se od narednog dana po
isteku 30-og dana od dana stupanja na snagu akta iz člana 13. stav
2. ovog zakona.
Odredba
člana 14. stav 11. ovog zakona primenjivaće se od narednog dana po
isteku tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 85
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe:
1)
čl. 60. i 60a Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Službeni
glasnik RS", br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05, 61/07, 93/12 i
108/13);
2)
čl. 41, 41a, 42, 43, 44. i 45. Zakona o akcizama ("Službeni
glasnik RS", br. 22/01, 73/01, 80/02 - dr. zakon, 43/03, 72/03,
43/04, 55/04, 135/04, 46/05, 101/05 - dr. zakon, 61/07, 5/09, 31/09,
101/10, 43/11, 101/11, 93/12, 119/12 i 47/13);
3)
član 44. Zakona o porezima na imovinu ("Službeni glasnik RS",
br. 26/01, 42/02 - SUS, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 61/07,
5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12 - US i 47/13);
4)
čl. 112. i 113. Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Službeni
glasnik RS", br. 25/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 43/03, 84/04,
18/10, 101/11, 119/12, 47/13 i 108/13);
5)
čl. 166, 167. i 168. Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni
glasnik RS", br. 24/01, 80/02, 80/02 - dr. zakon, 135/04, 62/06,
65/06 - ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 - US, 93/12,
114/12 - US, 47/13, 48/13 - ispravka, 108/13 i 57/14);
6)
čl. 72, 72a, 72b, 73, 74. i 74a Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje ("Službeni glasnik RS", br. 84/04,
61/05, 62/06, 5/09, 52/11, 101/11, 47/13, 108/13 i 57/14);
7)
član 28. Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara
("Službeni glasnik RS", br. 26/01, 80/02, 43/04, 31/09,
101/10 i 24/11);
8)
član 12. Zakona o porezu na premije neživotnih osiguranja
("Službeni glasnik RS", broj 135/04).
Član 86
Ovaj
zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".