ZAKON O
FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE
"Sl.
glasnik RS", br. 62/2006, 47/2011 i 93/2012
I OSNOVNE
ODREDBE
Predmet uređivanja
Član 1
Ovim zakonom uređuje se
obezbeđivanje sredstava opštinama, gradovima i gradu Beogradu (u daljem tekstu:
jedinica lokalne samouprave) za obavljanje izvornih i poverenih poslova.
Pojmovi
Član 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom
zakonu imaju sledeće značenje:
1) izvorni prihodi su prihodi čiju
stopu, odnosno način i merila za utvrđivanje visine iznosa, utvrđuje jedinica
lokalne samouprave, pri čemu se zakonom može ograničiti visina poreske stope,
odnosno utvrditi najviši i najniži iznos naknade, odnosno takse;
2) ustupljeni prihodi su oni prihodi
čija se osnovica i stopa, odnosno način i merila za utvrđivanje visine iznosa
utvrđuju zakonom, a prihod ostvaren na teritoriji jedinice lokalne samouprave
se ustupa u celini ili delimično toj jedinici lokalne samouprave;
3) ukupan nenamenski transfer je
zbir transfera za ujednačavanje, opšteg, kompenzacionog i transfera
solidarnosti, pri čemu je:
(1) transfer za ujednačavanje deo
ukupnog nenamenskog transfera koji se raspodeljuje jedinicama lokalne
samouprave čiji su prihodi po glavi stanovnika po osnovu ustupljenih poreza
ispod određenog procenta proseka opština (bez gradova),
(2) opšti transfer deo ukupnog
nenamenskog transfera koji se raspodeljuje svim jedinicama lokalne samouprave
prema kriterijumima utvrđenim ovim zakonom,
(3) kompenzacioni transfer deo
ukupnog nenamenskog transfera kojim se nadomešta deo izgubljenih prihoda, koji
nastaje po osnovu promene republičkih poreskih propisa,
(4) transfer solidarnosti deo
ukupnog nenamenskog transfera koji se raspodeljuje svim jedinicama lokalne
samouprave, izuzev grada Beograda, na osnovu stepena razvijenosti;
4) namenski transfer je transfer
koji se koristi za finansiranje određenih funkcija i izdataka, a koji može
biti:
(1) funkcionalni transfer - transfer
koji se koristi za finansiranje izdataka u okviru određene funkcije,
(2) namenski transfer u užem smislu
- transfer koji se koristi za tačno određenu svrhu, odnosno vrstu izdatka za
koju je transfer dodeljen.
II PRIMANJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Garancija dovoljnosti prihoda
Član 3
Republika je dužna da pri svakom
prenošenju ili poveravanju novih poslova jedinici lokalne samouprave obezbedi
odgovarajuća sredstva, odnosno izvore prihoda, potrebne za obavljanje tih
poslova.
Nenamenski karakter prihoda
Član 4
Svi prihodi jedinice lokalne
samouprave su opšti prihod budžeta jedinice lokalne samouprave i mogu se
koristiti za bilo koju namenu, u skladu sa zakonom i odlukom o budžetu jedinice
lokalne samouprave, sem onih prihoda čiji je namenski karakter utvrđen zakonom.
Vrste primanja jedinice lokalne samouprave
Član 5
Sredstva budžeta jedinice lokalne
samouprave obezbeđuju se iz izvornih i ustupljenih prihoda, transfera, primanja
po osnovu zaduživanja i drugih prihoda i primanja utvrđenih zakonom.
1. Izvorni prihodi jedinice
lokalne samouprave
Član 6
Jedinici lokalne samouprave
pripadaju izvorni prihodi ostvareni na njenoj teritoriji, i to:
1) porez na imovinu, osim poreza na
prenos apsolutnih prava i poreza na nasleđe i poklon;
2) lokalne administrativne takse;
3) lokalne komunalne takse;
4) boravišna taksa;
5) naknade za korišćenje javnih
dobara, u skladu sa zakonom;
6) koncesiona naknada;
7) druge naknade u skladu sa
zakonom;
8) prihodi od novčanih kazni
izrečenih u prekršajnom postupku za prekršaje propisane aktom skupštine
jedinice lokalne samouprave, kao i oduzeta imovinska korist u tom postupku;
9) prihodi od davanja u zakup,
odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini Republike
Srbije, koje koristi jedinica lokalne samouprave, odnosno organi i organizacije
jedinice lokalne samouprave i indirektni korisnici njenog budžeta;
10) prihodi od davanja u zakup,
odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini jedinice
lokalne samouprave;
11) prihodi nastali prodajom usluga
korisnika sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave čije je pružanje
ugovoreno sa fizičkim i pravnim licima;
12) prihodi od kamata na sredstva
budžeta jedinice lokalne samouprave;
13) prihodi po osnovu donacija
jedinici lokalne samouprave;
14) prihodi po osnovu samodoprinosa.
Član 7
Stope izvornih prihoda, kao i način
i merila za određivanje visine lokalnih taksi i naknada utvrđuje skupština
jedinice lokalne samouprave svojom odlukom, u skladu sa zakonom.
Odluka iz stava 1. ovog člana donosi
se nakon održavanja javne rasprave, a može se menjati najviše jedanput
godišnje, i to u postupku utvrđivanja budžeta jedinice lokalne samouprave za
narednu godinu.
Izuzetno, odluka iz stava 1. ovog
člana može se izmeniti i u slučaju donošenja, odnosno izmene zakona ili drugog
propisa kojim se uređuju izvorni prihodi jedinice lokalne samouprave.
Odluka se objavljuje na način na
koji se objavljuju akti jedinice lokalne samouprave.
