ZAKON O UMANJENJU NETO PRIHODA LICA U JAVNOM
SEKTORU
"Sl. glasnik RS", br. 108/2013
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuje se
umanjenje neto zarade i neto drugih primanja zaposlenih, odnosno angažovanih
lica u javnom sektoru Republike Srbije, osim u onim privrednim društvima koja
istovremeno ispunjavaju sledeće uslove:
1) da od 1. januara 2010.
godine nisu primila nijedan vid državne pomoći;
2) da u poslednjih pet
godišnjih finansijskih izveštaja nisu iskazala gubitak;
3) da posluju u uslovima
tržišne konkurencije sa privrednim društvima koja nisu u javnom sektoru
Republike Srbije.
Značenje pojmova
Član 2
Pojedini pojmovi
upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1) javni sektor Republike
Srbije (u daljem tekstu: javni sektor) čine:
(1) direktni i indirektni
budžetski korisnici Republike Srbije, autonomne pokrajine i lokalne samouprave,
(2) Narodna banka Srbije,
(3) javne agencije osnovane
u skladu sa zakonom koji uređuje javne agencije, uključujući sve regulatorne i
nadzorne institucije, komisije, zavode, fondove, savete i druge subjekte čiji
je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno lokalna samouprava
ili su pod kontrolom države,
(4) svi organi i
organizacije koji su osnovani zakonom ili čiji je osnivač Republika Srbija,
autonomna pokrajina, odnosno lokalna samouprava, kao i tela čiji su osnivači ti
organi i organizacije,
(5) javna preduzeća čiji je
osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno lokalna samouprava, kao
i subjekti čiji je osnivač javno preduzeće,
(6) pravna lica nad kojima
Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno lokalna samouprava ima direktnu
ili indirektnu kontrolu nad više od 50% kapitala ili više od 50% glasova u
organima upravljanja;
2) zaposleni, odnosno radno
angažovani (u daljem tekstu: zaposleni) u javnom sektoru je lice koje je kod
isplatioca prihoda svrstanog u javni sektor (u daljem tekstu: isplatilac
prihoda) zasnovalo radni odnos, obavlja privremene i povremene poslove u skladu
sa zakonom koji uređuje rad ili prima ugovorenu naknadu za rad na osnovu
ugovora o delu, ugovora o dopunskom radu, ugovora o autorskom delu i slično, kao
i postavljeno, imenovano, odnosno izabrano lice kod isplatioca prihoda;
3) zarada zaposlenog u
javnom sektoru obuhvata: zaradu, odnosno platu i naknadu zarade, odnosno plate
u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose, osim za zaposlenog u javnom sektoru
koji je upućen u inostranstvo radi obavljanja poslova za pravna lica -
rezidente Republike za kojeg je zarada isplaćeni novčani iznos za izvršeni rad;
4) drugo primanje zaposlenog
u javnom sektoru je svaki prihod koji ostvaruje zaposleni u javnom sektoru od
isplatioca prihoda kao ugovorenu naknadu za rad finansiranu iz sredstava tog
isplatioca prihoda ili drugog lica iz javnog sektora, a koji se ne smatra
zaradom u skladu sa ovim zakonom;
5) neto zarada zaposlenog u
javnom sektoru je mesečni iznos zarade umanjene za porez na zarade obračunat u
skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana i doprinose za obavezno
socijalno osiguranje koji se plaćaju iz zarade u skladu sa zakonom koji uređuje
doprinose za obavezno socijalno osiguranje;
6) neto drugo primanje
zaposlenog u javnom sektoru je iznos drugog primanja umanjenog za porez
obračunat u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana i
pripadajuće doprinose za obavezno socijalno osiguranje obračunate u skladu sa
zakonom koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje;
7) neto prihod zaposlenog u
javnom sektoru je zbir neto zarade i neto drugog primanja ostvaren kod svih
isplatilaca prihoda;
8) umanjeni neto prihod
zaposlenog u javnom sektoru je neto prihod pomnožen koeficijentima za
umanjivanje propisanim ovim zakonom;
9) razlika za uplatu neto
prihoda je razlika između neto prihoda i umanjenog neto prihoda zaposlenog u
javnom sektoru.
