PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE
SRBIJE I GRUZIJE O IZBEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA U ODNOSU NA POREZE NA
DOHODAK I NA IMOVINU
Usvojen na 29. sednici Vlade Republike Srbije, 02.11.2012. godine
Član 1.
Potvrđuje se Ugovor između Republike Srbije i Gruzije o izbegavanju dvostrukog
oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, potpisan 4. aprila
2012. godine u Beogradu, u originalu na srpskom, gruzijskom i engleskom jeziku.
Član 2.
Tekst Ugovora u originalu na srpskom jeziku glasi:
U G O V O R
IZMEĐU
REPUBLIKE SRBIJE
I
GRUZIJE
O IZBEGAVANjU DVOSTRUKOG OPOREZIVANjA U ODNOSU NA POREZE NA DOHODAK I NA
IMOVINU
REPUBLIKA SRBIJA
I
GRUZIJA
u želji da zaključe Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na
poreze na dohodak i na imovinu,
sporazumele su se o sledećem:
Član 1.
LICA NA KOJA SE PRIMENjUJE UGOVOR
Ovaj ugovor primenjuje se na lica koja su rezidenti jedne ili obe države
ugovornice.
Član 2.
POREZI NA KOJE SE PRIMENjUJE UGOVOR
1. Ovaj ugovor primenjuje se na poreze na dohodak i na imovinu koje zavodi
država ugovornica ili njene političke jedinice ili jedinice lokalne samouprave,
nezavisno od načina naplate.
2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi koji se zavode na
ukupan dohodak, na ukupnu imovinu ili na delove dohotka ili imovine,
uključujući poreze na dobitak od otuđenja pokretnih stvari ili nepokretnosti,
poreze na ukupne iznose zarada koje isplaćuju preduzeća, kao i poreze na
prirast imovine.
3. Porezi na koje se primenjuje ovaj ugovor su:
u Srbiji:
1) porez na dobit pravnih lica;
2) porez na dohodak građana;
3) porez na imovinu.
(u daljem tekstu: „srpski porez”);
u Gruziji :
1) porez na dobit;
2) porez na dohodak;
3) porez na imovinu.
(u daljem tekstu: „gruzijski porez”).
4. Ugovor se primenjuje i na iste ili bitno slične poreze koji se posle datuma
potpisivanja ovog ugovora zavedu pored ili umesto postojećih poreza. Nadležni
organi država ugovornica obaveštavaju jedni druge o značajnim promenama
izvršenim u njihovim poreskim zakonima.
Član 3.
OPŠTE DEFINICIJE
1. Za potrebe ovog ugovora, osim ako kontekst ne zahteva drukčije:
1) izrazi „država ugovornica” i „druga država ugovornica” označavaju Srbiju ili
Gruziju, zavisno od smisla;
2) izraz „Srbija” označava Republiku Srbiju, a upotrebljen u geografskom smislu
označava teritoriju Republike Srbije;
3) izraz „Gruzija” označava teritoriju definisanu gruzijskim zakonodavstvom,
uključujući kopnenu teritoriju, njeno podzemlje i vazdušni prostor nad njom,
unutrašnje vode i teritorijalno more, morsko dno, njegovo podzemlje i vazdušni
prostor nad njima, u odnosu na koje Gruzija vrši suverenitet, kao i spoljni
pojas, isključivu privrednu zonu i epikontinentalni pojas koji se graniče sa
njenim teritorijalnim morem, u odnosu na koje Gruzija može da vrši suverena
prava i/ili jurisdikciju u skladu sa međunarodnim pravom;
4) izraz „državljanin”, u odnosu na državu ugovornicu, označava:
- fizičko lice koje ima državljanstvo države ugovornice;
- pravno lice, partnerstvo ili udruženje koje takav status ima
na osnovu zakonodavstva važećeg u državi ugovornici.
5) izraz „lice” obuhvata fizičko lice, kompaniju i svako drugo društvo lica;
6) izraz „kompanija” označava pravno lice ili bilo koji entitet koji se smatra
pravnim licem za poreske svrhe;
7) izrazi „preduzeće države ugovornice” i „preduzeće druge države ugovornice”
označavaju preduzeće kojim upravlja rezident države ugovornice, odnosno
preduzeće kojim upravlja rezident druge države ugovornice;
8) izraz „međunarodni saobraćaj” označava saobraćaj brodom ili vazduhoplovom
koji obavlja preduzeće čije se sedište stvarne uprave nalazi u državi
ugovornici, osim ako se saobraćaj obavlja brodom ili vazduhoplovom isključivo
između mesta u drugoj državi ugovornici;
9) izraz „nadležan organ” označava:
- u Srbiji, Ministarstvo finansija ili njegovog ovlašćenog predstavnika;
u Gruziji, Ministarstvo finansija ili njegovog ovlašćenog predstavnika
2. Kada država ugovornica primenjuje Ugovor, svaki izraz koji u njemu nije
definisan ima značenje, osim ako kontekst ne zahteva drukčije, prema zakonu te
države za potrebe poreza na koje se Ugovor primenjuje i značenje prema važećim
poreskim zakonima koje primenjuje ta država ima prednost u odnosu na značenje
koje tom izrazu daju drugi zakoni te države.
Član 4.
REZIDENT
1. Izraz „rezident države ugovornice”, za potrebe ovog ugovora, označava lice
koje, prema zakonima te države, podleže oporezivanju u toj državi po osnovu
svog prebivališta, boravišta, sedišta uprave ili drugog merila slične prirode,
i uključuje tu državu, njenu političku jedinicu ili jedinicu lokalne
samouprave. Ovaj izraz ne obuhvata lice koje u toj državi podleže oporezivanju
samo za dohodak iz izvora u toj državi ili samo za imovinu koja se u njoj
nalazi.
2. Ako je, prema odredbama stava 1. ovog člana, fizičko lice rezident obe
države ugovornice, njegov se status određuje na sledeći način:
1) smatra se da je rezident samo države u kojoj ima stalno mesto stanovanja;
ako ima stalno mesto stanovanja u obe države, smatra se da je rezident samo
države sa kojom su njegove lične i ekonomske veze tešnje (središte životnih
interesa);
2) ako ne može da se odredi u kojoj državi ima središte životnih interesa ili
ako ni u jednoj državi nema stalno mesto stanovanja, smatra se da je rezident
samo države u kojoj ima uobičajeno mesto stanovanja;
3) ako ima uobičajeno mesto stanovanja u obe države ili ga nema ni u jednoj od
njih, smatra se da je rezident samo države čiji je državljanin;
4) ako je državljanin obe države ili nijedne od njih, nadležni organi država
ugovornica rešiće pitanje zajedničkim dogovorom.