Porez na imovinu
Član 8
Skupština jedinice lokalne
samouprave utvrđuje visinu stope poreza na imovinu, osim poreza na prenos
apsolutnih prava i poreza na nasleđe i poklon, do visine najviše stope
propisane zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.
Lokalne administrativne takse
Član 9
Skupština jedinice lokalne
samouprave može uvoditi lokalne administrativne takse za spise i radnje u
upravnim stvarima, kao i za druge spise i radnje koje organi jedinice lokalne
samouprave izdaju, odnosno obavljaju u okviru poslova iz svoje izvorne
nadležnosti.
Jedinica lokalne samouprave ne može
uvesti lokalnu administrativnu taksu za spise i radnje iz nadležnosti organa za
koje je zakonom kojim se uređuju republičke administrativne takse propisano
plaćanje republičkih administrativnih taksi.
Član 10
Akt iz člana 9. stav 1. ovog zakona
sadrži sledeće elemente:
1) spise i radnje za koje se uvodi
lokalna administrativna taksa;
2) nastanak taksene obaveze;
3) obveznike takse;
4) način plaćanja takse;
5) oslobađanja od plaćanja takse;
6) visina takse.
Visina takse ne može biti veća od
iznosa republičke administrativne takse propisane za odgovarajući, odnosno
sličan spis ili radnju.
Lokalne komunalne takse
Član 11
Skupština jedinice lokalne
samouprave može uvoditi lokalne komunalne takse za korišćenje prava, predmeta i
usluga.
Za korišćenje prava, predmeta i
usluga iz stava 1. ovog člana ne može se uvoditi posebna naknada.
Član 12
Obveznik lokalne komunalne takse
jeste korisnik prava, predmeta i usluga za čije je korišćenje propisano
plaćanje lokalne komunalne takse.
Član 13
Taksena obaveza nastaje danom
početka korišćenja prava, predmeta ili usluge za čije je korišćenje propisano
plaćanje lokalne komunalne takse.
Taksena obaveza traje dok traje
korišćenje prava, predmeta ili usluge.
Član 14
Lokalne komunalne takse ne plaćaju
se za korišćenje prava, predmeta i usluga od strane državnih organa i
organizacija, organa i organizacija teritorijalne autonomije i jedinica lokalne
samouprave.
Član 15
Lokalne komunalne takse mogu se uvoditi
za:
1) isticanje firme na poslovnom
prostoru;
2) korišćenje reklamnih panoa,
uključujući i isticanje i ispisivanje firme van poslovnog prostora na objektima
i prostorima koji pripadaju jedinici lokalne samouprave (kolovozi, trotoari,
zelene površine, bandere i sl.);
3) držanje motornih drumskih i
priključnih vozila, osim poljoprivrednih vozila i mašina;
4) - 8) (brisane)
9) korišćenje prostora na javnim
površinama ili ispred poslovnih prostorija u poslovne svrhe, osim radi prodaje
štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i
domaće radinosti;
10) držanje sredstava za igru
("zabavne igre");
11) i 12) (brisane)
13) korišćenje prostora za
parkiranje drumskih motornih i priključnih vozila na uređenim i obeleženim
mestima;
14) korišćenje slobodnih površina za
kampove, postavljanje šatora ili druge objekte privremenog korišćenja;
15) (brisana)
16) zauzeće javne površine
građevinskim materijalom i za izvođenje građevinskih radova.
Član 15a
Preduzetnici i pravna lica koja su
prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u mala pravna lica (osim
preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva; osiguranja
imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte; proizvodnje i
trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa; poštanskih,
mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica, kladionica,
bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka), a imaju
godišnji prihod do 50.000.000 dinara, ne plaćaju lokalnu komunalnu taksu za
isticanje firme na poslovnom prostoru (u daljem tekstu: firmarina).
Pravna lica koja su prema zakonu
kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u srednja pravna lica, kao i
preduzetnici i mala pravna lica koja imaju godišnji prihod preko 50.000.000
dinara (osim preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva;
osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte;
proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa;
poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica,
kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i
diskoteka), firmarinu plaćaju na godišnjem nivou najviše do dve prosečne
zarade.
Pravna lica koja su prema zakonu
kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u velika pravna lica (osim pravnih
lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva; osiguranja imovine i lica;
proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte; proizvodnje i trgovine na
veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa; poštanskih, mobilnih i
telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala
i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka), firmarinu plaćaju na
godišnjem nivou najviše do tri prosečne zarade.
Pravna lica koja su prema zakonu
kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u velika, srednja i mala pravna lica,
u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i preduzetnici, a obavljaju
delatnosti bankarstva, osiguranja imovine i lica, proizvodnje i trgovine naftom
i derivatima nafte, proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima,
proizvodnje cementa, poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga,
elektroprivrede, kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala i pružanja
kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka, firmarinu plaćaju na godišnjem
nivou najviše do deset prosečnih zarada.
Pod prosečnom zaradom, u smislu st.
2, 3. i 4. ovog člana, smatra se prosečna zarada po zaposlenom ostvarena na
teritoriji jedinice lokalne samouprave u periodu januar - avgust godine koja
prethodi godini za koju se utvrđuje firmarina, prema podacima republičkog
organa nadležnog za poslove statistike.
Izuzetno od st. 3. i 4. ovog člana,
jedinica lokalne samouprave može utvrditi i veći iznos firmarine, uz prethodnu
saglasnost ministarstva nadležnog za finansije.