Razlika za uplatu neto
prihoda iz stava 1. tačka 9) ovog člana je javni prihod budžeta Republike
Srbije.
Način umanjivanja neto prihoda
Član 3
Umanjeni neto prihod
zaposlenog u javnom sektoru predstavlja neto prihod pomnožen koeficijentom za
umanjivanje na sledeći način:
1) neto prihod koji nije
veći od 60.000 dinara mesečno množi se koeficijentom 1;
2) neto prihod veći od
60.000 dinara mesečno a koji nije veći od 100.000 dinara mesečno, množi se
koeficijentom 1 koji se primenjuje na iznos koji nije veći od 60.000 dinara
mesečno i koeficijentom 0,8 koji se primenjuje na iznos neto prihoda koji je
veći od 60.000 dinara do iznosa koji nije veći od 100.000 dinara mesečno;
3) neto prihod veći od
100.000 dinara mesečno množi se koeficijentom 1 na iznos koji nije veći od
60.000 dinara mesečno, koeficijentom 0,8 koji se primenjuje na iznos neto
prihoda koji je veći od 60.000 dinara do iznosa neto prihoda koji nije veći od
100.000 dinara mesečno i koeficijentom 0,75 koji se primenjuje na iznos neto
prihoda preko 100.000 dinara mesečno.
Utvrđivanje i plaćanje razlike za uplatu neto
prihoda
Član 4
Isplatilac prihoda dužan je
da obračuna, obustavi i na propisani uplatni račun budžeta Republike Srbije
prenese zbir razlika za uplatu obračunatih za svako lice zaposleno u javnom
sektoru istoga dana kada ovim licima isplaćuje umanjeni neto prihod.
Po isteku kalendarskog
tromesečja, a najkasnije do 15. u prvom mesecu narednog kalendarskog
tromesečja, Poreska uprava kontroliše da li je za prethodno kalendarsko
tromesečje neto prihod zaposlenih u javnom sektoru umanjen u skladu sa ovim
zakonom.
Ako Poreska uprava utvrdi da
zaposlenom u javnom sektoru neto prihod nije umanjen prema odredbama ovog
zakona, utvrdiće razliku za uplatu neto prihoda.
Ako je u prethodnom
kalendarskom tromesečju neto prihod koji je ostvario zaposleni u javnom sektoru
od isplatioca prihoda veći od umanjenog neto prihoda, Poreska uprava rešenjem
nalaže fizičkom licu da iznos razlike za uplatu neto prihoda uplati na
propisani račun budžeta Republike Srbije u roku od 30 dana od dana prijema
rešenja.
Poreska uprava donosi
rešenje iz stava 4. ovog člana u roku od 30 dana od isteka kalendarskog
tromesečja.
Rešenje iz stava 4. ovog
člana je konačno u upravnom postupku.
U postupku utvrđivanja,
kontrole i naplate razlike za uplatu neto prihoda, na sva pitanja koja ovim
zakonom nisu uređena, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju
poreski postupak i poreska administracija.
Kaznene odredbe
Član 5
Novčanom kaznom od 500.000
do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj isplatilac prihoda koji nije izvršio
umanjivanje neto prihoda zaposlenih u javnom sektoru u skladu sa ovim zakonom,
odnosno nije uplatio razliku za uplatu neto prihoda (član 4. stav 1).
Za prekršaj iz stava 1. ovog
člana kazniće se i odgovorno lice isplatioca prihoda novčanom kaznom od 50.000
do 150.000 dinara.
Novčanom kaznom od 50.000 do
150.000 dinara kazniće se fizičko lice koje ne izvrši plaćanje razlike za
uplatu neto prihoda (član 4. stav 4).
Završne odredbe
Član 6
Ministar nadležan za poslove
finansija bliže uređuje način umanjivanja neto prihoda zaposlenog u javnom
sektoru.
Propis iz stava 1. ovog
člana doneće se u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 7
Ovaj zakon stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike
Srbije", a primenjivaće se na sve isplate koje će se izvršiti od 1.
januara 2014. godine.