3. Ako je, prema odredbama stava 1. ovog člana lice, osim fizičkog, rezident
obe države ugovornice, smatra se da je rezident samo države u kojoj se nalazi
njegovo sedište stvarne uprave.
Član 5.
STALNA POSLOVNA JEDINICA
1. Izraz „stalna poslovna jedinica”, za potrebe ovog ugovora, označava stalno
mesto preko koga preduzeće potpuno ili delimično obavlja poslovanje.
2. Pod izrazom „stalna poslovna jedinica” podrazumeva se naročito:
1) sedište uprave;
2) ogranak;
3) poslovnica;
4) fabrika;
5) radionica, i
6) rudnik, izvor nafte ili gasa, kamenolom ili drugo mesto iskorišćavanja
prirodnih bogatstava.
3. Gradilište ili građevinski ili montažni radovi čine stalnu poslovnu jedinicu
samo ako traju duže od devet meseci.
4. Izuzetno od prethodnih odredaba ovog člana, pod izrazom „stalna poslovna
jedinica” ne podrazumeva se:
1) korišćenje objekata i opreme isključivo u svrhe uskladištenja, izlaganja ili
isporuke dobara ili robe koja pripada preduzeću;
2) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada preduzeću isključivo u svrhu
uskladištenja, izlaganja ili isporuke;
3) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada preduzeću isključivo sa
svrhom da je drugo preduzeće preradi;
4) održavanje stalnog mesta poslovanja isključivo u svrhu kupovine dobara ili
robe ili pribavljanja obaveštenja za preduzeće;
5) održavanje stalnog mesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja, za
preduzeće, svake druge delatnosti koja ima pripremni ili pomoćni karakter;
6) održavanje stalnog mesta poslovanja isključivo u svrhu delatnosti
navedenih u tač. 1) do 5) ovog stava u bilo kojoj kombinaciji, pod uslovom da
je ukupna delatnost stalnog mesta poslovanja koja nastaje iz ove kombinacije
pripremnog ili pomoćnog karaktera.
5. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, kada lice osim zastupnika sa
samostalnim statusom na koga se primenjuje stav 6. ovog člana radi u ime
preduzeća i ima i uobičajeno koristi u državi ugovornici ovlašćenje da
zaključuje ugovore u ime preduzeća, smatra se da to preduzeće ima stalnu
poslovnu jedinicu u toj državi u odnosu na delatnosti koje to lice obavlja za
preduzeće, osim ako su delatnosti tog lica ograničene na delatnosti navedene u
stavu 4. ovog člana koje, ako bi se obavljale preko stalnog mesta poslovanja,
ne bi ovo stalno mesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema
odredbama tog stava.
6. Ne smatra se da preduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici
samo zato što u toj državi obavlja svoje poslove preko posrednika, generalnog
komisionog zastupnika ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom ako ta
lica deluju u okviru svoje redovne poslovne delatnosti.
7. Činjenica da kompanija koja je rezident države ugovornice kontroliše ili je
pod kontrolom kompanije koja je rezident druge države ugovornice ili koja
obavlja poslovanje u toj drugoj državi (preko stalne poslovne jedinice ili na
drugi način), sama po sebi nije dovoljna da se jedna kompanija smatra stalnom
poslovnom jedinicom druge kompanije.
Član 6.
DOHODAK OD NEPOKRETNOSTI
1. Dohodak koji rezident države ugovornice ostvari od nepokretnosti
(uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) koja se nalazi u drugoj
državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Izraz „nepokretnost” ima značenje prema zakonu države ugovornice u kojoj se
odnosna nepokretnost nalazi. Ovaj izraz u svakom slučaju obuhvata pripatke
nepokretnosti, stočni fond i opremu koja se koristi u poljoprivredi i
šumarstvu, prava na koja se primenjuju odredbe opšteg zakona o zemljišnoj
svojini, plodouživanje nepokretnosti i prava na promenljiva ili stalna plaćanja
kao naknade za iskorišćavanje ili za pravo na iskorišćavanje mineralnih
nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava; brodovi i vazduhoplovi ne smatraju
se nepokretnostima.
3. Odredbe stava 1. ovog člana primenjuju se na dohodak koji se ostvari
neposrednim korišćenjem, iznajmljivanjem ili drugim načinom korišćenja
nepokretnosti.
4. Odredbe st. 1. i 3. ovog člana primenjuju se i na dohodak od nepokretnosti
preduzeća i na dohodak od nepokretnosti koja se koristi za obavljanje
samostalnih ličnih delatnosti.
Član 7.
DOBIT OD POSLOVANjA
1. Dobit preduzeća države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako
preduzeće obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne
jedinice koja se u njoj nalazi. Ako preduzeće obavlja poslovanje u drugoj
državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice, dobit preduzeća može se
oporezivati u toj drugoj državi, ali samo do iznosa koji se pripisuje toj
stalnoj poslovnoj jedinici.
2. Zavisno od odredbe stava 3. ovog člana, kada preduzeće države ugovornice
obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice
koja se u njoj nalazi, u svakoj državi ugovornici se toj stalnoj poslovnoj
jedinici pripisuje dobit koju bi mogla da ostvari da je bila odvojeno i posebno
preduzeće koje se bavi istim ili sličnim delatnostima, pod istim ili sličnim
uslovima i da je poslovala potpuno samostalno sa preduzećem čija je stalna
poslovna jedinica.
3. Pri određivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici priznaju se
troškovi koji su učinjeni za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući
troškove upravljanja i opšte administrativne troškove, bilo u državi u kojoj se
nalazi stalna poslovna jedinica ili na drugom mestu.
4. Ako je uobičajeno da se u državi ugovornici dobit koja se pripisuje stalnoj
poslovnoj jedinici određuje na osnovu raspodele ukupne dobiti preduzeća na
njegove posebne delove, rešenje iz stava 2. ovog člana ne sprečava tu državu
ugovornicu da takvom uobičajenom raspodelom odredi dobit koja se oporezuje;
usvojeni metod raspodele treba da bude takav da rezultat bude u skladu s
načelima koja su sadržana u ovom članu.
5. Stalnoj poslovnoj jedinici ne pripisuje se dobit ako ta stalna poslovna
jedinica samo kupuje dobra ili robu za preduzeće.