Član 15b
Lokalna komunalna taksa za
korišćenje reklamnih panoa, uključujući i isticanje i ispisivanje firme van
poslovnog prostora na objektima i prostorima koji pripadaju jedinici lokalne
samouprave (kolovozi, trotoari, zelene površine, bandere i sl.) na godišnjem
nivou za pravna lica i preduzetnike ne može biti veća od 20% odgovarajućih
iznosa utvrđenih u članu 15a st. 2, 3. i 4. ovog zakona, zavisno od toga da li
su razvrstani u velika, srednja i mala pravna lica i preduzetnike i zavisno od
delatnosti koje obavljaju.
Preduzetnici i mala pravna lica
(osim preduzetnika i pravnih lica koja obavljaju delatnosti: bankarstva;
osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom i derivatima nafte;
proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima; proizvodnje cementa;
poštanskih, mobilnih i telefonskih usluga; elektroprivrede; kazina, kockarnica,
kladionica, bingo sala i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i
diskoteka), a imaju godišnji prihod do 50.000.000 dinara, ne plaćaju lokalnu
komunalnu taksu iz stava 1. ovog člana.
Član 15v
Najviši iznos lokalne komunalne
takse za držanje motornih drumskih i priključnih vozila, osim poljoprivrednih
vozila i mašina, koja se plaća prilikom registracije vozila utvrđuje se u
sledećim najvišim iznosima:
1) za teretna vozila:
- za kamione do 2 t nosivosti do
1.500 dinara,
- za kamione od 2 t do 5 t nosivosti
do 2.000 dinara,
- za kamione od 5 t do 12 t
nosivosti do 3.500 dinara,
- za kamione preko 12 t nosivosti do
5.000 dinara;
2) za teretne i radne prikolice (za
putničke automobile) do 500 dinara;
3) za putnička vozila:
- do 1.150 cm3 do 500
dinara,
- preko 1.150 cm3 do
1.300 cm3 do 1.000 dinara,
- preko 1.300 cm3 do
1.600 cm3 do 1.500 dinara,
- preko 1.600 cm3 do
2.000 cm3 do 2.000 dinara,
- preko 2.000 cm3 do
3.000 cm3 do 3.000 dinara,
- preko 3.000 cm3 do
5.000 dinara;
4) za motocikle:
- do 125 cm3 do 400
dinara,
- preko 125 cm3 do 250 cm3
do 600 dinara,
- preko 250 cm3 do 500 cm3
do 1.000 dinara,
- preko 500 cm3 do 1.200
cm3 do 1.200 dinara,
- preko 1.200 cm3 do
1.500 dinara;
5) za autobuse i kombi buseve do 50
dinara po registrovanom sedištu;
6) za priključna vozila: teretne
prikolice, poluprikolice i specijalne teretne prikolice za prevoz određenih
vrsta tereta:
- 1 t nosivosti do 400 dinara,
- od 1 t do 5 t nosivosti do 700
dinara,
- od 5 t do 10 t nosivosti do 950
dinara,
- od 10 t do 12 t nosivosti do 1.300
dinara,
- nosivosti preko 12 t do 2.000
dinara;
7) za vučna vozila (tegljače):
- čija je snaga motora do 66
kilovata do 1.500 dinara,
- čija je snaga motora od 66 - 96
kilovata do 2.000 dinara,
- čija je snaga motora od 96 - 132
kilovata do 2.500 dinara,
- čija je snaga motora od 132 - 177
kilovata do 3.000 dinara,
- čija je snaga motora preko 177
kilovata do 4.000 dinara;
8) za radna vozila, specijalna
adaptirana vozila za prevoz rekvizita za putujuće zabave, radnje i atestirana
specijalizovana vozila za prevoz pčela do 1.000 dinara.
Najviši iznosi lokalne komunalne
takse iz stava 1. ovog člana usklađuju se godišnje, sa godišnjim indeksom
potrošačkih cena, koji objavljuje republički organ nadležan za poslove
statistike, pri čemu se zaokruživanje vrši tako što se iznos do pet dinara ne
uzima u obzir, a iznos preko pet dinara zaokružuje na deset dinara.
Prilikom usklađivanja najviših
iznosa lokalne komunalne takse, u skladu sa stavom 2. ovog člana, osnovice za
usklađivanje su poslednji objavljeni usklađeni najviši iznosi lokalne komunalne
takse.
Vlada, na predlog ministarstva
nadležnog za poslove finansija, objavljuje usklađene najviše iznose lokalne
komunalne takse iz stava 1. ovog člana.
Objavljeni usklađeni najviši iznosi
lokalne komunalne takse iz stava 4. ovog člana primenjuju se od prvog dana
narednog meseca od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije."
U slučaju da jedinica lokalne
samouprave propiše više iznose ove takse od iznosa propisanih u stavu 1. ovog
člana, primenjivaće se najviši iznosi propisani ovim zakonom.
Član 16
Firma, u smislu ovog zakona, jeste
svaki istaknuti naziv ili ime koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice
obavlja određenu delatnost.
Ako se na jednom poslovnom objektu
nalazi više istaknutih firmi istog obveznika, taksa se plaća samo za jednu firmu.
Za svaku firmu istaknutu van
poslovnog objekta plaća se taksa za svaku istaknutu firmu.
Član 17
Jedinica lokalne samouprave može
utvrditi lokalne komunalne takse u različitoj visini zavisno od vrste
delatnosti, površine i tehničko-upotrebnih karakteristika objekata, veličine
pravnog lica u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i po delovima
teritorije, odnosno u zonama u kojima se nalaze objekti, predmeti ili vrše
usluge za koje se plaćaju takse.
Član 18
Aktom skupštine jedinice lokalne
samouprave, kojim se uvodi lokalna komunalna taksa, utvrđuju se obveznici,
visina, olakšice, rokovi i način plaćanja lokalne komunalne takse.
Boravišna taksa
Član 19
Aktom skupštine jedinice lokalne
samouprave uvodi se boravišna taksa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
oblast turizma.
Prihod od boravišne takse
predstavlja prihod jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je naplaćen.
Samodoprinos
Član 20
Odluku o uvođenju samodoprinosa
građani donose referendumom, u skladu sa propisima kojima je uređen postupak
neposrednog izjašnjavanja građana, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Oblik i način neposrednog
izjašnjavanja građana uređuje se statutom jedinice lokalne samouprave.
Član 21
Odluka iz člana 20. stav 1. ovog
zakona sadrži podatke koji se odnose na:
1) potrebe, odnosno namene za koje
se sredstva prikupljaju;
2) područje na kome se sredstva
prikupljaju;
3) vreme za koje se sredstva
prikupljaju;
4) ukupan iznos sredstava koja se
prikupljaju;
5) obveznike, način i rokove izvršavanja
samodoprinosa, kao i lica koja se oslobađaju te obaveze;
6) visinu samodoprinosa (osnovica,
proporcionalna stopa i dr.);
7) način vođenja evidencije o
sredstvima;
8) iznos i jedinicu mere
preračunavanja kada se samodoprinos izražava u radu, prevozničkim i drugim
uslugama;
9) način ostvarivanja nadzora
građana u namenskom korišćenju sredstava;
10) način vraćanja sredstava koja se
ostvare iznad iznosa koji je odlukom određen.
Član 22
Skupština jedinice lokalne
samouprave utvrđuje predlog odluke na način i u postupku predviđenom za
donošenje statuta jedinice lokalne samouprave.
Inicijativu za donošenje odluke
građani, odnosno odbornici podnose u skladu sa statutom.
Uz inicijativu se podnosi i program
kojim se utvrđuju izvori, namena i način obezbeđivanja ukupnih finansijskih
sredstava za realizaciju projekta koji je predmet odluke.
Član 23
Odluku donose građani koji imaju
izborno pravo i prebivalište na području na kome se sredstva prikupljaju.
Odluku donose i građani koji nemaju
izborno pravo i prebivalište na području na kome se prikupljaju sredstva, ako
na tom području imaju nepokretnu imovinu, a sredstvima se poboljšavaju uslovi
korišćenja te imovine.
Odluka se smatra donetom kada se za
nju izjasni većina od ukupnog broja građana iz st. 1. i 2. ovog člana.
Član 24
Odluka se objavljuje na način na
koji se objavljuju akti jedinice lokalne samouprave.
Odluka sa spiskom građana koji su u
obavezi da plaćaju samodoprinos dostavlja se isplatiocu čije je sedište van
područja na kome se sredstva prikupljaju.
Član 25
Samodoprinos se može izraziti u
novcu, robi, radu, prevozničkim i drugim uslugama, zavisno od potreba i
mogućnosti građana.
Za građane iz člana 23. stav 2. ovog
zakona samodoprinos se utvrđuje prema vrednosti imovine, odnosno prihoda od te
imovine.
Član 26
Osnovica samodoprinosa uređuje se
odlukom.
Ako odlukom nije drukčije određeno,
osnovicu samodoprinosa čine zarade (plate) zaposlenih, prihodi od poljoprivrede
i šumarstva i prihodi od samostalne delatnosti, na koje se plaća porez na dohodak
građana u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana, penzije
ostvarene u zemlji i inostranstvu, odnosno vrednost imovine na koju se plaća
porez na imovinu, u skladu sa zakonom koji uređuje porez na imovinu.
Član 27
Samodoprinos se ne može uvoditi na
primanja i imovinu koji su zakonom izuzeti od oporezivanja.
Penzioneri mogu dobrovoljno
uplaćivati samodoprinos po osnovu penzija ostvarenih u zemlji i inostranstvu na
osnovu pisane izjave.
Član 28
Obračun i naplata samodoprinosa vrši
se na način i u rokovima određenim odlukom, osim u slučaju kada se obračun vrši
sistemom poreza po odbitku. U slučaju kada se obračun vrši sistemom poreza po
odbitku, obaveza je isplatioca da prilikom svake isplate odgovarajućeg prihoda,
obračuna i uplati samodoprinos na taj prihod.
Ako se obračun i izvršenje naplate
odlukom ne urede na drugi način, obračun i naplatu samodoprinosa iz ličnog
primanja, od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja i drugih ličnih
primanja, odnosno prihoda na koje se plaća porez u procentu od svakog
ostvarenog bruto prihoda, dužni su da vrše isplatioci tih ličnih primanja,
odnosno prihoda, istovremeno sa uplatom odgovarajućih poreza i doprinosa, a iz
penzija - prilikom njihovog obračuna.
Član 29
Stopa samodoprinosa je proporcionalna
i određuje se odlukom.
Olakšice i oslobođenja u plaćanju
samodoprinosa utvrđuju se odlukom.
Član 30
U pogledu načina utvrđivanja
samodoprinosa, obračunavanja, zastarelosti, naplate, rokova za plaćanje,
obračuna kamate i ostalog što nije posebno propisano ovim zakonom, shodno se
primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poreski postupak i poreska
administracija.
Član 31
Novčana sredstva koja se prikupljaju
na osnovu odluke o samodoprinosu prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave
i strogo su namenskog karaktera.
Prihodi od zakupa
Član 32
Lokalni organ uprave nadležan za
finansije vodi evidenciju o prihodima ostvarenim od zakupa po korisnicima.