6. Za potrebe prethodnih stavova, dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj
jedinici određuje se istom metodom iz godine u godinu, osim ako postoji
opravdan i dovoljan razlog da se postupi drukčije.
7. Kada dobit obuhvata delove dohotka koji su regulisani posebnim članovima
ovog ugovora, odredbe ovog člana ne utiču na odredbe tih članova.
Član 8.
MEĐUNARODNI SAOBRAĆAJ
1. Dobit od obavljanja međunarodnog saobraćaja brodom ili vazduhoplovom
oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sedište stvarne uprave
preduzeća.
2. Ako se sedište stvarne uprave preduzeća koje se bavi brodskim saobraćajem
nalazi na brodu, smatra se da se nalazi u državi ugovornici u kojoj se nalazi
matična luka broda ili, ako nema matične luke, u državi ugovornici čiji je
rezident korisnik broda.
3. Odredbe stava 1. ovog člana primenjuju se i na dobit od učešća u pulu,
zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj poslovnoj agenciji.
Član 9.
POVEZANA PREDUZEĆA
1. Ako
1) preduzeće države ugovornice učestvuje neposredno ili posredno u upravljanju,
kontroli ili imovini preduzeća druge države ugovornice, ili
2) ista lica učestvuju neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili
imovini preduzeća države ugovornice i preduzeća druge države ugovornice
i ako su i u jednom i u drugom slučaju, između ta dva preduzeća, u njihovim
trgovinskim ili finansijskim odnosima, dogovoreni ili nametnuti uslovi koji se
razlikuju od uslova koji bi bili dogovoreni između nezavisnih preduzeća, dobit
koju bi, da nema tih uslova, ostvarilo jedno od preduzeća, ali je zbog tih
uslova nije ostvarilo, može se uključiti u dobit tog preduzeća i shodno tome
oporezovati.
2. Ako država ugovornica uključuje u dobit preduzeća te države dobit za koju je
preduzeće druge države ugovornice oporezovano u toj drugoj državi, i shodno
tome je oporezuje, i ako je tako uključena dobit ona dobit koju bi preduzeće
prvopomenute države ostvarilo da su uslovi dogovoreni između ta dva preduzeća
bili oni uslovi koje bi dogovorila nezavisna preduzeća, ta druga država vrši
odgovarajuću korekciju iznosa poreza koji je u njoj utvrđen na tu dobit.
Prilikom vršenja te korekcije, vodiće se računa o ostalim odredbama ovog
ugovora i, ako je to potrebno, nadležni organi država ugovornica međusobno će
se konsultovati.
Član 10.
DIVIDENDE
1. Dividende koje isplaćuje kompanija rezident države ugovornice rezidentu
druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Dividende se mogu oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident
kompanija koja isplaćuje dividende, u skladu sa zakonima te države, ali ako je
stvarni vlasnik dividendi rezident druge države ugovornice, razrezan porez ne
može biti veći od:
1) 5 odsto bruto iznosa dividendi ako je stvarni vlasnik kompanija (izuzimajući
partnerstvo) koja neposredno ima najmanje 25 odsto kapitala kompanije koja
isplaćuje dividende;
2) 10 odsto bruto iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.
Nadležni organi država ugovornica dogovaraju se o načinu primene ovih ograničenja.
Ovaj stav ne utiče na oporezivanje dobiti kompanije iz koje se dividende
isplaćuju.
3. Izraz „dividende”, u ovom članu, označava dohodak od akcija ili drugih prava
učešća u dobiti koja nisu potraživanja duga, kao i dohodak od drugih prava kompanije
koji je poreski izjednačen sa dohotkom od akcija u zakonima države čiji je
rezident kompanija koja vrši raspodelu.
4. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se ako stvarni vlasnik
dividendi, rezident države ugovornice, obavlja poslovanje u drugoj državi
ugovornici čiji je rezident kompanija koja isplaćuje dividende preko stalne
poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ili obavlja u toj drugoj državi
samostalne lične delatnosti iz stalne baze koja se nalazi u toj državi, a
akcije na osnovu kojih se dividende isplaćuju stvarno pripadaju stalnoj
poslovnoj jedinici ili stalnoj bazi. U tom slučaju primenjuju se, prema
potrebi, odredbe člana 7. ili člana 14. ovog ugovora.
5. Ako kompanija koja je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak
iz druge države ugovornice, ta druga država ne može da zavede porez na
dividende koje isplaćuje kompanija, osim ako su te dividende isplaćene
rezidentu te druge države ili ako akcije na osnovu kojih se dividende isplaćuju
stvarno pripadaju stalnoj poslovnoj jedinici ili stalnoj bazi koja se nalazi u
toj drugoj državi, niti da neraspodeljenu dobit kompanije oporezuje porezom na
neraspodeljenu dobit kompanije, čak i ako se isplaćene dividende ili
neraspodeljena dobit u potpunosti ili delimično sastoje od dobiti ili dohotka
koji su nastali u toj drugoj državi.
Član 11.
KAMATA
1. Kamata koja nastaje u državi ugovornici a isplaćuje se rezidentu druge
države ugovornice, može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Kamata se može oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaje, u skladu
sa zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik kamate rezident druge države
ugovornice, razrezan porez ne može biti veći od 10 odsto bruto iznosa kamate.
Nadležni organi država ugovornica dogovaraju se o načinu primene ovog
ograničenja.
3. Izuzetno od odredaba stava 2. ovog člana, kamata koja nastaje u državi
ugovornici a isplaćuje se rezidentu druge države ugovornice oporezuje se samo u
toj drugoj državi ako je primalac stvarni vlasnik kamate i ako kamatu ostvari:
1) vlada druge države ugovornice ili njene političke jedinice ili jedinice
lokalne samouprave;
2) centralna ili narodna banka druge države ugovornice;
3) finansijska institucija koju u potpunosti ili skoro u potpunosti poseduje
vlada druge države ugovornice ili njene političke jedinice ili jedinice lokalne
samouprave.
4. Izraz „kamata”, u ovom članu, označava dohodak od potraživanja duga svake
vrste, nezavisno od toga da li su obezbeđena zalogom i da li se na osnovu njih
stiče pravo na učešće u dobiti dužnika, a naročito dohodak od državnih hartija
od vrednosti i dohodak od obveznica ili zapisa, uključujući premije i nagrade
na takve hartije od vrednosti, obveznice ili zapise. Kaznena kamata ne smatra
se kamatom za svrhe ovog člana.
5. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se ako stvarni vlasnik kamate,
rezident države ugovornice, obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici u
kojoj kamata nastaje, preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj
državi ili ako obavlja u toj drugoj državi samostalne lične delatnosti iz
stalne baze koja se nalazi u toj državi, a potraživanje duga na koje se plaća
kamata je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom.
U tom slučaju se primenjuju, prema potrebi, odredbe člana 7. ili člana 14. ovog
ugovora.
6. Smatra se da kamata nastaje u državi ugovornici kada je isplatilac kamate
rezident te države. Kada lice koje plaća kamatu, bez obzira na to da li je
rezident države ugovornice, ima u toj državi ugovornici stalnu poslovnu
jedinicu ili stalnu bazu u vezi sa kojom je povezan dug na koji se plaća
kamata, a tu kamatu snosi ta stalna poslovna jedinica ili stalna baza, smatra
se da kamata nastaje u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili
stalna baza.
7. Ako iznos kamate, zbog posebnog odnosa između platioca kamate i stvarnog
vlasnika ili između njih i trećeg lica, imajući u vidu potraživanje duga za
koje se ona plaća, prelazi iznos koji bi bio ugovoren između platioca kamate i
stvarnog vlasnika, odredbe ovog člana primenjuju se samo na iznos koji bi bio
ugovoren da takvog odnosa nema. U tom slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje
se saglasno zakonima svake države ugovornice, imajući u vidu ostale odredbe
ovog ugovora.
Član 12.
AUTORSKE NAKNADE
1. Autorske naknade koje nastaju u državi ugovornici a isplaćuju se rezidentu
druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Autorske naknade mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaju,
u skladu sa zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik autorskih naknada
rezident druge države ugovornice, razrezan porez ne može biti veći od 10 odsto
bruto iznosa autorskih naknada. Nadležni organi država ugovornica dogovaraju se
o načinu primene ovog ograničenja.
3. Izraz „autorske naknade”, u ovom članu, označava plaćanja bilo koje vrste
koja su primljena kao naknada za korišćenje ili za pravo korišćenja autorskog
prava na književno, umetničko ili naučno delo, uključujući bioskopske filmove
ili filmove ili trake za televiziju ili radio, kao i za korišćenje ili za pravo
korišćenja patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule
ili postupka ili za korišćenje ili za pravo korišćenja industrijske,
komercijalne ili naučne opreme ili za obaveštenja koja se odnose na
industrijska, komercijalna ili naučna iskustva.
4. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se ako stvarni vlasnik
autorskih naknada, rezident države ugovornice, obavlja poslovanje u drugoj
državi ugovornici u kojoj autorske naknade nastaju, preko stalne poslovne
jedinice koja se nalazi u toj drugoj državi ugovornici ili u toj drugoj državi
obavlja samostalne lične delatnosti iz stalne baze koja se nalazi u toj drugoj
državi, a pravo ili imovina na osnovu kojih se autorske naknade plaćaju stvarno
pripadaju toj stalnoj poslovnoj jedinici ili stalnoj bazi. U tom slučaju
primenjuju se, prema potrebi, odredbe člana 7. ili člana 14. ovog ugovora.
5. Smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici kada je isplatilac
rezident te države. Kada lice koje plaća autorske naknade, bez obzira na to da
li je rezident države ugovornice, ima u državi ugovornici stalnu poslovnu
jedinicu ili stalnu bazu u vezi sa kojom je nastala obaveza plaćanja autorskih
naknada, a te autorske naknade padaju na teret te stalne poslovne jedinice ili
stalne baze, smatra se da autorske naknade nastaju u državi u kojoj se nalazi
stalna poslovna jedinica ili stalna baza.
6. Ako iznos autorskih naknada, zbog posebnog odnosa između platioca i stvarnog
vlasnika ili između njih i trećeg lica, imajući u vidu korišćenje, pravo ili
informaciju za koje se one plaćaju, prelazi iznos koji bi bio ugovoren između
platioca i stvarnog vlasnika da takvog odnosa nema, odredbe ovog člana
primenjuju se samo na iznos koji bi tada bio ugovoren. U tom slučaju višak
plaćenog iznosa oporezuje se saglasno zakonima svake države ugovornice, imajući
u vidu ostale odredbe ovog ugovora.
Član 13.
KAPITALNI DOBITAK
1. Dobitak koji ostvari rezident države ugovornice od otuđenja nepokretnosti
navedene u članu 6. ovog ugovora, a koja se nalazi u drugoj državi ugovornici,
može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Dobitak od otuđenja pokretnih stvari koje čine deo poslovne imovine stalne
poslovne jedinice koju preduzeće države ugovornice ima u drugoj državi
ugovornici ili od pokretnih stvari koje pripadaju stalnoj bazi koju koristi
rezident države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje samostalnih
ličnih delatnosti, uključujući i prihode od otuđenja te stalne poslovne
jedinice (same ili zajedno s celim preduzećem) ili stalne baze, može se oporezivati
u toj drugoj državi.
3. Dobitak od otuđenja brodova ili vazduhoplova koji se koriste u međunarodnom
saobraćaju ili od pokretnih stvari koje služe za korišćenje tih brodova ili
vazduhoplova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sedište
stvarne uprave preduzeća.
4. Dobitak koji ostvari rezident države ugovornice od otuđenja akcija ili
uporedivih interesa koji više od 50 odsto svoje vrednosti ostvaruju neposredno
ili posredno od nepokretnosti koja se nalazi u drugoj državi ugovornici može
oporezivati u toj drugoj državi.
5. Dobitak od otuđenja imovine, osim imovine navedene u st. 1, 2, 3. i 4. ovog
člana, oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident lice koje je
otuđilo imovinu.
Član 14.
SAMOSTALNE LIČNE DELATNOSTI
1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih delatnosti
ili od drugih samostalnih delatnosti oporezuje se samo u toj državi, osim:
1) ako za obavljanje svojih delatnosti ima stalnu bazu koju redovno koristi u
drugoj državi ugovornici; u tom slučaju, samo deo dohotka koji se pripisuje toj
stalnoj bazi oporezuje se u toj drugoj državi ugovornici; ili
2) ako boravi u drugoj državi ugovornici u periodu ili u periodima koji ukupno
traju 183 dana ili duže u periodu od dvanaest meseci koji počinje ili se
završava u odnosnoj poreskoj godini; u tom slučaju, samo deo dohotka koji se
ostvaruje od delatnosti koje se obavljaju u toj drugoj državi ugovornici
oporezuje se u toj drugoj državi.