Prihodi iz stava 1. ovog člana
koriste se za kupovinu, izgradnju, tekuće popravke i održavanje zgrada i
objekata i nabavku i održavanje opreme.
Prihodi od donacija
Član 33
Jedinica lokalne samouprave može da
primi donaciju od fizičkog ili pravnog lica na osnovu ugovora.
Jedinica lokalne samouprave
ostvaruje prihode od stranih donacija, na osnovu zaključenog ugovora o donaciji
ili drugog sličnog ugovora.
Osnovni elementi ugovora
evidentiraju se u ministarstvu nadležnom za poslove finansija.
Ministar nadležan za poslove
finansija će sporazumno sa ministrom nadležnim za oblast lokalne samouprave
bliže urediti način evidentiranja stranih donacija jedinicama lokalne
samouprave.
Jedinica lokalne samouprave će
najkasnije u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora o donaciji ili drugog
ugovora dostaviti primerak ugovora ministarstvu nadležnom za poslove finansija.
2. Prihodi od ostalih nivoa
vlasti
Vrste prihoda od ostalih nivoa vlasti
Član 34
Jedinici lokalne samouprave sa nivoa
Republike pripadaju:
1) ustupljeni prihodi;
2) transferi.
Autonomna pokrajina može jedinici
lokalne samouprave da dodeli namenski transfer.
Prihodi jedinice lokalne samouprave
između korisnika na istom nivou su:
1) plaćanja za usluge;
2) drugi prihodi utvrđeni zakonom.
Prihodi od ustupljenih poreza
Član 35
Jedinici lokalne samouprave
pripadaju sledeći porezi ostvareni na njenoj teritoriji:
1) porez na dohodak građana, i to na
prihode od:
(1) poljoprivrede i šumarstva,
(2) samostalne delatnosti,
(3) nepokretnosti,
(4) davanja u zakup pokretnih
stvari,
(5) osiguranja lica,
(6) 80% od poreza na zarade koji se
plaća prema prebivalištu zaposlenog,
(7) ostali prihodi u skladu sa
zakonom;
2) porez na nasleđe i poklon;
3) porez na prenos apsolutnih prava.
Izuzetno od stava 1. tačka 1)
podtačka (6) ovog člana, gradu Beogradu pripada 70% od poreza na zarade koji se
plaća prema prebivalištu zaposlenog.
Prihodi od ustupljenih naknada
Član 36
Republika ustupa jedinici lokalne
samouprave prihode od naknada ostvarenih na teritoriji jedinice lokalne
samouprave, u skladu sa zakonom.
Ukupni nenamenski transfer
Član 37
Godišnji iznos ukupnog nenamenskog
transfera, koji predstavlja obračunsku kategoriju za raspodelu sredstava
jedinicama lokalne samouprave, iznosi 1,7% ostvarenog bruto domaćeg proizvoda
prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove
statistike.
Za utvrđivanje visine pojedinih
vrsta nenamenskih transfera, propisanih ovim zakonom, procena visine prihoda,
ukupno i po strukturi, po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, vrši se na
bazi ostvarenja ovih prihoda u poslednjoj godini za koju postoje raspoloživi
podaci, kao i na osnovu parametara iz fiskalne strategije.
Transfer za ujednačavanje
Član 38
U okviru ukupnog nenamenskog
transfera iz člana 37. ovog zakona, prioritetno se utvrđuje potreban iznos
transfera za ujednačavanje.
Pravo na transfer za ujednačavanje
ima jedinica lokalne samouprave čiji je procenjeni iznos prihoda od ustupljenih
poreza po stanovniku, za godinu za koju se donosi budžet, manji od 90%
procenjenog prosečnog prihoda po stanovniku od ustupljenih poreza u svim
opštinama u Republici, bez gradova.
Iznos transfera za ujednačavanje za
svaku jedinicu lokalne samouprave iz stava 2. ovog člana utvrđuje se putem
sledeće metodologije:
1) broj stanovnika jedinice lokalne
samouprave množi se sa 90% od prosečnog iznosa ustupljenih poreza za sve
opštine u Republici, bez gradova;
2) iznos iz tačke 1) ovog stava
umanjuje se za iznos procenjenih ustupljenih poreza jedinici lokalne
samouprave;
3) jedinici lokalne samouprave
nadomešta se 90% razlike utvrđene u tački 2) ovog stava.
Kompenzacioni transfer
Član 39
Kompenzacioni transfer je deo
ukupnog nenamenskog transfera, kojim se nadomešta deo izgubljenih prihoda
nastao po osnovu promene republičkih poreskih propisa, koji nije nadomešten
drugim prihodima.
U slučaju gubitka prihoda od
ustupljenog republičkog poreza koji se deli između budžeta Republike i budžeta
jedinice lokalne samouprave, jedinici lokalne samouprave Republika nadomešta
deo izgubljenih prihoda koji obezbeđuje najmanje srazmeran odnos gubitka
prihoda u budžetu Republike i u ukupnim budžetima svih jedinica lokalne
samouprave u Republici.
Utvrđeni iznos kompenzacionog
transfera iz prethodne godine uvećava se sa planiranim indeksom rasta cena za
narednu godinu iz fiskalne strategije.
Član 40
(Brisano)
Opšti transfer
Član 41
Pravo na opšti transfer imaju sve
jedinice lokalne samouprave.
Ukupan iznos sredstava za opšti
transfer dobija se kada se od ukupnog iznosa nenamenskog transfera odbije
potreban iznos transfera za ujednačavanje i kompenzacionog transfera.