2. Izraz „profesionalne delatnosti” posebno obuhvata samostalne naučne,
književne, umetničke, obrazovne ili nastavne delatnosti, kao i samostalne
delatnosti lekara, advokata, inženjera, arhitekata, stomatologa i računovođa.
Član 15.
RADNI ODNOS
1. Zavisno od odredaba čl. 16, 18, 19, 20. i 21. ovog ugovora, zarade, naknade
i druga slična primanja koja rezident države ugovornice ostvari iz radnog
odnosa oporezuju se samo u toj državi, osim ako se rad obavlja u drugoj državi
ugovornici. Ako se rad obavlja u drugoj državi ugovornici, takva primanja koja
se u njoj ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, primanja koja rezident države
ugovornice ostvari iz radnog odnosa u drugoj državi ugovornici oporezuju se
samo u prvopomenutoj državi:
1) ako primalac boravi u drugoj državi u periodu ili periodima koji ukupno ne
prelaze 183 dana u periodu od dvanaest meseci koji počinje ili se završava u
odnosnoj poreskoj godini, i
2) ako se primanja isplaćuju od strane ili u ime poslodavca koji nije rezident
druge države, i
3) ako primanja ne padaju na teret stalne poslovne jedinice ili stalne baze
koju poslodavac ima u drugoj državi.
3. Izuzetno od prethodnih odredaba ovog člana, primanja ostvarena iz radnog
odnosa obavljenog na brodu ili vazduhoplovu koji preduzeće države ugovornice
koristi u međunarodnom saobraćaju, mogu se oporezivati u toj državi ugovornici.
Član 16.
PRIMANjA DIREKTORA
Primanja direktora i druga slična primanja koja ostvari rezident države
ugovornice, u svojstvu člana odbora direktora ili drugog sličnog organa
kompanije koja je rezident druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj
drugoj državi.
Član 17.
UMETNICI I SPORTISTI
1. Izuzetno od odredaba člana 14. i člana 15. ovog ugovora, dohodak koji
ostvari rezident države ugovornice kao izvođač od ličnog obavljanja delatnosti
pozorišnog, filmskog, radio ili televizijskog umetnika, muzičara ili sportiste
u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Ako dohodak od lično obavljenih delatnosti izvođača ili sportiste ne pripada
lično izvođaču ili sportisti nego drugom licu, taj dohodak se, izuzetno od
odredaba čl. 7, 14. i 15. ovog ugovora, može oporezivati u državi ugovornici u
kojoj su obavljene delatnosti izvođača ili sportiste.
3. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, dohodak koji ostvari rezident
države ugovornice od lično obavljenih delatnosti izvođača ili sportiste
oporezuje se samo u toj državi ako su te delatnosti obavljene u drugoj državi
ugovornici u okviru programa kulturne ili sportske razmene koji su odobrile obe
države ugovornice.
Član 18.
PENZIJE
Zavisno od odredaba stava 2. člana 19. ovog ugovora, penzije i druga slična
primanja koja se isplaćuju rezidentu države ugovornice po osnovu ranijeg radnog
odnosa oporezuju se samo u toj državi.
Član 19.
DRŽAVNA SLUŽBA
1. 1) Zarade, naknade i druga slična primanja koje plaća država ugovornica ili
njena
politička jedinica ili jedinica lokalne samouprave fizičkom licu, za usluge
učinjene toj državi ili toj političkoj jedinici ili jedinici lokalne
samouprave, oporezuju se samo u toj državi.
2) Zarade, naknade i druga slična primanja oporezuju se samo u drugoj državi
ugovornici ako su usluge učinjene u toj državi, a fizičko lice je rezident te
države koje je:
državljanin te države; ili
koje nije postalo rezident te države samo zbog vršenja usluga.
2. 1) Nezavisno od odredaba stava 1. penzije i druga slična primanja koje
fizičkom licu
plaća država ugovornica ili njena politička jedinica ili jedinica lokalne
samouprave neposredno ili iz fondova, za usluge učinjene toj državi ili njenoj
političkoj jedinici ili jedinici lokalne samouprave oporezuju se samo u toj
državi.
2) Penzije i druga slična primanja oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici
ako je fizičko lice rezident i državljanin te države.
3. Odredbe čl. 15, 16, 17. i 18. ovog ugovora primenjuju se na zarade, naknade,
penzije i druga slična primanja za usluge učinjene u vezi sa privrednom
delatnošću države ugovornice ili njene političke jedinice ili jedinice lokalne
samouprave.
Član 20.
STUDENTI
Student ili lice na stručnoj obuci koje je neposredno pre odlaska u državu
ugovornicu bilo rezident ili je rezident druge države ugovornice, a boravi u
prvopomenutoj državi isključivo radi obrazovanja ili obučavanja, ne oporezuje
se u toj državi za primanja koja dobija za izdržavanje, obrazovanje ili
obučavanje, pod uslovom da su ta primanja iz izvora van te države.
Član 21.
PROFESORI I ISTRAŽIVAČI
1. Fizičko lice koje boravi u državi ugovornici radi predavanja ili
istraživanja na univerzitetu, višoj školi, školi ili drugoj priznatoj
obrazovnoj instituciji u toj državi i koje je rezident ili je neposredno pre
tog boravka bilo rezident druge države ugovornice, izuzima se od oporezivanja u
prvopomenutoj državi ugovornici za primanja za predavanja ili istraživanja u
periodu koji nije duži od dve godine od dana njegovog prvog boravka u tom
cilju, pod uslovom da su ta primanja iz izvora van te države.
2. Odredbe stava 1. ovog člana ne primenjuju se na primanja od istraživanja,
ako to istraživanje nije u javnom interesu, već prvenstveno u ličnom interesu
određenog lica ili više lica.
Član 22.
OSTALI DOHODAK
1. Delovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira na to gde nastaju,
koji nisu regulisani u prethodnim članovima ovog ugovora oporezuju se samo u
toj državi.
2. Odredbe stava 1. ovog člana ne primenjuju se na dohodak, osim na dohodak od
nepokretnosti definisane u stavu 2. člana 6. ovog ugovora, ako primalac tog
dohotka rezident države ugovornice obavlja poslovanje u drugoj državi
ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili ako u toj
drugoj državi obavlja samostalne lične delatnosti iz stalne baze koja se u njoj
nalazi, a pravo ili imovina na osnovu kojih se dohodak plaća stvarno su
povezani sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom. U tom slučaju se,
prema potrebi, primenjuju odredbe člana 7. ili člana 14. ovog ugovora.
Član 23.
IMOVINA
1. Imovina koja se sastoji od nepokretnosti navedene u članu 6. ovog ugovora
koju poseduje rezident države ugovornice i koja se nalazi u drugoj državi
ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Imovina koja se sastoji od pokretnih stvari koje predstavljaju deo poslovne
imovine stalne poslovne jedinice koju preduzeće države ugovornice ima u drugoj
državi ugovornici ili od pokretnih stvari koje pripadaju stalnoj bazi koja
služi rezidentu države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje
samostalnih ličnih delatnosti, može se oporezivati u toj drugoj državi.
3. Imovina koja se sastoji od brodova i vazduhoplova koji se koriste u
međunarodnom saobraćaju i pokretnih stvari koje služe za korišćenje tih brodova
i vazduhoplova, oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sedište
stvarne uprave preduzeća.
4. Sva ostala imovina rezidenta države ugovornice oporezuje se samo u toj
državi.
Član 24.
OTKLANjANjE DVOSTRUKOG OPOREZIVANjA
1. U Srbiji se dvostruko oporezivanje otklanja na sledeći način:
1) Ako rezident Srbije ostvaruje dohodak ili poseduje imovinu koji se, u skladu
s odredbama ovog ugovora, mogu oporezivati u Gruziji, Srbija odobrava:
kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta, iznos jednak porezu na dohodak
koji je
plaćen u Gruziji;
kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta, iznos jednak porezu na imovinu
koji je
plaćen u Gruziji.
Taj odbitak i u jednom i u drugom slučaju ne može biti veći od dela poreza na
dohodak ili poreza na imovinu, kako je obračunat pre izvršenog odbijanja, koji
odgovara, zavisno od slučaja, dohotku ili imovini koji se mogu oporezivati u
Gruziji.
2) Ako su, u skladu s nekom odredbom Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina
koju poseduje rezident Srbije izuzeti od oporezivanja u Srbiji, Srbija može,
pri obračunavanju poreza na ostali dohodak ili imovinu tog rezidenta, da uzme u
obzir izuzeti dohodak ili imovinu.
2. U Gruziji se dvostruko oporezivanje otklanja na sledeći način:
1) Ako rezident Gruzije ostvaruje dohodak ili poseduje imovinu koji se, u
skladu s odredbama ovog ugovora, mogu oporezivati u Srbiji, Gruzija odobrava:
kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta, iznos jednak porezu na dohodak
koji je
plaćen u Srbiji;
kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta, iznos jednak porezu na imovinu
koji je
plaćen u Srbiji.
Taj odbitak i u jednom i u drugom slučaju ne može biti veći od iznosa poreza
koji bi, u skladu sa važećim propisima i stopama, mogao biti razrezan na taj
dohodak i imovinu.
2) Ako su, u skladu s nekom odredbom Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina
koju poseduje rezident Gruzije izuzeti od oporezivanja u Gruziji, Gruzija može,
pri obračunavanju poreza na ostali dohodak ili imovinu tog rezidenta, da uzme u
obzir izuzeti dohodak ili imovinu.
Član 25.
JEDNAK TRETMAN
1. Državljani države ugovornice ne podležu u drugoj državi ugovornici
oporezivanju ili zahtevu u vezi s oporezivanjem koje je drukčije ili teže od
oporezivanja i zahteva u vezi s oporezivanjem, posebno u odnosu na
rezidentnost, kojima državljani te druge države u istim uslovima, podležu ili
mogu podleći. Ova odredba se, nezavisno od odredaba člana 1. ovo ugovora,
primenjuje i na lica koja nisu rezidenti jedne ili obe države ugovornice.
2. Lica bez državljanstva koja su rezidenti države ugovornice ne podležu u bilo
kojoj državi ugovornici oporezivanju ili zahtevu u vezi s oporezivanjem koje je
drukčije ili teže od oporezivanja i zahteva u vezi s oporezivanjem kojima
državljani te države u istim uslovima, posebno u odnosu na rezidentnost,
podležu ili mogu podleći.
3. Oporezivanje stalne poslovne jedinice koju preduzeće države ugovornice ima u
drugoj državi ugovornici ne može biti nepovoljnije u toj drugoj državi od
oporezivanja preduzeća te druge države koja obavljaju iste delatnosti. Ova
odredba ne može se tumačiti tako da obavezuje državu ugovornicu da rezidentima
druge države ugovornice odobrava lična oslobađanja, olakšice i umanjenja za
svrhe oporezivanja zbog ličnog statusa ili porodičnih obaveza koje odobrava
svojim rezidentima.
4. Kamata, autorske naknade i druge isplate koje preduzeće države ugovornice
plaća rezidentu druge države ugovornice, pri utvrđivanju oporezive dobiti tog
preduzeća, odbijaju se pod istim uslovima kao da su plaćene rezidentu
prvopomenute države, osim kada se primenjuju odredbe člana 9. stav 1, člana 11.
stav 7. ili člana 12. stav 6. ovog ugovora. Takođe, dugovi preduzeća države
ugovornice rezidentu druge države ugovornice, pri utvrđivanju oporezive imovine
tog preduzeća, odbijaju se pod istim uslovima kao da su bili ugovoreni s
rezidentom prvopomenute države.
5. Preduzeća države ugovornice čiju imovinu potpuno ili delimično poseduju ili
kontrolišu, posredno ili neposredno, jedan ili više rezidenata druge države
ugovornice, u prvopomenutoj državi ugovornici ne podležu oporezivanju ili
obavezi u vezi s oporezivanjem, koje je drukčije ili teže od oporezivanja i
obaveza u vezi s oporezivanjem kome druga slična preduzeća prvopomenute države
podležu ili mogu podleći.
6. Odredbe ovog člana primenjuju se na poreze navedene u članu 2. ovog ugovora.
Član 26.