Član 42
Utvrđivanje osnovice za obračun
visine opšteg transfera po pojedinim jedinicama lokalne samouprave vrši se na
bazi jedinstvenih kriterijuma, i to:
- 65,0% od ukupnog iznosa sredstava
opredeljenih za opšti transfer deli se prema broju stanovnika, pri čemu se
visina transfera po jednom stanovniku izračunava tako što se iznos opšteg
transfera namenjen za raspodelu prema broju stanovnika, podeli sa ukupnim
brojem stanovnika, prema podatku republičkog organa nadležnog za poslove
statistike iz poslednjeg popisa stanovništva;
- 19,3% deli se prema površini
teritorije, pri čemu se visina transfera po jednom kvadratnom kilometru
površine izračunava tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu
prema površini, podeli sa ukupnom površinom jedinica lokalne samouprave, prema
podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike;
- 4,56% deli se prema broju
odeljenja u osnovnom obrazovanju, pri čemu se visina transfera po jednom
odeljenju izračunava tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu
prema broju odeljenja u osnovnom obrazovanju, podeli sa ukupnim brojem
odeljenja prema podatku ministarstva nadležnog za poslove prosvete;
- 1,14% deli se prema broju objekata
u osnovnom obrazovanju, pri čemu se visina transfera po jednom objektu
izračunava tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu prema broju
objekata u osnovnom obrazovanju, podeli sa ukupnim brojem objekata, prema
podatku ministarstva nadležnog za poslove prosvete;
- 2,0% deli se prema broju odeljenja
u srednjem obrazovanju, pri čemu se visina transfera po jednom odeljenju
izračunava tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu prema broju
odeljenja u srednjem obrazovanju, podeli sa ukupnim brojem odeljenja, prema
podatku ministarstva nadležnog za poslove prosvete;
- 0,5% deli se prema broju objekata
u srednjem obrazovanju, pri čemu se visina transfera po jednom objektu
izračunava tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu prema broju
objekata u srednjem obrazovanju, podeli sa ukupnim brojem objekata, prema
podatku ministarstva nadležnog za poslove prosvete;
- 6,0% deli se prema broju dece
obuhvaćene neposrednom dečijom zaštitom i to posebno za decu u celodnevnom,
odnosno poludnevnom boravku, pri čemu se ukupan iznos transfera namenjen
finansiranju dece obuhvaćene neposrednom dečijom zaštitom deli na dva dela: deo
za finansiranje boravka dece u celodnevnom, odnosno poludnevnom boravku, u
srazmeri sa cenom koštanja u ova dva vida boravka, a visina transfera po jednom
detetu u celodnevnom, odnosno poludnevnom boravku, utvrđuje tako što se
pripadajući deo transfera podeli sa ukupnim brojem dece u celodnevnom, odnosno
poludnevnom boravku, prema podacima jedinica lokalne samouprave;
- 1,5% deli se prema broju objekata
u dečijoj zaštiti, pri čemu se visina transfera po jednom objektu izračunava
tako što se iznos opšteg transfera namenjen za raspodelu prema broju objekata u
dečijoj zaštiti, podeli sa ukupnim brojem objekata, prema podatku nadležnog
ministarstva.
Član 42a
Iznos sredstava za transfer jedinici
lokalne samouprave dobija se množenjem iznosa sredstava utvrđenih na osnovu čl.
38, 39, 41. i 42. ovog zakona sa određenim koeficijentom u zavisnosti od
stepena razvijenosti jedinice lokalne samouprave, i to:
- koeficijentom 1 za jedinice
lokalne samouprave iz IV grupe razvijenosti;
- koeficijentom 0,9 za jedinice
lokalne samouprave iz III grupe razvijenosti;
- koeficijentom 0,7 za jedinice
lokalne samouprave iz II grupe razvijenosti;
- koeficijentom 0,5 za jedinice
lokalne samouprave iz I grupe razvijenosti.
Stepen razvijenosti jedinice lokalne
samouprave određuje se prema jedinstvenoj listi razvijenosti jedinica lokalne
samouprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj, utvrđenoj
za godinu koja prethodi godini za koju se vrši obračun transfera.
Projekti od lokalnog značaja
finansiraju se iz sredstava lokalne samouprave. Lokalne samouprave mogu za
projekte od lokalnog značaja konkurisati i kod organa Republike Srbije, javnih
preduzeća, agencija i drugih oblika organizovanja čiji osnivač je Republika
Srbija i kod međunarodnih fondova.
Radi ujednačavanja razvoja lokalnih
samouprava, republički organi, javna preduzeća, agencije i drugi oblici
organizovanja čiji osnivač je Republika Srbija učestvuju u finansiranju
projekata u jedinicama lokalne samouprave iz IV grupe razvijenosti.
Transfer solidarnosti
Član 43
Iznos sredstava koji je utvrđen u
skladu sa čl. 38, 39, 41, 42. i 42a ovog zakona za grad Beograd, ne isplaćuje
se gradu Beogradu i predstavlja sredstva za transfer solidarnosti.
Transfer solidarnosti raspoređuje se
jedinicama lokalne samouprave, izuzev gradu Beogradu.
Utvrđivanje visine transfera
solidarnosti po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, izuzev grada Beograda
vrši se na osnovu stepena razvijenosti prema jedinstvenoj listi razvijenosti
jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni
razvoj, i to:
- 50% sredstava transfera solidarnosti
deli se jedinicama lokalne samouprave iz IV grupe razvijenosti;
- 30% sredstava transfera
solidarnosti deli se jedinicama lokalne samouprave iz III grupe razvijenosti;
- 10% sredstava transfera
solidarnosti deli se jedinicama lokalne samouprave iz II grupe razvijenosti;
- 10% sredstava transfera
solidarnosti deli se jedinicama lokalne samouprave iz I grupe razvijenosti.