POSTUPAK ZAJEDNIČKOG DOGOVARANjA
1. Ako lice smatra da mere jedne ili obe države ugovornice dovode ili će dovesti
do toga da ne bude oporezovano u skladu s odredbama ovog ugovora, ono može, bez
obzira na pravna sredstva predviđena unutrašnjim zakonom tih država, da izloži
svoj slučaj nadležnom organu države ugovornice čiji je rezident ili, ako njegov
slučaj potpada pod stav 1. člana 25. ovog ugovora one države ugovornice čiji je
državljanin. Slučaj mora biti izložen u roku od tri godine od dana prvog
obaveštenja o meri koja dovodi do oporezivanja koje nije u skladu s odredbama
ovog ugovora.
2. Ako nadležni organ smatra da je prigovor opravdan i ako nije u mogućnosti da
sam dođe do zadovoljavajućeg rešenja, nastojaće da slučaj reši zajedničkim
dogovorom s nadležnim organom druge države ugovornice radi izbegavanja
oporezivanja koje nije u skladu s ovim ugovorom. Postignuti dogovor primenjuje
se bez obzira na vremenska ograničenja u unutrašnjem zakonu država ugovornica.
3. Nadležni organi država ugovornica nastoje da zajedničkim dogovorom otklone
teškoće ili nejasnoće koje nastaju pri tumačenju ili primeni ovog ugovora. Oni
se mogu i zajednički savetovati radi otklanjanja dvostrukog oporezivanja u
slučajevima koji nisu predviđeni ovim ugovorom.
4. Nadležni organi država ugovornica mogu neposredno međusobno opštiti,
uključujući opštenje preko zajedničke komisije koju čine oni sami ili njihovi
predstavnici, radi postizanja dogovora u smislu prethodnih stavova ovog člana.
Član 27.
RAZMENA OBAVEŠTENjA
1. Nadležni organi država ugovornica razmenjuju obaveštenja za koja se može
predvideti da će biti od značaja za primenu odredaba ovog ugovora ili za
administriranje ili prinudno izvršenje unutrašnjih zakona koji se odnose na
poreze svake vrste i opisa koje zavode države ugovornice ili njihove političke
jedinice ili jedinice lokalne samouprave, ako oporezivanje predviđeno tim
zakonima nije u suprotnosti s ovim ugovorom, a posebno za sprečavanje utaje ili
evazije tih poreza. Razmena obaveštenja nije ograničena čl. 1. i 2. ovog
ugovora.
2. Obaveštenje primljeno, na osnovu stava 1. ovog člana, od države ugovornice
smatra se tajnom isto kao i obaveštenje dobijeno prema unutrašnjim zakonima te
države i može se saopštiti samo licima ili organima (uključujući sudove i
upravne organe) koji su nadležni za razrez ili naplatu, prinudno ili sudsko
izvršenje, rešavanje po žalbama, u odnosu na poreze navedene u stavu 1. ovog
člana ili u odnosu na kontrolu napred navedenog. Ta lica ili organi koriste
obaveštenja samo za te svrhe. Oni mogu saopštiti obaveštenja u javnom sudskom
postupku ili u sudskim odlukama.
3. Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne mogu se ni u kom slučaju tumačiti kao
obaveza države ugovornice da:
1) preduzima upravne mere suprotne zakonima ili upravnoj praksi te ili druge
države ugovornice;
2) daje obaveštenja koja se ne mogu dobiti na osnovu zakona ili u redovnom
upravnom postupku te ili druge države ugovornice;
3) daje obaveštenja koja otkrivaju trgovinsku, poslovnu, industrijsku,
komercijalnu
ili profesionalnu tajnu ili poslovni postupak ili obaveštenje čije bi
saopštenje
bilo suprotno javnom poretku.
4. Ukoliko država ugovornica traži obaveštenja u skladu sa ovim članom, druga
država ugovornica će koristiti svoje mere da bi pribavila tražena obaveštenja,
čak i da toj drugoj državi ta obaveštenja možda nisu potrebna za sopstvene
poreske svrhe. Obaveza sadržana u prethodnoj rečenici podleže ograničenjima iz
stava 3. ovog člana, osim ako bi ta ograničenja onemogućila državu ugovornicu
da daje obaveštenja samo zbog toga što ne postoji domaća potreba za takvim
obaveštenjima.
5. Odredbe stava 3. ovog člana ne mogu se ni u kom slučaju tumačiti kao
mogućnost države ugovornice da odbije davanje obaveštenja samo zato što
obaveštenja poseduje banka, druga finansijska institucija, zastupnik ili lice
koje radi u agenciji ili u fiducijarnom svojstvu ili koje ima veze sa vlasništvom
interesa u licu.
Član 28.
ČLANOVI DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULATA
Odredbe ovog ugovora ne utiču na poreske povlastice članova diplomatskih misija
ili konzulata predviđene opštim pravilima međunarodnog prava ili odredbama
posebnih ugovora.
Član 29.
STUPANjE NA SNAGU
1. Svaka od država ugovornica obavestiće pismeno, diplomatskim putem, drugu
državu, o okončanju unutrašnjih postupaka neophodnih za stupanje na snagu ovog
ugovora.
2. Ovaj ugovor stupa na snagu datumom prijema poslednjeg od obaveštenja o
okončanju zakonskih postupaka neophodnih za stupanje na snagu ovog ugovora.
Ovaj ugovor se primenjuje:
1) u Srbiji: u odnosu na poreze na dohodak koji je
ostvaren i na poreze na imovinu koja se
poseduje u svakoj poreskoj godini koja
počinje prvog januara ili posle prvog
januara kalendarske godine koja
neposredno sledi godinu u kojoj Ugovor
stupa na snagu;
2) u Gruziji:
- u odnosu na poreze po odbitku, na dohodak koji
je ostvaren prvog januara ili posle prvog
januara kalendarske godine koja neposredno
sledi godinu u kojoj Ugovor stupa na snagu;
- u odnosu na ostale poreze na dohodak i na
imovinu koji se razrezuju za bilo koju poresku
godinu koja počinje prvog januara ili posle
prvog januara kalendarske godine koja
neposredno sledi godinu u kojoj Ugovor stupa
na snagu.
Član 30.
PRESTANAK VAŽENjA
Ovaj ugovor ostaje na snazi dok ga ne otkaže jedna od država ugovornica. Država
ugovornica može otkazati ovaj ugovor diplomatskim putem, dostavljanjem pismenog
obaveštenja o prestanku njegovog važenja najkasnije šest meseci pre kraja bilo
koje kalendarske godine po isteku pete godine od dana stupanja na snagu ovog
ugovora. U tom slučaju, ovaj ugovor prestaje da se primenjuje:
1) u Srbiji: u odnosu na poreze na dohodak koji je
ostvaren i na poreze na imovinu koja
se poseduje u svakoj poreskoj godini
koja počinje prvog januara ili posle
prvog januara kalendarske godine koja
neposredno sledi godinu u kojoj je dato
obaveštenje o prestanku važenja;
2) u Gruziji:
- u odnosu na poreze po odbitku, na dohodak
koji je ostvaren prvog januara ili posle
prvog januara kalendarske godine koja
neposredno sledi godinu u kojoj je dato
obaveštenje;
- u odnosu na ostale poreze na dohodak i na
imovinu koji se razrezuju za bilo koju
poresku godinu koja počinje prvog januara
ili posle prvog januara kalendarske godine
koja neposredno sledi godinu u kojoj je dato
obaveštenje.
U potvrdu čega su dole potpisani, punovažno za to ovlašćeni, potpisali ovaj
ugovor.
Sačinjeno u Beogradu, 4. aprila 2012. godine, u dva originalna primerka, na
srpskom, gruzijskom i engleskom jeziku, s tim što su oba primerka podjednako
verodostojna. U slučaju različitog tumačenja odredaba ovog ugovora, merodavan
je engleski tekst.
ZA ZA
REPUBLIKU SRBIJU GRUZIJU
DUŠAN NIKEZIĆ TORNIK GORDADZE
PROTOKOL:
U trenutku potpisivanja Ugovora između Republike Srbije i Gruzije o izbegavanju
dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, dole
potpisani su se saglasili da sledeća odredba čini sastavni deo Ugovora:
U slučaju Gruzije, izrazi „političke jedinice“ ili „jedinice lokalne
samouprave“ označavaju „administrativno-teritorijalne jedinice“ ili „jedinice
lokalne vlasti“.
U potvrdu čega su dole potpisani, punovažno za to ovlašćeni, potpisali ovaj
protokol.
Sačinjeno u Beogradu, 4. aprila 2012. godine, u dva originalna primerka, na
srpskom, gruzijskom i engleskom jeziku, s tim što su oba primerka podjednako
verodostojna. U slučaju različitog tumačenja odredaba ovog ugovora, merodavan
je engleski tekst.
ZA ZA
REPUBLIKU SRBIJU GRUZIJU
DUŠAN NIKEZIĆ TORNIK GORDADZE
Član
3.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u „Službenom glasniku Republike Srbije - Međunarodni ugovori”.
O B R A Z L O Ž E Nj E
I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tačka 1. Ustava
Republike Srbije, prema kome Republika Srbija, između ostalog, uređuje i
obezbeđuje svoj međunarodni položaj i odnose sa drugim državama i međunarodnim
organizacijama, kao i u članu 99. stav 1. tačka 4. Ustava, prema kome Narodna
skupština potvrđuje međunarodne ugovore kada je zakonom predviđena obaveza
njihovog potvrđivanja.
II. RAZLOZI ZA POTVRĐIVANjE UGOVORA
Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Gruzijom parafiran je u
Beogradu, 26. oktobra 2011. godine. Dve strane su se saglasile o potrebi
preduzimanja svih mera neophodnih za što skorije potpisivanje navedenog
ugovora.
S tim u vezi, Vlada je Zaključkom 05 Broj: 018-8867/2011 od 24. novembra 2011.
godine, pored ostalog, usvojila Nacrt ugovora između Republike Srbije i Gruzije
o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na
imovinu (tačka 2. Zaključka).
Vlada je Zaključkom 05 Broj: 119-2272/2012 od 29. marta 2012. godine, ovlastila
Dušana Nikezića, državnog sekretara u Ministarstvu finansija, da potpiše Ugovor
između Republike Srbije i Gruzije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u
odnosu na poreze na dohodak i na imovinu (tačka 1. Zaključka).
Ugovor između Republike Srbije i Gruzije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja
u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu (u daljem tekstu: Ugovor) potpisan
je u Beogradu 4. aprila 2012. godine. U ime Vlade, kao zastupnika Republike
Srbije, Ugovor je potpisao Dušan Nikezić, državni sekretar u Ministarstvu
finansija, a u ime Gruzije, Tornik Gordadze, zamenik ministra inostranih
poslova za evropske integracije.
Zaključenje Ugovora predstavlja značajan doprinos unapređenju bilateralne
privredne i finansijske saradnje Republike Srbije i Gruzije, jer se njime
otklanja problem dvostrukog oporezivanja fizičkih i pravnih lica - rezidenata
dve države. Ugovor obezbeđuje zajedničke kriterijume za određivanje prava
oporezivanja pojedinih kategorija dohotka i imovine.
Napominjemo da Ugovor stimuliše ulaganje kapitala rezidenata Republike Srbije u
Gruziji i rezidenata Gruzije u Republici Srbiji.
Imajući u vidu navedeno, generalno možemo zaključiti da zaključenje Ugovora
obezbeđuje pravni preduslov za efikasnije privređivanje i konkurentnost
preduzeća Republike Srbije u Gruziji, odnosno preduzeća Gruzije u Republici
Srbiji, što predstavlja značajan doprinos unapređenju bilateralne privredne i
finansijske saradnje.
Posebno ukazujemo da Ugovor predstavlja preduslov za moguća buduća ulaganja
gruzijskih investitora u privredu Republike Srbije, odnosno stvaranje uslova za
njihovo učešće u procesu privatizacije, ali i za korišćenje odgovarajućih
finansijskih instrumenata za podsticanje viših oblika bilateralne ekonomske
saradnje.
III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA
Odredbom člana 1. Predloga zakona predviđa se potvrđivanje Ugovora između
Republike Srbije i Gruzije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na
poreze na dohodak i na imovinu, potpisanog u Beogradu, 4. aprila 2012. godine.
Odredba člana 2. Predloga zakona sadrži tekst Ugovora između Republike Srbije i
Gruzije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i
na imovinu, u originalu na srpskom jeziku.
U odredbi člana 3. Predloga zakona uređuje se stupanje na snagu ovog zakona.
IV. OCENA POTREBNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA
Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva iz budžeta
Republike Srbije.
V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku, saglasno članu 167.
Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen
tekst), proizlaze iz želje i Republike Srbije i Gruzije da Ugovor stupi na
snagu u 2012. godini i počne da se primenjuje od 1. januara 2013. godine.
Ukoliko bi Ugovor stupio na snagu u 2013. godini, isti bi počeo da se
primenjuje od 1. januara 2014. godine, što nije u interesu ni Republike Srbije
ni Gruzije.