Ukoliko je broj jedinica lokalne
samouprave svrstanih u okviru II grupe razvijenosti jednak ili veći u odnosu na
broj jedinica lokalne samouprave svrstanih u okviru I grupe razvijenosti, vrši
se korekcija obračunatog iznosa transfera solidarnosti iz stava 3. ovog člana,
tako što se jedna polovina sredstava transfera solidarnosti koja pripada
jedinicama lokalne samouprave iz I grupe razvijenosti raspoređuje i deli
jedinicama lokalne samouprave iz II grupe razvijenosti.
Transfer solidarnosti iz st. 3. i 4.
ovog člana unutar iste grupe razvijenosti, raspoređuje se prema odnosu stepena
razvijenosti grada Beograda i određene jedinice lokalne samouprave, i to tako
što jedinica lokalne samouprave sa najmanjim stepenom razvijenosti ostvaruje
najveća sredstva transfera solidarnosti unutar iste grupe razvijenosti.
Raspodela transfera solidarnosti iz
stava 5. ovog člana vrši se po sledećoj formuli:
pri čemu je
dok je:
ТСо - transfer solidarnosti za
određenu jedinicu lokalne samouprave;
УТС - ukupan transfer solidarnosti;
Кз - procenat transfera za određeni
stepen razvijenosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj,
odnosno jedinstvenom listom razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave;
Ко - koeficijent za određenu
jedinicu lokalne samouprave;
СРбг - stepen razvijenosti grada
Beograda;
СРо - stepen razvijenosti određene
jedinice lokalne samouprave;
|
- suma
koeficijenata iz istog stepena razvijenosti.
|
Transfer solidarnosti za određenu
jedinicu lokalne samouprave dobija se kada se ukupan transfer solidarnosti
pomnoži sa procentom iz stava 3. ovog člana korigovan u skladu sa stavom 4.
ovog člana, tako dobijen iznos podeli sa zbirom koeficijenata jedinica lokalne
samouprave iz istog stepena razvijenosti i dobijen količnik pomnoži sa
koeficijentom za tu jedinicu lokalne samouprave.
Koeficijent za određenu jedinicu
lokalne samouprave predstavlja odnos stepena razvijenosti grada Beograda i
stepena razvijenosti te jedinice lokalne samouprave, pri čemu se stepen
razvijenosti određuje prema jedinstvenoj listi razvijenosti regiona i jedinica
lokalne samouprave, u skladu sa zakonom koji uređuje regionalni razvoj.
Funkcionalni transfer
Član 44
Ukupan iznos funkcionalnog transfera
izračunava se na osnovu podataka o ukupnim troškovima obavljanja određene
funkcije u poslednjoj godini pre njenog prenošenja na nivo lokalne samouprave.
Namenski transfer u užem smislu
Član 45
Republika može jedinicama lokalne
samouprave obezbediti namenski transfer za obavljanje određenih poslova u
okviru njihovog izvornog ili poverenog delokruga.
Nadležno ministarstvo, odnosno posebna
organizacija utvrđuje visinu namenskog transfera i kriterijume za njegovu
raspodelu po pojedinim jedinicama lokalne samouprave i dinamiku prenosa
sredstava.
Član 46
U postupku izrade fiskalne
strategije nadležna ministarstva su obavezna da, u rokovima utvrđenim
budžetskim kalendarom, ministarstvu nadležnom za poslove finansija (u daljem
tekstu: Ministarstvo) dostave kriterijume i merila za raspodeljivanje transfera
iz čl. 44. i 45. ovog zakona, iznose po pojedinim jedinicama lokalne
samouprave, kao i statističke podatke na osnovu kojih su izračunati iznosi
funkcionalnog transfera.
U slučaju nenamenskog trošenja
transfera iz čl. 44. i 45. ovog zakona, ministar nadležan za poslove finansija
može predložiti Vladi da se jedinici lokalne samouprave uskrati deo ukupnog
nenamenskog transfera u iznosu nenamenski utrošenih sredstava.
Vlada će bliže urediti postupak
uskraćivanja dela ukupnog nenamenskog transfera iz stava 2. ovog člana.
Predvidljivost transfera
Član 47
Pregled nenamenskih transfera po
svakoj jedinici lokalne samouprave priprema Ministarstvo u saradnji sa
Komisijom za finansiranje lokalne samouprave.
Pregled iz stava 1. ovog člana
sastavni je deo revidirane fiskalne strategije.
Dinamika prenošenja transfera
Član 48
Nenamenski transferi se prenose
jedinici lokalne samouprave do 25. u mesecu za tekući mesec, u visini jedne
dvanaestine godišnjeg iznosa transfera.
Prihodi sa istog nivoa vlasti
Član 49
Jedinica lokalne samouprave
ostvaruje prihod od drugih jedinica lokalne samouprave za isporuku dobara i
usluga, na osnovu zaključenih ugovora.
III OBEZBEĐENJE PRAVIČNOSTI, EFIKASNOSTI I OTVORENOSTI
SISTEMA FINANSIRANJA LOKALNE SAMOUPRAVE
Komisija za finansiranje lokalne samouprave
Član 50
U cilju obezbeđenja načela
pravičnosti, efikasnosti i otvorenosti sistema finansiranja lokalne samouprave
i davanja preporuka za njegovo unapređenje, osniva se Komisija za finansiranje
lokalne samouprave (u daljem tekstu: Komisija).
Član 51
Komisija ima predsednika i deset
članova koji se imenuju na period od pet godina.
Predsednika i pet članova imenuje
Vlada, a pet članova Stalna konferencija gradova i opština od kojih najmanje
tri člana moraju biti predstavnici jedinica lokalne samouprave.
Stručne i administrativno-tehničke
poslove za potrebe Komisije obavlja Ministarstvo.
Član 52
Predsednik Komisije saziva sednicu
najmanje jednom u tri meseca.
Odluke Komisije se donose većinom
glasova prisutnih članova, pod uslovom da sednici prisustvuje najmanje šest
članova Komisije.
Član 53
Komisija:
1) analizira kriterijume i merila za
dodelu nenamenskih i funkcionalnih transfera i utvrđivanje njihove visine po
jedinicama lokalne samouprave u skladu sa odredbama čl. 37–44. ovog zakona;
2) analizira programe za
dodeljivanje namenskih transfera u užem smislu, uključujući postupke
dodeljivanja i kriterijume za izbor;
3) prati vertikalnu i horizontalnu
ujednačenost sistema, stepen zaduženosti jedinica lokalne samouprave i
rezultate izmena sistema finansiranja lokalne samouprave i priprema godišnje
izveštaje o tome, najkasnije do 30. maja za prethodnu budžetsku godinu;
4) priprema predloge za izmenu i
poboljšavanje sistema finansiranja lokalne samouprave.
Obaveza dostavljanja podataka
Član 54
Ministarstvo dostavlja Komisiji i
Stalnoj konferenciji gradova i opština podatke o prihodima i rashodima jedinica
lokalne samouprave za prethodnu godinu, najkasnije do 30. aprila tekuće godine.
Nadležna ministarstva i drugi organi
i organizacije Republike Srbije i Autonomne pokrajine koji, u skladu sa članom
45. ovog zakona, obezbeđuju transfere lokalnoj samoupravi imaju obavezu da do
30. aprila tekuće godine dostave Ministarstvu i Komisiji podatke o svim
transferima lokalnoj samoupravi, po nameni transfera i po jedinicama lokalne
samouprave.
IV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 55
Za obračun ukupnog nenamenskog
transfera za 2007. godinu, kao poslednji objavljeni podatak koristiće se
podatak o ostvarenom bruto domaćem proizvodu u 2005. godini.
Član 56
Jedinica lokalne samouprave će u
roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona dostaviti ministarstvu
nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom primerak ugovora o donaciji ili
drugog sličnog ugovora čija je realizacija u toku.
Član 57
Komisija za finansiranje lokalne
samouprave formiraće se u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 58
Prava i obaveze građana koje su, do
dana primene ovog zakona, utvrđene odlukama o uvođenju samodoprinosa, u skladu
sa članom 93. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik RS",
br. 9/02, 33/04 i 135/04), izvršavaće se u skladu sa tim odlukama.
Član 59
Danom početka primene ovog zakona
prestaju da važe član 5. i odeljak V. FINANSIRANJE POSLOVA JEDINICE LOKALNE
SAMOUPRAVE sa čl. 77–104. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik
RS", br. 9/02, 33/04 i 135/04).
Član 60
Jedinica lokalne samouprave u
celosti utvrđuje, naplaćuje i kontroliše javne prihode iz člana 6. ovog zakona
počev od 1. januara 2007. godine.
Član 61
Jedinica lokalne samouprave preuzeće
zaposlene od Ministarstva finansija - Poreske uprave koji obavljaju poslove iz
člana 60. ovog zakona, počev od 1. decembra 2006. godine.
Prostorije, opremu i sredstva za
rad, jedinica lokalne samouprave preuzeće od Ministarstva finansija - Poreske
uprave, srazmerno broju preuzetih zaposlenih lica.
Vlada će bliže urediti preuzimanje
zaposlenih lica iz stava 1. ovog člana.
Član 62
Jedinica lokalne samouprave može da
zaključi ugovor o pružanju tehničke i druge pomoći sa Ministarstvom finansija -
Poreskom upravom za poslove iz člana 60. ovog zakona za čije obavljanje nije
osposobljena, uz naknadu koju utvrđuje Poreska uprava.
Ugovorenu pomoć iz stava 1. ovog
člana Poreska uprava će pružati najkasnije do 31. decembra 2008. godine.
Član 63
Dve ili više jedinica lokalne
samouprave mogu sporazumno preneti ovlašćenje za obavljanje poslova iz člana
60. ovog zakona na jednu od jedinica lokalne samouprave.
Član 64
Podzakonski akt iz člana 33. stav 4.
ovog zakona doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Član 65
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a
primenjivaće se od 1. januara 2007. godine.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o
finansiranju lokalne samouprave
"Sl. glasnik RS", br. 47/2011
Član 10
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a
primenjivaće se od 1. oktobra 2011. godine.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju
lokalne samouprave
"Sl. glasnik RS", br. 93/2012
Član 12
Lica koja su do dana stupanja na
snagu ovog zakona platila veći iznos lokalne komunalne takse za 2012. godinu od
iznosa koji duguju po ovom zakonu zbog ukidanja takse, oslobađanja od taksene
obaveze ili smanjenja iznosa takse, imaju pravo da se na njihov zahtev izvrši
preknjižavanje više uplaćenog iznosa na iste ili druge obaveze prema jedinici
lokalne samouprave po osnovu javnih prihoda.
Član 13
Ovaj zakon stupa na snagu narednog
dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a
primenjuje se od 1. oktobra 2012. godine, osim člana 15a st. 3. i 4, koji se
primenjuje od 1. januara 2013. godine.